Karlovo (Novi Bečej)

Karlovo (od 1918. do 1946. Dragutinovo) je nekadašnje selo, danas u sastavu Novog Miloševa u opštini Novi Bečej, Srednjobanatski okrug, Vojvodina, Srbija. Selo je postojalo do 1946. godine kada ulazi u sastav Novog Miloševa.

Karlovo
Srpska pravoslavna crkva u selu
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugSrednjobanatski
OpštinaNovi Bečej
Geografske karakteristike
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina77 m
Ostali podaci
Poštanski broj23273
Pozivni broj023
Registarska oznakaZR

Istorija

uredi
 
Mapa Velikokikinskog dištrikta
 
Teodor Pavlović

Poznato je da je u 16. veku pripadalo porodici Teleđi Ištvana. Posle Turskog osvajanja Banata je bilo skoro nenaseljeno. Do 1774. godine je selo nosilo ime Plevna. Selo je sačinjavalo samo nekoliko kuća i crkva (verovatno posvećena Arhangelu Gavrilu ili Mihailu). Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da mesto pripada Bečkerečkom okrugu i distriktu. Stanovništvo je bilo srpsko.[1] Kada je 1797. godine popisan pravoslavni klir Temišvarske eparhije u mestu su tri pravoslavna sveštenika. Parosi su, pop Hristifor Cucić (rukop. 1754), pop Ilija Cucić (1761), a njima pomaže kapelan pop Jevta Popović (1793).[2] Selo je počelo da se intenzivno razvija tek nakon što se priključilo Velikokikinskom (privilegovanom) dištriktu. Osim Karlova dištrikt su sačinjljvali i još: Mokrin, Bašaid, Vranjevo (danas deo Novog Bečeja), Jozefovo (danas deo Novog Kneževca), Kumane, Melenci, Srpski Krstur, Taraš i Velika Kikinda (sedište dištrikta). Kako je tadašnja crkva postajala premala počelo se sa gradnjom nove. Nova crkva je zidana u periodu od 1842. do početka 1843. godine. Po završetku zidanja seljanima je nestalo novca, a trebalo je i oslikati crkvu. Uzeli su kredit od trgovca Save Tekelije. Crkva je završena u proleće 1843. a osvećena je naredne godine. Posvećena je Arhanđelima Mihailu i Gavrilu. Ipak velik broj kuća i zemljišta je bilo pod hipotekom. Ikonostas je u pravoslavnoj crkvi u Karlovu 1855. godine rezbario ikonorezac (bildhauer) Jovan Ajsterlener iz Starog Arada.[3] Po završetku Prvog svetskog rata je selo dobilo ime Dragutinovo po Dragutinu Ristiću, generalu srpske vojske. Tokom Drugog svetskog rata poznato je da je i Dragutinovo imalo partizanski odred. Nakon rata, selo se 1946. godine ujedinilo sa susednim selom Beodrom. To ujedinjeno mesto je dobilo ime Novo Miloševo.

Poznati meštani

uredi

Galerija

uredi

Reference

uredi
  1. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  2. ^ "Temišvarski zbornik", Novi Sad 9/2017.
  3. ^ "Srbski dnevnik", Novi Sad 1855. godine

Vidi još

uredi

Spoljašnje veze

uredi