Kirgiski jezik
Kirgiski jezik (кыргыз тили, قىرعىزتئلى [kyrgyz tili] ili кыргызча, قىرعىزچا [kyrgyzcha]) je turkijski jezik i uz ruski jezik jedan od dva zvanična jezika Kirgistana. Osim Kirgistana, koristi se u okolnim zemljama, koje su ranije bile u sastavu SSSR, i Kini.
kirgiski | |
---|---|
кыргыз, قىرعىزتئلى [kyrgyz] | |
Govori se u | Kirgistan Narodna Republika Kina Rusija Tadžikistan Uzbekistan Kazahstan |
Broj govornika | 5,1 miliona (2009) |
kirgiski alfabeti (ćirilica, persijsko-arapsko pismo, ranije latinica) | |
Zvanični status | |
Službeni jezik u | Kirgistan Kina (Kirgiska autonomna oblast Kizilsu) Organizacije: Organizacija Ugovora o kolektivnoj bezbednosti |
Jezički kodovi | |
ISO 639-1 | ky |
ISO 639-2 | kir |
ISO 639-3 | kir |
Rasprostranjenost kirgiskog jezika Većinski jezik
Manjinski jezik |
Kirgiskim jezikom govori oko 5,1 miliona ljudi, koji većim delom žive u Kirgiziji i koji su etnički Kirgizi. Do 1928. godine, pismo koje se koristilo u kirgiskom jeziku u SSSR bilo je arapsko, zatim do 1940. latinica, a od tada modifikovana ćirilica. Kirgizi u Kini i danas koriste arapsko pismo.
Istorija
urediKirgiski jezik ima dosta sličnosti sa gornjealtajskim jezicima, i verovatno je po poreklu istočnoturkijski jezik. Po svojoj savremenoj leksici bliži je kipčakskim jezicima, u koje se po potrebi ponekad svrstava (u sklopu kirgizo-kipčakske podgrupe).
Pisani izvori srednjoazijskih mongolskih vladara se prvi put javljaju u 14. veku. Njihov jezik je bio čagatajski (starouzbečki), a iz lokalnih dijalekata se kasnije razvija kirgiski jezik. Iz ovog perioda postoji veliki broj narodnih tekstova koji se još uvek obrađuje.
Od 17. do 18. veka, kada su Kirgizi živeli unutar Džunargskog kanata, završava se proces formiranja nacionalne svesti u Kirgiza. Tada nastaje i epska pesma Manas, a kirgiski jezik je pod velikim uticajem zapadno-mongolskih odnosno ojratskih jezika.
Do 19. veka Kirgizi žive u predelima Kokandskog kanata, koristeći se poznim čagajtskim jezikom sa lokalnim osobenostima.
U drugoj polovini 19. veka Kirgizi ulaze u sastav Ruske Imperije, a njihov jezik je pod snažnim uticajem ruskog.
Po mišljenju nekih filologa, u današnje vreme kirgiski jezik prolazi kroz aktivni period formiranja jezičkih normi kao i oslobađanja od ruskog uticaja.
Pismo
urediKirgiska ćirilica, usvojena 1940. sadrži 36 slova. Slova ф, ц, в, ъ, ь se koriste samo u rečima ruskog porekla.
Odnos između ćirilice i arapske verzije koja se koristi u Kini.
Ćirilica | Imena na kirgiskom | Arapsko pismo | Transliteracija | Latinica (1928—1940) |
MFA |
A a | a | ا | A a | A a | /ɑ/ |
B b | be | ب | B b | B v | /b/, [w], [v] |
V v | ve | ۋ | V v | V v | /v/ |
G g | ge | گ ع* |
G g | G g, Ƣ ƣ | /ɡ/ [ʁ] |
D d | de | د | D d | D d | /d/ |
E e | e | ه | E e | E e | /je/, /e/ |
Ё ё | ё | يو | Yo yo | Yo yo | /jo/ |
Ž ž | že | ج | J j | Ç ç (Ƶ ƶ 1938-1940) | /dʒ/ |
Z z | ze | ز | Z z | Z z | /z/ |
I i | i | ى | İ i | I i | /i/ |
Й й | iй | ي | Y y | J j | /j/ |
K k | ka | ك ق* |
K k | K k, Q q | /k/, [q], [χ] |
L l | эl | ل | L l | L l | /l/ |
M m | эm | م | M m | M m | /m/ |
N n | эn | ن | N n | N n | /n/ |
Ң ң | ың | ڭ | Ñ ñ | Ŋ ŋ | /ŋ/ |
O o | o | و | O o | O o | /o/ |
Ө ө | ө | ۅ | Ö ö | Ɵ ɵ | /ø/ |
P p | pe | پ | P p | P p | /p/ |
R r | эr | ر | R r | R r | /r/ |
S s | эs | س | S s | S s | /s/ |
T t | te | ت | T t | T t | /t/ |
U u | u | ۇ | U u | U u | /u/ |
Ү ү | ү | ۉ | Ü ü | Y y | /y/ |
F f | эf | ف | F f | F f | /f/ |
H h | ha | ح | H h | X x (H h 1928-1938) | /χ/ (=/k/) |
C c | ce | تس | C c | Ts ts | /ʦ/ |
Č č | če | چ | Ç ç | C c | /tʃ/ |
Š š | ša | ش | Ş ş | Ş ş | /ʃ/ |
Щ щ | щa | - | Şç şç | Şc şc | /ʃtʃ/, /ʃː/ |
Ъ ъ | ažыratuu belgisi | - | - | - | - |
Ы ы | ы | ى | İ i | Ь ь | /ɯ/ |
Ь ь | ičkertүү belgisi | - | - | - | - |
Э э | э | ه | É é | E e | /e/ |
Ю ю | ю | يۋ | Yu yu | Yu yu | /ju/, /jy/ |
Я я | я | يا | Ya ya | Ya ya | /ja/, /jɑ/ |
- K + a, o, u, ы ك => ق
- G + a, o, u, ы گ => ع
Gramatika
uredi- Padeži
Padež | Osnova | Mogući oblici | "čamac" | "vazduh" | "korpa" | "ruka" | "glava" | "so" | "oko" |
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Nominativ | — | keme | aba | čelek | kol | baš | tuz | kөz | |
Gentitiv | -NIn | -nыn, -nin, -dыn, -din, -tыn, -tin, -nun, -nүn, -dun, -dүn, -tun, -tүn | kemenin | abanыn | čelektin | koldun | baštыn | tuzdun | kөzdүn |
Dativ | -GA | -ga, -ka, -ge, -ke, -go, -ko, -gө, -kө | kemege | abaga | čelekke | kolgo | baška | tuzga | kөzgө |
Akuzativ | -NI | -nы, -ni, -dы, -di, -tы, -ti, -nu, -nү, -du, -dү, -tu, -tү | kemeni | abanы | čelekti | koldu | baštы | tuzdu | kөzdү |
Lokativ | -DA | -da, -de, -ta, -te, -do, -dө, -to, -tө | kemede | abada | čelekte | koldo | bašta | tuzda | kөzdө |
Ablativ | -DAn | -dan, -den, -tan, -ten, -don, -dөn, -ton, -tөn | kemeden | abadan | čelekten | koldon | baštan | tuzdan | kөzdөn |
- Zamenice
Jednina | Množina | ||
---|---|---|---|
kirgiski | srpski | kirgiski | srpski |
Men | Ja | Biz (Biz) | Mi |
Sen | Ti (jedn. neformalno) | Siler | Vi (mn. neformalno) |
Siz | Ti (jedn. formalno) | Sizder | Vi (mn. formalno) |
Al | On/Ona/Ono | Alar | Oni |
Jednina | Množina | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1. | 2. nef | 2. for | 3. | 1. | 2. nef | 2. for | 3. | |
Nom | men | sen | siz | al | biz | siler | sizder | alar |
Ak | meni | seni | sizdi | anы | bizdi | silerdi | sizderdi | alardы |
Gen | menin | senin | sizdin | anыn | bizdin | silerdin | sizderdin | alardыn |
Dat | maga | saga | sizge | aga | bizge | silerge | sizderge | alarga |
Lok | mende | sende | sizde | anda | bizde | silerde | sizderde | alarda |
Abl | menden | senden | sizden | andan | bizden | silerden | sizderden | alardan |
Primer
urediČlan 1. Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i srpski prevod:
Ćirilica | Arapsko pismo | Transliteracija | Srpski |
Bardыk adamdar өz bedelinde žana ukuktarыnda эrkin žana teң ukuktuu bolup žaralat. Alardыn aң-sezimi menen abiйiri bar žana biri-birine bir tuugandыk mamile kыluuga tiйiš. | باردىق ادامدار ۅز بەدەلىندە جانا ۇقۇقتارىندا ەركىن جانا تەڭ ۇقۇقتۇۇ بولۇپ جارالات.۔ الاردىن اڭ-سەزىمى مەنەن ابئيىرى بار جانا بئرى-بئرىنە بئر تۇۇعاندىق مامئلە قىلۇۇعا تئيىش. | Bardık adamdar öz bedelinde jana ukuktarında érkin jana teñ ukuktuu bolup jaralat. Alardın añ-sezimi menen abiyiri bar jana biri-birine bir tuugandık mamile kıluuga tiyiş. | Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i svešću i treba da jedno prema drugome postupaju u duhu bratstva. |