Damir Nikšić

босанскохерцеговачки политичар и уметник

Damir Nikšić (Brčko, 6. decembar 1970) bosansko­hercegovački je konceptualni umetnik, stendap komičar i političar.

Damir Nikšić
Nikšić (2018)
Lični podaci
Puno imeDamir Nikšić
Datum rođenja(1970-12-06)6. decembar 1970.(53 god.)
Mesto rođenjaBrezovo Polje, Brčko, SR BiH, SFRJ
Umetnički rad
Poljekonceptualna umetnost
Najvažnija dela
If I wasn't muslim
Kruni­sanje Kralja Tvrtka

Biografija uredi

Pregled uredi

Studirao je na likovnim akademijama u Sarajevu, Milanu i Bolonji. Diplomirao je 2000. godine na Akademiji likovnih umetnosti u Sarajevu, Odsek za slikarstvo. U periodu 2000—2004. godine bio je u SAD; studirao je na postdiplomskom studiju na Univerzitetu u Arizoni u SAD do 2004. godine. Magistrirao je 2004. godine likovnu umetnost i istoriju umetnosti, a potom predavao na Severnozapadnom univerzitetu u Evanstonu (Ilinois, SAD). Bio je član grupe Maksumin. Izlagao je na Venecijanskom bijenalu[1] 2003. godine u međunarodnoj selekciji.

Od 2022. godine je član Naše stranke, socijal-liberalne političke partije koja je pri Alijansi liberala i demokrata za Evropu (ALDE); prethodno, od 2018. do 2019. godine, bio je član Socijaldemokratske partije.

Živi i radi u Sarajevu.

Obrazovanje uredi

Godine 2000, dobio je diplomu sarajevske Akademije likovnih umetnosti. Potom se kao diplomac preselio u Indijanu (Pensilvanija). U Tuson (Arizona) došao je 2001; tu je diplomirao na Univerzitetu u Arizoni maja 2004, a iste godine se preselio u Čikago (Ilinois).[2]

Sing sing uredi

Koosnivač je i član (vokal, pevač) ritam i bluz benda Sing sing. Održali su četiri koncerta u CDA Mladost.[3]

Maksumin uredi

Isto tako je koosnivač umetničke grupe Maksumin, zajedno sa drugim mnogobrojnim umetnicima[4] (Anur Hadžiomerspahić, Anela Šabić, Ajna Zlatar, Eldina Begić, Dejan Vekić, Almir Kurt, Samir Plasto, Hamdija Pašić, Rejčel Rosner, Nebojša Šerić, Suzana Cerić, Alma Fazlić, Zlatan Filipović). Godine 1997, grupa je imala prvu izložbu (Maksumin I), u Kolegijum artistikumu u Sarajevu; druga je bila 1998. (Maksumin II), a naredna 1999/2000. (Maksumin III). Osim Kolegijum artistikuma, održane su i u Muzičkom centru Pavaroti u Mostaru, Bosanskom kulturnom centru u Tuzli, te Gradskoj galeriji u Zenici i Gradskoj galeriji u Bihaću.[5]

Druge aktivnosti uredi

Godine 2011, protestovao je zbog zatvaranja Umetničke galerije Bosne i Hercegovine, objavljujući svaki dan video-uratke.[6]

Način rada — kritika uredi

Svoju umetnost uglavnom predstavlja preko Jutjuba i društvenih mreža, gde postavlja kratke uratke i komentare šaljivog karaktera u kojima se ozbiljno i u simboličkom značenju osvrće na bosanskohercegovačku realnost. Komentarisao je i napad na premijera Srbije Aleksandra Vučića pri njegovoj poseti manifestaciji povodom obeležavanja 20 godina od zločina u Srebrenici, rekavši u svom videu Srebrni pir: Manipulacija razjedinjenih nacija objavljenom 13. jula 2015. godine[7] kako je „od Potočara napravljena korida”.[8][9][10]

Politički angažman uredi

Sredinom 2016. godine odlučio se kandidovati za načelnika sarajevske Opštine Centar, i to kao „libertarijanac, individualista i anarhista”.[11] U intervjuu za bosanskohercegovački portal Klix.ba rekao je sledeće:

 
Nikšić (2016)

Cilj mu je bio, kako je rekao, da od Sarajeva napravi više evropski grad i spreči feudalizaciju BiH, te da bi njegova kancelarija uvek bila pokrivena kamerom čiji bi se snimci emitovali onlajn kako bi građani mogli da uživo gledaju „rijaliti-šou načelnika jedne opštine”.[11] Nije pobedio,[12] ali je kasnije postao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo (od 23. maja 2018.[13] do isključenja[14] 16. marta 2019.[14] bio je član bh. partije SDP).[14] Najavio je kandidaturu za funkciju načelnika iste opštine i na izborima 2020.[12]

Filozofija uredi

Nikšićeva politička filozofija ima za cilj i shvatanje da se živi u krizi građanskog društva i građanske države, odnosno da je umesto demokratije zastupljena etnokratija. On umesto ideje o narodu i kolektivizmu zastupa individualizam i pojam građana kao pojedinca, a ideologiju koju sledi naziva „liberalno progresivnim individualističkim diskursom” i „stratoseparatizmom”.[11]

