Koalicija radikalne levice

Koalicija radikalne levice (grč. Συνασπισμός Ριζοσπαστικής Αριστεράς — Sinaspismos Rizospastikis Aristeras), poznata po svom akronimu SIRIZA (od grč. ΣΥΡΙΖΑ), je politička partija u Grčkoj. Lider je Stefanos Kaselakis (predsednik).

Koalicija radikalne levice
Συνασπισμός Ριζοσπαστικής Αριστεράς
Logo
PredsednikStefanos Kaselakis
Generalni sekretarRania Svigou
SloganΓυρίζομε σελίδα
(Mi okrećemo stranicu)
Osnovana15. januar 2004. god.; pre 20 godina (2004-01-15)
(2012. stranka)
SedišteTrg Elefterijas br. 1 Atina
 Grčka
NovineI Avgi
Broj članova  (2022)172.000
IdeologijaDemokratski socijalizam,[1]
Antikapitalizam,[1]
Antiglobalizam[2] Evroskepticizam[2]
Politička pozicijaLevica[2][3][4]
Evropska strankaPartija evropske levice i
Evropska antikapitalistička levica (posmatrač)
Boje   
Grčki parlament
36 / 300
Evropski parlament
2 / 21
Zastava stranke
Veb-sajt
www.syriza.gr

Partija je na parlamentarnim izborima 2015. godine osvojila 149 od 300 poslaničkih mesta, pa je Cipras 26. januara dogovorio koaliciju sa desnom partijom Nezavisni Grci s ciljem formiranja većinske vlade.[5]

Osnivanje uredi

SIRIZA je formalno osnovana pred parlamentarne izbore 2004, međutim koalicija vuče korene od organizacije Prostor za dijalog za jedinstvo i zajedničku akciju levice (grč. Χώρος Διαλόγου για την Ενότητα και Κοινή Δράση της Αριστεράς) koja je osnovana 2001. godine.[6] „Prostor“ je bio sastavljen od različitih organizacija levice, koje su uprkos ideološkim razlikama, imale zajedničke poglede na nekoliko najvažnijih pitanja kao što su:

  • Protivljenje neoliberalnoj reformi sistema penzionog i socijalnog osiguranja;
  • Protivljenje novim antiterorističkim zakonima;
  • Pripremanje grčkog učešća na demonstracijama tokom Samita G8 u Ženevi 2001.[7]

Većina članica „Prostora“ su radile na razvijanju zajedničke platforme koja bi dovela do formiranja predizborne koalicije. SIRIZA je formirana u januaru 2004. godine. Partije koje su osnovale koaliciju su:

Program u 40 tačaka uredi

1. Revizija javnog duga i ponovni pregovori o kamatama i suspenzija isplate dok privreda ne oživi i dok se ne vrati zaposlenost.

2. Zahtevati od Evropske unije da promeni ulogu Evropske centralne banke, tako da ona finansira države i programe javnih ulaganja.

3. Povisiti porez na prihod na 75% za sve prihode iznad 500.000 evra.

4. Promena izbornog zakona i uvođenje proporcionalnog sistema.

5. Povećanje poreza na velike kompanije do nivoa koji je evropski prosek.

6. Usvajanje poreza na finansijske transakcije i posebnog poreza na luksuzna dobra.

7. Zabrana spekulativnih finansijskih derivativa.

8. Ukidanje finansijskih privilegija (Grčke pravoslavne, prim. prev.) Crkve i brodogradilišne industrije.

9. Borba protiv tajnih mera banaka i bega kapitala u inostranstvo.

10. Drastični rezovi vojnih troškova.

11. Povisivanje minimalne plate do nivoa od pre rezova, 750 evra mesečno.

12. Korišćenje zgrada vlade, banaka i Crkve za beskućnike.

13. Otvaranje menzi u javnim školama za davanje besplatnog doručka i ručka deci.

14. Besplatno zdravstvo za nezaposlene, beskućnike i one sa niskim platama.

15. Subvenisanje do 30% otplata hipoteka za siromašne porodice koje ne mogu da isprate rate.

16. Povećanje izdataka za nezaposlene. Povećanje socijalne zaštite za porodice sa jednim roditeljem, starije osobe, osobe sa invaliditetom i porodice bez prihoda.

