Zimbabve

држава у јужној Африци

Zimbabve (engl. Zimbabwe), ili zvanično Republika Zimbabve (engl. Republic of Zimbabwe) je država koja se nalazi u južnom delu Afričkog kontinenta, izmeću Viktorijinih vodopada, jezera Karibe, reke Zambezi na severu i reke Limpopo na jugu. Zimbabve se graniči sa Južnom Afrikom na jugu, Bocvanom na zapadu, Zambijom na severu i Mozambikom na istoku. Glavni grad je Harare. Zbog svog geopolitičkog položaja uz reku Zambezi, ova država se svrstava u zemlje južne Afrike.[6]

Republika Zimbabve
Republic of Zimbabwe  (engleski)
Krilatica: Јединство, слобода, рад
(engl. Unity, Freedom, Work)[1]
Položaj Zimbabvea
Glavni gradHarare
Službeni jezikengleski[3]
Vladavina
Oblik državePredsednička republika
 — PredsednikEmerson Mnangagva
 — PotpredsedniciKonstantino Čivenga; Kembo Mohadi
Istorija
NezavisnostRodezijski građanski rat
(kao Rodezija) 11. novembar 1965.
(kao Zimbabve) 17. april 1980.
Geografija
Površina
 — ukupno390.757 km2(60)
 — voda (%)1
Stanovništvo
 — 2016.[4][5]16.150.362(71)
 — gustina41,33 st./km2
Ekonomija
ValutaZimbabveanski dolar1
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC +2
Internet domen.zw
Pozivni broj+263

1 Zimbabveanski dolar nije više u upotrebi nakon hiperinflacije. Trenutno se koriste američki dolar, bocvanska pula, južnoafrički rand, britanska funta i evro. Američki dolar se koristi u svim državnim transakcijama.

Istorija uredi

Stanovnici koji su govorili Bantu jezike i koji su kulturno bili u Gvozdenom dobu su počeli da se doseljavaju na teritoriju današnjeg Zimbabvea otprilike pre 2000 godina. Među njima su bili i preci današnjih Šona (Shona) koji sačinjavaju oko 80% stanovnika. Ruševine Velikog Zimbabvea (Great Zimbabwe), svedoče o postojanju srednjovekovne Bantu civilizacije u ovom regionu. Zahvaljujući uspostavljanju trgovinskih veza sa muslimanskim trgovcima sa Indijskog okeana, Veliki Zimbabve je počeo da se razvija u 11. veku. Država je izvozila zlato, slonovaču i bakar u zamenu za tkanine i staklo. Razvoj je prestao u 15. veku.

Od 1837. Šone su često napadali pripadnici plemena Ndebele (Ndebele), predvođenog kraljem Mzilikazijem (Mzilikazi), koje je bežalo od Šake (Shaka) i njegovih Zulu ratnika za vreme Mfekanea (Mfecane).

Kasnije u drugoj polovini 19. veka britanski i burski trgovci, lovci i misionari su počeli da prodiru u ove krajeve.

1888. godine britanski preduzetnik Sesil Rouds je uspeo da dobije prava za iskopavanje ruda od kralja Ndebelea Lobengule. 1889. Rouds je dobio povelju od kraljice Viktorije za Britansku južnoafričku Kompaniju, koja je pokorila Ndebele i njihovu teritoriju (koja je 1895. po njemu i nazvana Rodezija).

Plemena Ndebele i Šona su pokušala pobunu protiv prodiranja kolonijalista u svoje krajeve u toku 1896-1897. godine. Pobuna poznata kao Prva Čimurenga (First Chimurenga) nije uspela.

U dvadesetom veku Rodezija je postala sastavni deo Britanske imperije. Nakon Drugog svetskog rata počinje kriza i raspad kolonijalnog sistema. Nezadovoljna perspektivom da ostane bez svojih povlastica 1965. rodezijska bela manjina proglašava republiku Rodeziju čiji je premijer bio Ijan Smit.

Marksističko - nacionalističke grupe Roberta Mugabea i Džošue Nkoma su započele gerilsku grupu uz vojnu pomoć SSSR, NR Kine i Severne Koreje. Rat je trajao sve do kraja 1979. a na osnovu Sporazuma u Lankaster hausu, krajem februara 1980. su održani skupštinski izbori. Nakon kampanje koju su obeležile masovna zastrašivanja i brojna druga kršenja ljudskih prava i izbornog procesa gerilske grupe ZANU, njen vođa Robert Mugabe je odneo ubedljivu pobedu.

Rodezija je pod Mugabeovim vođstvom 18. aprila 1980. promenila ime u Republika Zimbabve, a promenjena su i mnoga imena mesta i ulica.

Politika uredi

Zimbabve je republika, sa predsednikom koji ima izvršnu vlast i jednodomnim parlamentom.

Robert Mugabe je 1980. godine izabran za premijera. Izmenio je ustav 1987. da bi sebe načinio predsednikom, a 1990. je ukinuo Senat.

Zimbabve je upamćen kao jedina država koja je, na glasanju OUN-a 1992. povodom uvođenja sankcija SRJ zbog navodnog izazivanja rata u BiH, glasala protiv tog predloga.[7]

Nakon devedesetih Zimbabve počinje da sprovodi politiku agrarne reforme, deljenje zemlje bezemljašima. Kako su belci držali svu obradivu zemlju na osnovu terora oni se ne mire sa otimanjem zemlje iako im je zakon garantovao da će im ostati dovoljno zemlje za pristojan život. Velika Britanija staje u odbranu bele manjine i pokušava da izoluje Zimbabve. Kriza kulminira proterivanjem svih belaca sa teritorije Zimbabvea koji su pokušali da se odupru agrarnoj reformi. Nakon ovoga dolazi do naglog pada poljoprivredne proizvodnje. Danas je Zimbabve država koja uspešno prehranjuje stanovništvo. Južna Afrika je perjanica i najveći neprijatelj vlade Zimbabvea zato što se tamo nakon pada aparthejda nije desila agrarna reforma te više od 30% stanovnika gladuje (ovo se otkrilo za vreme Svetskog prvenstva u fudbalu).

