Karađorđevo (Bačka Topola)

Karađorđevo je naselje u opštini Bačka Topola, u Severnobačkom okrugu, u Srbiji. Nastalo je kolonizacijom naroda iz Bosanske Krajine i Like oko 1921. godine. Prema popisu iz 2011. bilo je 468 stanovnika. Sastoji se od dva dela: glavnog dela sela, Kalmarke i dela sela koji se zove Rajčić. Do sela postoji savremen put sa dve trake koji je sagrađen tokom 1997. godine. Dobrovoljci su 1937. podigli osnovnu školu "Oplenac".[1]

Karađorđevo
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSevernobački
OpštinaBačka Topola
Stanovništvo
 — 2011.Pad 468
 — gustina28*/km2
Geografske karakteristike
Koordinate45° 51′ 25″ S; 19° 35′ 29″ I / 45.85693° S; 19.59145° I / 45.85693; 19.59145
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina112 m
Površina51,4* km2
Karađorđevo na karti Srbije
Karađorđevo
Karađorđevo
Karađorđevo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj24308
Pozivni broj024
Registarska oznakaBT

Selo je tipično ravničarsko, kompaktno sa ulicama koje se seku pod pravim uglom. U okolini sela se nalaze brojne šume, pašnjak i jezero koje je u procesu dobijanja oznake „Park prirode“. U okolini sela postoji i sagrađena deponija.

U selu postoji više industrijskih pogona kao na primer:pogon za proizvodnju brojlera Mesne industrije „Topiko“, kao i novosagrađeni objekti za uzgoj tovnih svinja koji su uspostavili kooperativnu saradnju sa Mesnom industrijom „Topola“ iz Bačke Topole. Veći deo seoskog stanovništva se bavi poljoprivredom, mada postoji i deo stanovništva koji se bavi administrativnim poslovima u Bačkoj Topoli i Subotici.

Selo je jedno vreme imalo i fudbalskog drugoligaša, a to je bio FK Solunac, dok je drugi klub, FK Napredak ugašen zbog nemogućnosti finansiranja, i neizainteresovanosti mesne zajednice da pomogne u opstanku.

Demografija

uredi

U naselju Karađorđevo živi 469 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 42,1 godina (39,7 kod muškaraca i 44,4 kod žena). U naselju ima 205 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,88.

Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine).

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[2]
Godina Stanovnika
1948. 997
1953. 1.143
1961. 868
1971. 746
1981. 624
1991. 588 578
2002. 590 590
2011. 468
Etnički sastav prema popisu iz 2002.‍[3]
Srbi
  
535 90,67%
Mađari
  
21 3,55%
Bunjevci
  
9 1,52%
Crnogorci
  
5 0,84%
Hrvati
  
4 0,67%
Jugosloveni
  
2 0,33%
Česi
  
1 0,16%
Slovaci
  
1 0,16%
Rusini
  
1 0,16%
nepoznato
  
1 0,16%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Napomene

uredi

→ * — Podaci za površinu i gustinu naseljenosti dati su zbirno za katastarsku opštinu Mali Beograd, na kojoj se nalaze tri naselja, Zobnatica, Karađorđevo i Mali Beograd.

Reference

uredi
  1. ^ "Politika", 21. okt. 1937
  2. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  3. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  4. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze

uredi