Županije Hrvatske
Županije Hrvatske su primarna administrativna podjela Republike Hrvatske. Otkako su uvedene 1992. godine, Hrvatske je podijeljena na 20 županija i glavni grad Zagreb, koji ima nadležnosti i pravni status i županije i grada (odvojen od okolne Zagrebačke županije).[1][2] Od 2015. godine, županije su podijeljene na 128 gradova i 428 (većinom ruralnih) opština.[3][4]
Županije uredi
Vlast uredi
Županijska skupština je predstavničko i savjetodavno tijelo u svakoj županiji. Zastupnici u skupštini se biraju svake četvrte godine na izborima (proporcijalni sistem sa zatvorenom listom i D’Ontov sistem na lokalnim izborima.[7]
Na čelu izvršne vlasti u svakoj županiji se nalazi župan, osim u Zagrebu gdje se na čelu gradske izvršne vlast nalazi gradonačelnik. Župani (sa dva zamijenika), gradonačelnik Zagreba (sa dva zamijenika)[a] biraju se svake četvrte godine većinom glasova u jedinicama lokalne samouprave, sa sistemom dvostrukog kruga ukoliko nijedan kandidat ne dobije potrebnu većinu u prvom krugu glasanja.[7] Župani (sa zamijenicima) i gradonačelnik Zagreba (sa zamijenicima) mogu biti opozvani na referendumu. Upravni organi županije su administrativna odjeljenja i službe koja se uspostavljaju za izvođenje radova u domenu samouprave županije, kaoo i za sprovođenje radova državne uprave prebačene na županije. Administrativnim odjeljenjima i službama upravljaju rukovodioci (direktori) koje imenuje župan na osnovu javnog konkursa.[8]
U svakoj županiji postoji Ured državne uprave koje obavlja zadatke Vlade (pod ministarstvom uprave). Predstojnika Ureda državne uprave, koji je diplomirani pravnik, imenuje Vlada (u Zagrebu je gradonačelnik odgovoran za državnu administraciju). Ove kancelarije (administracije) nisu podređene županijskim skupštinama ili županu, nego neposredno državi.
Finansije i zadaci uredi
Županije finansira Vlada, ali sredstva dobijaju i od poslova u vlasništvu županija, županijskih poreza i županijskih naknada. Županijski porezi su petogodišnji porez na nasljeđe i porez na poklon, porez na motorna vozila, porez na plovilo i porez na mašine za arkadne igre.[9][10]
Županije su zadužene za obavljanje opštih javnih administrativnih usluga, za osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, zdravstvenu zaštitu koju finansira Vlada, socijalnu zaštitu, administraciju koja se odnosi na poljoprivredu, šumarstvo, lov, ribarstvo, rudarstvo, industriju i građevinarstvo, kao i druge usluge vezene za ekonomiju na županijskom nivou, kao i za upravljanje infrastrukturom putnog saobraćaja i izdavanje građevinskih i lokacijskih dozvola i drugih dokumenata vezanih za gradnju u županijskoj nadležnosti, isključujući područja velikih gradova i sjedišta županija; Vlada i mjesne (gradske i opštinske) vlade mogu vršiti svaki od tih zadataka na odgovarajućim nivoima u skladu sa zakonom.[8]
Udruženje hrvatskih županija osnovano je 2003. godine kao okvir za međužupanijsku saradnju.[traži se izvor]
Vidi još uredi
Napomene uredi
- ^ Takođe i ostali gradonačelnici i načelnici opština sa svojim zamijenicima.
Reference uredi
- ^ „Gospodarski profil Grada Zagreba i Zagrebačke županije” (na jeziku: hrvatski). Croatian Chamber of Economy. Arhivirano iz originala 7. 5. 2006. g. Pristupljeno 17. 10. 2017.
- ^ „Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj”. Narodne novine (na jeziku: hrvatski). 30. 1. 1997. Pristupljeno 17. 10. 2017.
- ^ „Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj”. Narodne novine (na jeziku: hrvatski). 28. 7. 2006. Pristupljeno 17. 10. 2017.
- ^ „Popovača dobila status grada”. Poslovni dnevnik (na jeziku: hrvatski). 12. 4. 2013. Pristupljeno 17. 10. 2017.
- ^ a b „Counties, surface area, population, towns, municipalities and settlements, 2011 census”. Croatian Bureau of Statistics. Pristupljeno 17. 10. 2017.
- ^ „Gross domestic product for Republic of Croatia, statistical regions at level 2 and counties, 2011”. Croatian Bureau of Statistics. 14. 2. 2014. Pristupljeno 17. 10. 2017.
- ^ a b „Zakon o lokalnim izborima”. Narodne novine (na jeziku: hrvatski) (144/2012). 21. 12. 2012. Pristupljeno 17. 10. 2017.
- ^ a b „Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (pročišćeni tekst)”. Narodne novine (na jeziku: hrvatski) (19/2013). 18. 2. 2013. Pristupljeno 17. 10. 2017.
- ^ „The Croatian tax system”. Croatian Tax Administration. Arhivirano iz originala 15. 6. 2012. g. Pristupljeno 17. 10. 2017.
- ^ Anto Bajo; Mihaela Bronić (decembar 2004). „Fiskalna decentralizacija u Hrvatskoj: problemi fiskalnog izravnanja” [Fiscal Decentralisation in Croatia: Problems of Fiscal Equalisation]. Financijska teorija i praksa (na jeziku: hrvatski). Institute of Public Finance. 28 (4): 445—467. Pristupljeno 17. 10. 2017.
Literatura uredi
- sabor, Hrvatski (18. 2. 2013). „Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (pročišćeni tekst)”. Narodne novine (na jeziku: hrvatski) (19/2013). Pristupljeno 18. 10. 2017.
- sabor, Hrvatski (21. 12. 2012). „Zakon o lokalnim izborima”. Narodne novine (na jeziku: hrvatski) (144/2012). Pristupljeno 18. 10. 2017.
- „The Constitution of the Republic of Croatia (consolidated text)” (na jeziku: hrvatski). Hrvatski sabor. Arhivirano iz originala 2. 11. 2015. g. Pristupljeno 18. 10. 2014.