Ivan Oskara Redi, (Jagodina 24. avgust 1943) priznati je niški i srpski arhitekta i društveni radnik. Nakon završenih studija, radio je kao arhitekta u Nišu, od arhitekte–projektanta do direktora sektora za izgradnju. Dugo godina je radio i na poslovima referenta nadzora i projektovanja u Direkciji za urbanizam, izgradnju i rekonstrukciju Niša. Magistrirao je 2000. godine na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu.

Ivan Oskara Redi
Lični podaci
Datum rođenja(1943-08-24)24. avgust 1943.(80 god.)
Mesto rođenjaJagodina, Srbija pod nemačkom okupacijom
Umetnički rad
Poljearhitektura

Bio je predsednik Saveza arhitekata Jugoslavije (19821986); član Predsedništva Saveza arhitekata Jugoslavije (19771988); predsednik Komisije za međunarodnu saradnju Saveza arhitekata Jugoslavije (19841988); član Predsedništva Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije i Predsednik komisije za organizaciju i razvoj (19831987). Za dugogodišnji rad u arhitekturi i drugim oblastima, više puta je nagrađivan i odlikovan.[1]

Život i karijera uredi

Rođen je u Jagodini 24. avgusta 1943. godine, u porodici prosvetnih radnika, od oca Oskara, Slovenca i majke Jelene, Srpkinje.

Najveći deo detinjstva proveo je u selidbama. Posle Jagodine, živeo je sa porodicom u Babušnici, Beloj Palanci, Vranju i Prištini (gde je 1961. završio gimnaziju), da bi se konačno 1962. godine porodica Redi doselila u Niš, i tu ostala u godinama koje slede.

Godine 1963. upisao je arhitekturu u Nišu, nakon dve godine provedene na studiranju građevine na Građevinskog fakulteta Univerziteta u Beogradu. Diplomirao je 29. februara 1969. nakon odbrane teme pod nazivom „Turističko naselje u Sićevačkoj klisuri”.

Poslediplomske studije oblika specijalizacije iz oblasti „Studije arhitekture — stanovanje”, pohađao je na Arhitektonskom fakultetu u Beogradu od 1977—1979. godine i na njima stekao zvanje: specijalista.

Poslediplomske studije oblika magisterijuma na temu: „Nastajanje i razvoj banjskih mesta”, pohađao je na Arhitektonskom fakultet u Beogradu od 1996—2000. godine; nakon kojih je stekao zvanje: magistar nauka.

Godine 1998. apsolvirao je na Akademiji za preduzetnike — Privredne komore Štajerske, Austrija.

Doktorske studije na Univerzitetu u Gracu započeo je septembra 2010. godine na temu „Kvalitet stanovanja - stanovanje sa podrškom primereno starim osobama na primeru Štajerske”.

Godine 1989. doneo je, kako on sam kaže, tešku odluku da napusti Niš i život nastavi u Gracu, Austrija. Ovo odluku Redi na ovaj način obrazlaže:

Kada je doneo odluku da život nastavi u Austriji, Ivan Redi je bio oženjen Vesnom, nastavnicom matematike, sa kojom ima troje dece.

Kretanje u službi u Srbiji

Nakon završenih studija, radio je na brojnim odgovornim dužnostima kao arhitekta u Nišu i Vranju, od arhitekte–projektanta do direktora sektora za izgradnju.

Od 1969. do 1988. godine radio je kao: arhitekta-projektant (Građevinska firma i arhitektonski biro u Vranju i Nišu); arhitekta-prostorni planer-urbanista (Direkcija za urbanizam i komunalnu izgradnju - Niš); Šef službe za sprovođenje urbanističkih planova (Sekretarijat za urbanizam - Skupština opštine Niš); Direktor sektora za izgradnju Trgovinskog centra „Kalča” (Direkcija za urbanizam, izgradnju i rekonstrukciju Niša).

Kretanje u službi u Austriji

Od 1989. godine u Austriji je prvo radio kao diplomirani inžinjer arhitekture (projektant u nekoliko arhitektonskih biroa) u Gracu, potom od 2003. godine kao privredni savetnik (sopstvene firme sa sedištem u Gracu) i konačno od 2006. godine kao Arhitekta i tehnički savetnik (firma „NeueLebensräume”, GmbH,odnosno „SBZ” u Gracu - Stanovanje starih ljudi sa podrškom).

U zasluženu penziji otišao je 31. avgusta 2008. godine.

