Kalna (Knjaževac)

село у Србији

Kalna je naselje u Srbiji u opštini Knjaževac u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 553 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 629 stanovnika). Do 1965. ovo naselje je bilo sedište Opštine Kalna koju su činila naseljena mesta: Aldina Reka, Balta Berilovac, Crni Vrh, Ćuštica, Gabrovnica, Inovo, Jalovik Izvor, Janja, Kalna, Ravno Bučje, Stanjinac, Šesti Gabar, Tatrasnica i Vrtovac. Posle ukidanja opštine područje bivše opštine je u celini ušlo u sastav opštine Knjaževac. Oblast čije je središte Kalna poznata je i pod imenom Budžak.

Kalna
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugZaječarski
OpštinaKnjaževac
Stanovništvo
 — 2011.553
Geografske karakteristike
Koordinate43° 24′ 19″ S; 22° 25′ 21″ I / 43.405333° S; 22.4225° I / 43.405333; 22.4225
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina463 m
Kalna na karti Srbije
Kalna
Kalna
Kalna na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj19353
Pozivni broj019
Registarska oznaka

Ovde se nalaze Crkva Svete Petke u Kalni i Klisura Korenatac.

Geografski položaj uredi

Nalazi se na obroncima Stare planine, odnosno Midžora.[1]

Istorija uredi

Na mestu današnjeg naselja Kalna, postojalo je antičko utvrđenje koje je u periodu od 530552. godine obnovio rimski car Justinijan. Svrha tog utvrđenja bila je da zatvori ulaz u dolinu Trgoviškog Timoka i da brani „put metala” (antičkog rudarstva) na Staroj planini.[2]

Privreda uredi

Stanovništvo se pretežno bavi stočarstvom, što je uslovljeno konfiguracijom terena.[1]

Turizam uredi

Iz Kalne se mogu praviti lepe ture na vrhove Stare planine: Midžor (2.169 m), Babin Zub (1.758 m), Sveti Nikola (1.710 m), Pisana Buka (1,230 m).[1]

 
Kalna - turizam
 
Kalna 2021

Zanimljivosti uredi

Svojevremeno je kod Kalne pronađen uranijum i 1963. godine otvoren rudnik, sa kojim se nagoveštavao preporod čitave istočne Srbije. U istu svrhu izgrađen je i hotel „Uran“..[1] Velika savezna investicija Jugoslavije, uvijena u konspirativnost, ubrzo je pokazala kao promašaj, o kome se malo pričalo, pa je rudnik već 1965. zatvoren. Sva oprema stavljena je pod ključ, a ulaz u rudnik zazidan.

Demografija uredi

U naselju Kalna živi 476 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 49,4 godina (45,6 kod muškaraca i 52,9 kod žena). U naselju ima 246 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,24.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 1.326
1953. 1.283
1961. 1.292
1971. 976
1981. 834
1991. 629 622
2002. 553 554
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
527 95,29%
Romi
  
6 1,08%
Hrvati
  
4 0,72%
Muslimani
  
3 0,54%
Crnogorci
  
1 0,18%
nepoznato
  
7 1,26%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Spomenici kulture uredi

Tokom realizacije projekta „Atlas narodnog graditeljstva Srbije“, Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, u Kalni je evidentiran jedan objekat narodnog graditeljstva[6]. Radi se o građevini sagrađenoj krajem 19. veka, kao kući predsednika opštine Milana Živića. Građevina je naglašene pravougaone osnove, podignuta nad podrumom. Ima četiri prostorije sa centralnom ižom u kojoj je otvoreno ognjište i dvoja naspramnih vrata. Karakteriše je podužni trem sa nizom lučnih otvora.

Reference uredi

  1. ^ a b v g Srbija znamenitosti i lepote, NIP Književne novine, 1965
  2. ^ Knjaževačke novine br. 15 - Vodenice iz zasede, pp. 8[mrtva veza], Pristupljeno 8. 4. 2013.
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 
  6. ^ Atlas narodnog graditeljstva Srbije[mrtva veza], Pristupljeno 8. 4. 2013.

Spoljašnje veze uredi