Kajtasovo je naselje u opštini Bela Crkva, u Južnobanatskom okrugu, u Srbiji. Prema popisu iz 2011. bilo je 262 stanovnika.

Kajtasovo
Pravoslavna crkva
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Autonomna pokrajinaVojvodina
Upravni okrugJužnobanatski
OpštinaBela Crkva
Stanovništvo
 — 2011.Pad 262
 — gustina6/km2
Geografske karakteristike
Koordinate44° 52′ 34″ S; 21° 15′ 22″ I / 44.876227° S; 21.256233° I / 44.876227; 21.256233
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina66 m
Površina42,9 km2
Kajtasovo na karti Srbije
Kajtasovo
Kajtasovo
Kajtasovo na karti Srbije
Ostali podaci
Poštanski broj26329
Pozivni broj013
Registarska oznaka

Ovde se nalazi FK Partizan Kajtasovo.

Istorija uredi

Kajtasovo je staro naselje formirano za vreme velike seobe Srba. Pod tim nazivom prvi put se pominje 1690. godine, a tokom svoje istorije više puta je menjalo svoje ime.

  • Kajtasovo — 1690. i 1713. godine
  • U 18. veku — Gaitasoll
  • Gajtás — 1909. godine
  • Kajtasovo — 1922. godine.[1]

Austrijski carski revizor Erler je 1774. godine konstatovao da "Gajtasol" ima militarski status, a pripada Jasenovačkom okrugu, Novopalanačkog distrikta. Stanovništvo je bilo izmešano, vlaško i srpsko.[2]

Geografski položaj uredi

Kajtasovo se nalazi u kontinentalnom delu Deliblatske peščare i aluvijalne ravni Karaša. Do njega se stiže odvajanjem sa puta KovinBela Crkva ili iz pravca VršacJasenovoDupljajaGrebenac. U njemu postoji više izvora, a najpoznatiji je Čiklovanov izvor.

Demografija uredi

U naselju Kajtasovo živi 225 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 39,5 godina (38,3 kod muškaraca i 40,9 kod žena). U naselju ima 89 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 3,22.

Ovo naselje je uglavnom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.

Grafik promene broja stanovnika tokom 20. veka
Demografija[3]
Godina Stanovnika
1948. 503
1953. 490
1961. 494
1971. 459
1981. 424
1991. 350 302
2002. 287 335
Etnički sastav prema popisu iz 2002.[4]
Srbi
  
253 88,15%
Mađari
  
10 3,48%
Rumuni
  
7 2,43%
Makedonci
  
6 2,09%
Rusi
  
2 0,69%
Nemci
  
1 0,34%
Jugosloveni
  
1 0,34%
nepoznato
  
7 2,43%


Domaćinstva
Stanovništvo staro 15 i više godina po bračnom stanju i polu
Stanovništvo po delatnostima koje obavlja

Reference uredi

  1. ^ Letopis Opština u južnom Banatu: Banatska mesta i običaji Marina M.(Beč 1999). :
  2. ^ J.J. Erler: "Banat", Pančevo 2003.
  3. ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9. 
  4. ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9. 
  5. ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7. 

Spoljašnje veze uredi