Delo uredi

Arhitektonsko stvaralaštvo uredi

Deo značajnijih arhitetktonskih dela Ivana Redija u teramama Lojperdsdorf baj Frištenfeld u Austriji
Bazen u hotelu Schaffelbad
Lojperdsdorf baj Frištenfeld
Rimske terme u hotelu Schaffelbad

Značajni urbanistički planovi i arhitektonski projekti uredi

  • 1968. — Projekat autobuske stanice u Vranju,
  • 1975. — DUP kompleksa „Centar” u Preševu,
  • 1976. — DUP kompleksa „Izolacija” u Nišu,
  • 1976. — Projekat uredjenja Letnje pozornice u niškoj Tvrđavi
  • 1984. — Projekat spomen-obeležja jubileja Jugoslovenskih horskih svečanosti u niškoj Tvrđavi,
  • 1977. — DUP-ovi kompleksa „14 oktobar” — „MIN zapad” — „Jugopetrol” u Nišu,
  • 1978. — DUP naselja Pasipoljana, DUP Sportsko-rekreacionogcentra "DjukaDinic" 1978 .;
  • 1980. — Generalni urbanistički plan Prokuplja 1980 .;
  • 1981. — DUP kompleksa „Sanitas”,
  • 1994-96 — Projekat banje „Schaffelbad”, Austrija.
Deo značajnijih skulpturalnih dela u prostoru Ivana Redija u Nišu i Austriji
Banja Lojperdsdorf baj Frištenfeld u Austriji
Letnja pozornica u niškoj Tvrđavi

Društveni radnik i dobrotvor uredi

Najznačajnija dela Ivana Redija u ovoj oblasti mogu se podeliti u tri oblasti: Osnivanje i vođenje Društva prijateljstva Brücke-Most Graz-Niš; Građanski aktivizam i rad sa mladima grada Niša; Dobročinstvo

Građanski aktivizam i rad sa mladima Niša uredi

Najnovija inicijativa Ivana Redija, kojom želi da zajedno sa mladima Niša, realizuje ideju da dve ulice u elitnom delu Niša, Davidova (u kojoj se nalazi Sinagoga) i Balkanska (u kojoj je „Kupina“ bioskop) dobiju lepši izgled, i da po njegovom mišljenju i predlogu, ponovo ujedini ljude i institucije u Gradu Nišu. O ovoj akciji Redi ovako razmišlja:

Dobročinstvo uredi

 
Spomen-česme Sv. Trojice u Nišu, idejno je rešenje Ivana Redija, nastalo kao simbolika i sećanje na proteklih 17 vekova od donošenja Milanskog edikta

Bezgranična ljubav prema čoveku i njegovom boljem životu, Redi je pretočio u sopstveno nastojanje da pokaže put kojim svaki stanovnik Srbije treba ići ka dobročinstvu u teškim vremenima obnavljanja najvećih hrišćanskih i ljudskih vrednosti u Srbiji. Među tim nastojanjima neka od dosadašnjih i najznačajnijih su:

  • Gradu je, u godini obeležavanja 17. vekova hrišćanstva, Ivan Redi je Gradu Nišu poklonio spomen-česmu Svete Trojice koja je postavljena na Trgu patrijarha Pavla. Česma, za koju je Redi dao idejno rešenje, poklon je gradova Graca, Kragujevca i Niša. Po Redijevim rečima to je bilo neophodno jer: tri grada moraju učestvovati u izgradnji česme da bi se očuvalo sveto trojstvo.
  • Ivan Redi je 2013. godine, u Nišu obnovio tradiciju Svetosavskog dobrotvornog bala, i tako postao idejni tvorac, jedne humanitarne akcije.[3] Prikupljena sredstva, sa do sada održanih balova, prosleđena su; Domskoj zajednici škole „Duško Radović“, školi „14.oktobar“ u kojoj uče deca sa posebnim potrebama i dečijoj Internoj klinici u Nišu, Kardiološkoj klinici u Nišu
  • Spomen-skulptura „Nebeski pevači” Internacion horske svečanosti, Niš 2016. godine: projekat i realizacija.
  • Poklon lične biblioteke od oko 3.000 jedinica građe Univerzitetskoj biblioteci „Nikola Tesla” u Nišu, 2016.godine.
  • Inicijativa i idejni projekat za postavljanje prostorne strukture „Banka dobročinstva”, namenjene humanitarki Marini Adamović iz Niša, projekt realizovan 2016. godina, uz podršku predsednika vlade Srbije.

