Domaševo
Domaševo je naseljeno mjesto u gradu Trebinje, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 88 stanovnika.
Domaševo | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Grad | Trebinje |
Stanovništvo | |
— 2013. | 46 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 42° 51′ 04″ S; 18° 16′ 35″ I / 42.8511° S; 18.2764° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST) |
Geografija uredi
Nalazi se u podnožju planine Viduše. Domaševo je udaljeno 33 kilometara jugozapadno od Bileće, a 30 kilometara sjeverozapadno od Trebinja. Nalazi se na obodu Ljubomirskog polja. Iako teritorijalno pripada gradu Trebinju spada u bilećku crkvenu opštinu.
Kultura uredi
Domaševo je jedno od najstarijih naselja u Ljubomiru. Hram Svetog Nikole, najbolje sačuvan od tri crkve u Domaševu, nalazi se u sadašnjem seoskom groblju u kojem ima starih nadgrobnih krstača, a natpis na jednoj od njih pominje kneza Zota. Ova jednobrodna građevina nadvišena je prelomljenim svodom, ima polukružnu aspidu i dozidan zvonik „na preslicu”. Crkvu u Domaševu je, prema predanju, srušio Šabanagić iz Trebinja da bi sagradio kulu u Podima. Od Hrama Svetog Georgija u Domaševu do danas su sačuvani samo zidovi do visine od oko jednog metra. Oni pokazuju da je crkva imala jednobrodnu osnovu sa polukružnim oltarom, da je iznutra, bez oltara bila duga gotovo sedam, a široka oko tri i po metra. U zidove je ugrađen veliki broj stećaka sa nekropole koja okružuje crkvište. Na ovom srednjovjekovnom groblju nalazi se oko stodvadeset stećaka, od kojih je petnaest bogato ukrašenih reljefima sa astralnim, floralnim i zoomorfnim motivima, prikazima kola, konja, krstova, ženske figure. Na jednom od stećaka uklesan je ćirilični natpis koji pominje Radosavu i sina joj Branka. Iz Domaševa potiče srebrni srednjovjekovni prsten iz sredine 14.vijeka, ukrašen heraldičkim motivom, danas izložen u zbirci Zavičajnog muzeja u Trebinju. Crkva svetog Petra u Domaševu, u groblju u istočnom dijelu sela, danas je u ruševinama. Zidovi ovog jednobrodnog hrama sa polukružnom aspidom sačuvali su se do visine od oko dva metra.[1]
Stanovništvo uredi
U naselju živi 88 stanovnika i svi su Srbi. Tu žive porodice: Turnić, Bokić, Kijac, Tomanović, Papić, Zotović, Denda, Ćapin, Mijanović i Lečić.
Demografija[2] | ||
---|---|---|
Godina | Stanovnika | |
1961. | 175 | |
1971. | 157 | |
1981. | 143 | |
1991. | 88 |
Vidi još uredi
Reference uredi
Spoljašnje veze uredi