Dečani
Dečani (arhaično Dečane; alb. Deçani, Deçan) je gradsko naselje i sedište istoimene opštine u Srbiji, koje se nalazi u zapadnom delu Kosova i Metohije i pripada Pećkom upravnom okrugu. Prema popisu iz 2011. bilo je 3.803 stanovnika.[b]
Dečani | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Autonomna pokrajina | Kosovo i Metohija |
Upravni okrug | Pećki |
Opština | Dečani |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2011. | 3.803 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 32′ 23″ S; 20° 17′ 12″ I / 42.539844° S; 20.286752° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Registarska oznaka | ĐA |
Veb-sajt | |
kk |
Istorija
urediDečani su poznati po manastiru Srpske pravoslavne crkve Visoki Dečani, koji je podigao Stefan Uroš III Dečanski, i po isposnicama u ataru sela Belaje, od manastira uz levu obalu Dečanske Bistrice. Nalazi se na petnaestom kilometru puta Peć–Đakovica, udaljen dva kilometra od manastira.
Od oslobođenja od turske vekovne okupacije 1912. godine Dečani su bili u sastavu Kraljevine Crne Gore, do ujedinjenja sa Kraljevinom Srbijom 1918. godine.
Iznad varošice i manastira, na Kožnjarskoj reci podignuta je, pedesetih godina posle Drugog svetskog rata, hidroelektrana Kožnjar, a u neposrednoj blizini je odmaralište hotelskog tipa „Dečanski borovi”.
Stanovništvo
urediPrema popisu iz 1981. godine grad je bio većinski naseljen Albancima. Nakon rata 1999. godine većina Srba i Crnogoraca je napustila Dečane.
Broj stanovnika na popisima:
|
Poznate ličnosti
uredi- Kosta Pećanac, srpski četnički vojvoda
- Svetozar Stijović, srpski lingvista
- Oliver Ivanović, srpski političar
Vidi još
urediNapomene
uredi- ^ Republika Kosovo (alb. Republika e Kosovës) jednostrano je proglašena država na teritoriji Republike Srbije, protivno Ustavu Republike Srbije i Rezoluciji Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244. Prema Rezoluciji, cela teritorija Kosova i Metohije, pravno gledano, nalazi se u sastavu Srbije dok ne bude postignuto konačno rešenje. Srbija ne priznaje jednostrano otcepljenje, po međunarodnom pravu, njene teritorije, preciznije autonomne pokrajine pod privremenom upravom Ujedinjenih nacija (UNMIK). Vlada sa sedištem u Prištini ima defakto vlast nad većinom teritorije, dok pojedine strukture Srbije funkcionišu na severu i u srpskim enklavama.
- ^ Popis iz 2011. na Kosovu i Metohiji su sproveli organi samoproglašene Republike Kosovo. Ovaj popis je bio bojkotovan od strane velikog broja Srba, tako da je realan broj Srba na Kosmetu znatno veći od onog iskazanog u zvaničnim rezultatima ovog popisa.
Reference
uredi- ^ Nacionalni sastav stanovništva FNR Jugoslavije 1961. godine pod2.stat.gov.rs
- ^ Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981. godine pod2.stat.gov.rs
- ^ Etnički sastav stanovništva Kosova i Metohije 2011. godine pop-stat.mashke.org (jezik: albanski)
- ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
Literatura
uredi- Ivanović, Milan (2013). Metohija: spomenici i razaranja. Novi Sad; Beograd: Prometej; Službeni glasnik.