Društvene aktivnosti i funkcije uredi

  • Predsednik Saveza arhitekata Jugoslavije (1982—1986),
  • Član Predsednistva Saveza arhitekata Jugoslavije (1977—1988),
  • Predsednik komisije za međunarodnu saradnju Saveza arhitekata Jugoslavije (1984—1988),
  • Član Predsedništva Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije i Predsednik komisije za organizaciju i razvoj (1983—1987),
  • Član Izdavačkog saveta časopisa "Arhitektura-Urbanizam" -Beograd (1982—1985),
  • Član redakcije časopisa „Gradina” Niš (1985—1987),
  • Predsednik Društva arhitekata Niša (1974—1978),
  • Predsednik Društva urbanista Niša,
  • Predsednik Saveza i tehničara opštine Niš,
  • Potpredsednik Saveza arhitekata Srbije (1976—1980),
  • Član Predsedništva Saveza inženjera i tehničara Srbije (više godina),
  • Predsednik Društva prijateljstva „Die Brücke-Most Graz-Niš“(Steiermark – Srbija) od 2001. godine.

Nagrade i priznanja uredi

  • 2016. Blagodarnica Gradske opštine Medijana, za spajanje Graca i Niša, negovanje tolerancije, vraćanje tradicije srpskog bala;
  • 2016. Zlatna značka Internacionalnih horskih svečanosti Niš 2016. kao najviše priznanje festivala za izuzetan doprinos razvoju i unapređenju Internacionalnih horskih svečanosti
  • 2016. Zahvalnica Škole za osnovno i srednje obrazovanje „14. oktobar”, za pruženu podršku i saradnju.
  • 2013. Prva nagrada za toleranciju „Car Konstantin“, Niš.[4]
  • 2006. Povelja Društva arhitekata Niša za izuzetan doprinos razvoju i unapređenju rada Društva arhitekata Niša i obnovi zgrade DAN-a
  • 2004. Posebno priznanje Jugoslovenskih horskih svečanosti za doprinos razvoju međunarodne kulturne saradnje
  • 2002. Diploma Crkvene pevačke družine „Branko“-Niš, kao počasnom članu
  • 1998. Zlatna značka Jugoslovenskih horskih svečanosti
  • 1988. Zlatna značka Kulturno-prosvetne zajednice Srbije
  • 1987. Orden rada sa srebrnim vencem SR Jugoslavije
  • 1986. Plaketa „14 april“ Saveza inženjera i tehničara Jugoslavije
  • 1985. Jubilarna medalja „40 godina socijalističke Bugarske“
  • 1985. Povelja Saveza inženjera i tehničara Srbije
  • 1981. Zlatna značka Socijalističkog saveza radnog naroda Srbije
  • 1968. Pohvala za zalaganje i rad u Akademsko kulturno-umetničkom društvu – Niš
  • 1967. Diploma kao najboljem glumcu na 21. majskom festivalu studentskih pozorišta Jugoslavije u Zagrebu (Kamerna scena „M“-AKUD-Niš)
  • 1966. Pohvala za zalaganje i rad u Akademsko kulturno-umetničkom društvu – Niš

Bibliografija uredi

  1. "Stambena arhitektura Niša" - Izlozba Drustva arhitekata Niša, 1976.
  2. "Planiranje, projektovanje i građenje tržnih centara" - knjiga i izložba "Dani arhitekture" -1983 god. (Urednik i autor), Savez arhitekata Jugoslavije, Beograd, 1983.
  3. "Geneza i razvoj savremenih banjskih mesta" - magistarski rad na Arhitektonskom fakultetu, Beograd, .2000.

Izvori uredi

  1. ^ Predlog za nagradu „11. januar“ arhitekti Ivanu Oskara Rediju.[mrtva veza] „Niška priča“ (2012)
  2. ^ Olivera Sašek Radulović, Moja priča, gradske face na kafici: Ivan Redi, arhitekta, Niš čitam srcem Arhivirano na sajtu Wayback Machine (2. фебруар 2016) Niške Vesti 31.01.2016.
  3. ^ Uspešno prikupljene donacije na 4. Svetosavskom balu Архивирано на сајту Wayback Machine (3. март 2016) На; www.radiocity.rs, 2.2.2016.
  4. ^ Ivanu Rediju nagrada za toleranciju. Južne vesti, 20.05.2013. Приступљено 26. 2. 2016. 

Спољашње везе uredi