17. Fiskalne redukcije za dobra od primarne neophodnosti.

18. Nacionalizacija banaka.

19. Nacionalizacija bivših javnih (uslužnih i komunalnih) preduzeća u strateškim sektorima za rast zemlje (železnice, aero-transport, pošta, vodovod).

20. Preferiranje obnovljivih izvora energije i zaštita životne sredine.

21. Jednake plate za muškarce i za žene.

22. Ograničavanje prekarijata i podrška ugovorima na neodređeno.

23. Proširenje zaštite rada i plata radnika koji rade pola radnog vremena.

24. Obnova kolektivnih ugovora.

25. Povećanje inspekcija rada i zahteva za preduzeća koja daju ponude za javne ugovore.

26. Ustavne reforme koje garantuju razdvajanje crkve i države i zaštitu prava na obrazovanje, zdravstvo i životnu sredinu.

27. Referendumi o ugovorima i drugim sporazumima sa Evropom.

28. Ukidanje privilegija parlamentarnim predstavnicima. Uklanjanje posebne sudske zaštite za ministre i dozvola sudovima da procesuiraju članove vlade.

29. Demilitarizacija Obalske straže i protiv-pobunjeničkih specijalnih jedinica. Zabrana policiji da nosi maske i vatreno oružje tokom demonstracija. Promena u obuci policije tako da se podvuče socijalna tematika poput imigracije, droga i društvenih činilaca.

30. Garantovanje ljudskih prava u centrima za zadržavanje imigranata.

31. Olakšavanje ponovnog sjedinjavanje imigrantskih porodica.

32. Ukidanje kazni za konzumiranje droga, u korist borbe protiv šverca droge. Povećanje finansiranja centara za odvikavanje.

33. Regulisanje prava na prigovor savesti u zakonima o regrutaciji.

34. Povećanje finansiranja javnog zdravstva do prosečnog evropskog nivoa. (Evropsko pokrivanje je 6% BDP-a, u Grčkoj je 3%)

35. Ukidanje plaćanja zdravstvenih usluga od strane građana.

36. Nacionalizacija privatnih bolnica. Ukidanje privatnog učešća u nacionalnom zdravstvenom sistemu.

37. Povlačenje grčkih vojnika iz Avganistana i sa Balkana. Da nema grčkih vojnika van naših sopstvenih granica.

38. Ukidanje vojne saradnje sa Izraelom. Podrška stvaranju palestinske države unutar granica iz 1967. godine.

39. Pregovori o stabilnom sporazumu sa Turskom.

40. Zatvaranje svih stranih baza u Grčkoj i istupanje iz NATO.

Izborni rezultati uredi

Grčki parlament

Izborni rezultati
Godina Tip Glasovi % Poslanici
2004.
Parlamentarni
241.539
3,26%
6 / 300
2007.
Parlamentarni
361.211
5,04%
14 / 300
2009.
Parlamentarni
315.627
4,60%
13 / 300
maj 2012.
Parlamentarni
1.061.265
16,78%
52 / 300
jun 2012.
Parlamentarni
1.655.053
26,89%
71 / 300
2015.
Parlamentarni
2.246.064
36,34%
149 / 300
septembar 2015.
Parlamentarni
1.925.904
35,05%
145 / 300
2019.
Parlamentarni
1.781.174
31,53%
86 / 300

Evropski parlament

Izborni rezultati
Godina Tip Glasovi % Poslanci
2004.
EU Parlament
254.447
4,16%
1 / 24
2009.
EU Parlament
240.898
4,70%
1 / 22
2014.
EU Parlament
1.516.699
26,58%
6 / 21
2019.
EU Parlament
1.204.083
23,8%
6 / 21

Reference uredi

  1. ^ a b Nordsieck 2008, str. 571–575
  2. ^ a b v Backes, Uwe; Moreau, Patrick (2008), Communist and Post-Communist Parties in Europe, Vandenhoeck & Ruprecht, str. 571—575 
  3. ^ Magone 2011, str. 450.
  4. ^ McNally 2011, str. 172.
  5. ^ Tugwell, Paul; Chrepatitle, Eleni (26. 1. 2015). „Tsipras forges anti-austerity coalition in challenge to EU”. Kathimerini. Pristupljeno 26. 1. 2015. 
  6. ^ „Konferencija za novinare „Prostora“, maj 2001”. Pristupljeno 9. 4. 2013. 
  7. ^ Overcoming division Arhivirano na sajtu Wayback Machine (8. februar 2012), Georges Mitralias, jun 2001.

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi