Kirovsk (Murmanska oblast)

Kirovsk (rus. Кировск) grad je na krajnjem severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se na krajnjem zapadu Koljskog poluostrva, odnosno u centralnom delu Murmanske oblasti i administrativno pripada Kirovskom gradskom okrugu čiji je ujedno i administrativni centar.

Kirovsk
Kirovsk
Pogled na grad sa žičare zimi
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Oblast Murmanska oblast
RejonKirovski gradski okrug
Osnovan1929.
Status grada1931.
Stara imenado 1931Kukisvumčor
do 1934Hibinogorsk
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 201626.971
Geografske karakteristike
Koordinate67° 36′ 51″ S; 33° 40′ 18″ I / 67.614167° S; 33.671667° I / 67.614167; 33.671667
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina368 m
Kirovsk na karti Rusije
Kirovsk
Kirovsk
Kirovsk na karti Rusije
Kirovsk na karti Murmanske oblasti
Kirovsk
Kirovsk
Kirovsk na karti Murmanske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj184250
Pozivni broj+7 81531
Registarska oznaka51
OKATO kod47 412
OKTMO kod47 712 000 001
Veb-sajt
kirovsk.ru/

Prema procenama nacionalne statističke službe Rusije za 2016. u gradu je živelo 26.971 stanovnika. Sadašnje ima grad nosi u znak sećanja na sovjetskog revolucionara Sergeja Kirova.

U Kirovsku se nalazi najsevernija botanička bašta u Rusiji − Kirovski polarno-alpijski botanički institut.

Geografija uredi

Grad Kirovsk nalazi se u najzapadnijem delu Koljskog poluostrva, severno od arktičkog kruga, i na nekih 150 kilometara južnije od grada Murmanska. Leži u dolini uz južnu podgorinu Hibinskih planina, odnosno planine Kukisvumčor, na mestu gde iz ledničkog jezera Veliki Vudjavr otiče njegova jedina otoka, reka Belaja.

U granicama grada nalazi se i naselje Kukisvumčor sa oko 2.000 stanovnika, koje se nalazi oko 3 kilometra severnije od gradskog centra.

Grad je redovnom autobuskom linijom povezan sa obližnjim Apatitom.

Istorija uredi

 
Rudarski tehnikum na slici iz 1937. god.

Kao rezultat obimnih rudarsko-geoloških istraživanja koja je na području Hibinskih planina provodila istraživačka grupa predvođena akademikom Aleksandrom Fersmanom u periodu 19211923. otkrivena su značajna ležišta minerala apatita. Već 1929. koncern „Apatit” započeo je sa radovima na eksploataciji tih nalazišta, a paralelno sa rudnikom i fabričkim postrojenjima razvilo se i rudarsko naselje Kukisvumčor. U oktobru 1931. naselju je dodeljen zvaničan status grada, a sa statusom došlo je i novo ime Hibinogorsk.

Odlukom sovjetskih vlasti od 15. decembra 1934. grad Hibinogorsk je u znak sećanja na sovjetskog revolucionara Sergeja Kirova, koji je ubijen svega 15 dana ranije, preimenovan je u Kirovsk.[1] Kirovsk je u periodu 19351954. bio sedište Kirovskog rejona, u to vreme u granicama Lenjingradske oblasti.

Severni deo grada koji se nalazi podno južnih obronaka Kukisvumčora nalazio se pod stalnim pretnjama od lavina koje su često uzrokovale i ljudske žrtve. Tako je u dve lavine koje su se obrušile na naselje 5. decembra 1935. smrtno stradalo 89 osoba, a isto naselje je gotovo potpuno zatrpano u snažnoj lavini 1943. godine. Da bi se sprečile buduće katastrofe uzrokovane snežnim lavinama, u Kirovsku je uspostavljena služba za zaštitu od lavina, prva civilna služba tog tipa na području Sovjetskog Saveza.[2][3] Poslednja lavina koja se obrušila na taj deo grada u zimu 2016. usmrtila je troje ljudi.[4]

Godine 2005. u gradu je osnovan Hibinski ženski manastir Ruske pravoslavne crkve.

Od 2004. godine grad Kirovsk je sedište novoosnovanog Kirovskog gradskog okruga.

Demografija uredi

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 28.625 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2016. grad imao 26.971 stanovnika.[5]

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2016.
22.54239.04738.48440.52143.526[6]31.593[7]28.625[8]26.971

Po broju stanovnika Kirovsk se 2016. nalazio na 547. mestu od 1.112 zvaničnih gradova Rusije.

Privreda uredi

Rudarstvo i metalurgija su glavne privredne aktivnosti u gradu, a celokupna rudarsko-topioničarska aktivnost odvija se preko kombinata „Apatit”. U sastavu kombinata posluju 3 rudnika i 2 rafinerije za preradu apatita i nefelina.

U poslednje vreme intenzivno se razvija turizam, posebno zimski ski turizam. Grad Kirovsk je jedan od najvažnijih centara za alpsko skijanje u Rusiji.

Obrazovanje i kultura uredi

 
Unutrašnjost Kirovske botaničke bašte

Od 2016. u gradu radi istureno odeljenje Murmanskog arktičkog univerziteta.

U Kirovsku se nalazi polarno-alpijska botanička bašta koja deluje pod patronatom Koljskog naučnog centra Ruske akademije nauka. Kirovska botanička bašta je najsevernija botanička bašta na tlu Rusije, i jedna od tek tri u svetu koje se nalaze unutar polarnog kruga. U botaničkoj bašti Kirovska uzgaja se više od 2,5 hiljade biljaka sa svih svetskih kontinenata.

Nedaleko od grada nalazi se naučno-istraživačka stanica Geografskog fakulteta Moskovskog univerziteta, u kojoj praktičnu nastavu pohađaju studenti Moskovskog državnog univerziteta.

Međunarodna saradnja uredi

Grad Kirovsk ima potpisane ugovore o međunarodnoj saradnji sa sedećim mestima:[9]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Hronologiя važneйših sobыtii v osvoenii Hibin. 1932 god
  2. ^ V Kirovske na žiloй raйon sošla lavina, odin čelovek pogib
  3. ^ Strašnaя nočь 5 dekabrя 1935 goda
  4. ^ Čislo žertv lavinы v Kirovske vыroslo do trёh
  5. ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2016 goda”. Arhivirano iz originala 13. 05. 2019. g. Pristupljeno 30. 10. 2016. 
  6. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  7. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  8. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  9. ^ Kiselёv, A. A. (2008). „Goroda-pobratimы Murmanskoй oblasti”. Kolьskaя эnciklopediя. T 1 (na jeziku: ruski). Sankt-Peterburg: KNC RAN: 502. Arhivirano iz originala 28. 1. 2015. g. Pristupljeno 31. 10. 2016. 

Spoljašnje veze uredi