Najznačajnija dela uredi

  • If I wasn't muslim (2005)
  • Krunisanje Kralja Tvrtka (2007)
  • Totalitarni fatalizam (2015)

Pesme uredi

  • Ta to ti (2012)
  • Gdje si (2012)
  • Sjedio sam u kafani sam (2013)
  • Na rubu plača (2015)
  • Stranac u svome plemenu (2016)
  • Još jedna revolucionarna (2018)
  • Hastahana [demo] (2020)

Odabrani video klipovi uredi

  • Banalni nacionalizam i baklava-patriotizam
  • "Bolje" je neprijatelj "dobrom"
  • Brkota i prdoje – susret
  • Vara se
  • Višegrad – Manjegrad, Andrićgrad – Kamengrad
  • Glumac
  • Govorit’
  • Gubitak interesa
  • Dan državnosti: od opšćine do republike – vertikala odozdo
  • Diktatura partikularizma
  • Dogovor kuću gradi
  • Dođoše divlji i otjeraše pitome
  • Žali bližnjeg svog – kao samoga sebe
  • Incko
  • Jugovina
  • Knjiga
  • Kolumbo
  • Ljevica, rad i novac
  • Masovna hipnoza
  • Mahalabuka
  • Nakro-demokratija
  • Nafta u BiH
  • Nema posla
  • Niđe na svijetu (serijal; npr. Vrelo života, Prednja i zadnja fasada...)
  • Norm YugDonald
  • O gluposti, ludosti i bezobrazluku
  • O mladima – šta rade i zašto odlaze
  • Objašnjavanje objašnjenja
  • Obrad
  • Od utorka pravna država
  • Podsjetnik na gigadržavu
  • Populizam i mediji
  • Pohlepne plemenske poglavice
  • Prosjaci i psihologija
  • Profiteri svih zemalja...
  • Pčelica Hajra
  • Remont (serijal; npr. Demokrate i liberalna elita, Socijalizam ne radi!...)
  • Sistemska mržnja u BiH
  • Socijalistički individualizam
  • Start: vjerski radikalizam
  • Susret
  • ’Ta će on
  • Trotalitarizam
  • Ubleha
  • Umij se
  • Filozofičar
  • Hajd u park (serijal za emisiju; npr. Ublehaš, Koga si pitao?...)
  • Hodočašće
  • Crvenbeg

Reference uredi

  1. ^ „Bijenale i bh. umjetnici: Između države i entiteta”. Radio Sarajevo. 17. 3. 2011. Arhivirano iz originala 20. 3. 2011. g. Pristupljeno 20. 5. 2016. 
  2. ^ „Art Theory and Practice”. Arhivirano iz originala 2010-07-15. g. Pristupljeno 2010-07-07. 
  3. ^ „Damir Niksic”. Arhivirano iz originala 2010-07-14. g. Pristupljeno 2010-07-07. 
  4. ^ „Untitled Document”. Arhivirano iz originala 2011-07-06. g. Pristupljeno 2010-07-07. 
  5. ^ „Opservatorij”. Arhivirano iz originala 2011-01-07. g. Pristupljeno 2010-07-07. 
  6. ^ „Damir Nikšić: Ljudi su odustali od države”. Slobodna Evropa. Pristupljeno 2013-05-20. 
  7. ^ Nikšić, Damir (13. 7. 2015). NNS - SREBRNI PIR - manipulacija razjedinjenih nacija. Pristupljeno 20. 5. 2016. 
  8. ^ „Damir Nikšić: Od Potočara ste napravili koridu”. Nezavisne.com. 15. 7. 2015. Pristupljeno 20. 5. 2016. 
  9. ^ „Nikšić o napadu na Vučića: Gledam izginu, eto nam rata!”. N1. 15. 7. 2015. Arhivirano iz originala 27. 10. 2018. g. Pristupljeno 20. 5. 2016. 
  10. ^ „Bosanac opisao dešavanja u Srebrenici i oduševio sve”. Telegraf.rs. 15. 7. 2015. Pristupljeno 20. 5. 2016. 
  11. ^ a b v g „Damir Nikšić kandidat za načelnika općine Centar: Libertarijanac, individualista i anarhista”. Klix.ba. 17. 5. 2016. Pristupljeno 20. 5. 2016. 
  12. ^ a b „Damir Nikšić ponovo kandidat za načelnika Centra, evo i njegove poruke”. Faktor.ba. 1. 11. 2019. Pristupljeno 10. 12. 2019. 
  13. ^ „Bh. konceptualni umjetnik Damir Nikšić se priključio SDP-u BiH”. Klix.ba. 23. 5. 2018. Pristupljeno 10. 12. 2019. 
  14. ^ a b v „Damir Nikšić zvanično isključen iz SDP-a”. Klix.ba. 16. 3. 2019. Pristupljeno 10. 12. 2019. 

Spoljašnje veze uredi