Obrazovanje uredi

Zimbabve ima stepen pismenosti od 90% (u 2000. godini), najviši u Africi. Ostale zemlje SADC imaju sledeće procente pismenosti: Južnoafrička Republika 86%, Zambija 79,9%, Svazilend 80,9%, Namibija 83,3%, Lesoto 81,4%, Bocvana 78,9%, Tanzanija 77,1%, Malavi 61,8%, Mozambik 46,5%.

Administrativna podela uredi

 
Provincije Zimbabvea

Zimbabve je podeljen na 8 pokrajina i dva grada sa statusom pokrajine:

  1. Bulavajo grad (Bulawayo),
  2. Harare grad (Harare),
  3. Manikalend (Manicaland),
  4. Mašonalend Central (Mashonaland Central),
  5. Mašonalend Istok (Mashonaland East),
  6. Mašonalend Zapad (Mashonaland West),
  7. Mašvingo (Masvingo),
  8. Matabelelend Sever (Matabeleland North),
  9. Matabelelend Jug (Matabeleland South) i
  10. Midlends (Midlands).

Zimbabve ima 59 oblasti.

Videti: Spisak oblasti u Zimbabveu

Geografija uredi

Položaj uredi

Države sa kojima se Zimbabve graniči su: Zambija, Mozambik, Južnoafrička Republika i Bocvana. Površina države iznosi 390.757 km².

Geologija i reljef uredi

 
Zimbabve iz satelita

Nadmorske visine se u Zimbabveu kreću od ispod 250 m na ušću reke Runde u reku Save do 2592 metra na planini Injangani u Istočnim Planinama. Preko 75% Zimbabvea se nalazi iznad 650 m nadmorske visine. 66% zemlje se nalazi iznad 1.000 m.

Vode uredi

Najveće reke su Zambezi, Limpopo i Save. U Zimbabveu se nalaze Viktorijini vodopadi.

Flora i fauna uredi

Zahvaljujući politici konzervacije u Zimbabveu ima još dosta područja sa divljim afričkim životinjama. Zaštita divljih životinja je u Zimbabveu kroz sistem Nacionalnih Parkova, Safari područja Zimbabvea i Rekreacionih parkova.

Klima uredi

 
Politička karta Zimbabvea

Privreda uredi

Vlada Zimbabvea je suočena sa teškim problemima u ekonomiji, dok teži da konsoliduje prethodni napredak u razvoju tržišne privrede.

Upletenost u rat u Demokratskoj Republici Kongo je dovelo do odliva stotina miliona dolara iz privrede. Podrška Međunarodnog monetarnog fonda je uskraćena zbog neplaćanja dugova, probijanja budžeta i nepridržavanja programu reformi. Inflacija je porasla od 32% u 1998. na 59% u 1999. na preko 600% u 2003. godini.

Saobraćaj uredi

Birčenog most

Stanovništvo uredi

Videti: Demografija Zimbabvea

Rase i etničke grupe

Religijske grupe: sinkretik (delom hrišćanska, delom lokalna verovanja) 50%, hrišćani 25%, Lokalna verovanja 24%, Muslimani i drugi 1%.

Jezici: Engleski jezik (zvanični jezik), Šona, Sindebele (jezik Ndebele plemena, ponekad zvan i Ndebele) brojni dijalekti i jezici manjih etničkih grupa.

Zemlja je februara 2024. ukinula praktikovanje smrtne kazne, što je opisano kao nasleđe britanske kolonijalne vlasti.[8]

Kultura uredi

Zajednica bivših Jugoslovena uredi

U Zimbabveu postoji mala zajednica Jugoslovena a sada državljana svih država sa prostora SFR Jugoslavije.

Reference uredi

  1. ^ „Zimbabwe”. The Beaver County Times. 13. 9. 1981. Pristupljeno 2. 11. 2011. 
  2. ^ „The World Factbook – Zimbabwe”. Central Intelligence Agency. Arhivirano iz originala 16. 04. 2020. g. Pristupljeno 15. 10. 2019. 
  3. ^ „Constitution of Zimbabwe (final draft)” (PDF). Government of Zimbabwe. januar 2013. Arhivirano iz originala (PDF) 2. 10. 2013. g. — preko Kubatana.net. 
  4. ^ Nacionalna agencija za statistiku [1] Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. april 2016)
  5. ^ „Census Results in Brief” (PDF). Zimbabwe National Statistical Agency. Arhivirano iz originala (PDF) 3. 9. 2013. g. Pristupljeno 25. 8. 2013. 
  6. ^ „United Nations Statistics Division - Standard Country and Area Codes Classifications”. Arhivirano iz originala 13. 07. 2011. g. Pristupljeno 09. 04. 2014. 
  7. ^ Rezolucije Ujedinjenih nacija 1992., Pristupljeno 17. 4. 2013.
  8. ^ „Zimbabve ukinuo smrtnu kaznu, nasleđenu iz britanske kolonijalne vladavine”. Politika Online. Pristupljeno 2024-02-07. 

Literatura uredi

Fontein, Joost "Remaking Mutirikwi: Landscape, Water and belonging in Southern Zimbabwe" (2015), James Currey, BIEA Eastern African Series.

Spoljašnje veze uredi