Krasni Holm
Krasni Holm (rus. Красный Холм) grad je u evropskom delu Ruske Federacije i administrativni centar Krasnoholmskog rejona smeštenog na krajnjem jugoistoku Tverske oblasti.
| Krasni Holm Красный Холм | |
|---|---|
 | |
| Administrativni podaci | |
| Država |  Rusija |
| Federalni okrug | Središnji FO |
| Oblast |  Tverska oblast |
| Rejon | Krasnoholmski rejon |
| Osnovan | prvi pomen 1518. |
| Status grada | 1776. |
| Stanovništvo | |
| Stanovništvo | |
| — 2014. | 5.366 |
| Geografske karakteristike | |
| Koordinate | 58° 03′ 00″ S; 37° 01′ 00″ I / 58.05° S; 37.016667° I |
| Vremenska zona | UTC+3 |
| Aps. visina | 150 m |
.svg)  Krasni Holm Krasni Holm na karti Rusije | |
 Krasni Holm Krasni Holm na karti Tverske oblasti | |
| Ostali podaci | |
| Poštanski broj | 171660 |
| Pozivni broj | +7 48237 |
| Registarska oznaka | 69 |
| OKATO kod | 28 230 501 |
| OKTMO kod | 28 632 101 001 |
| Veb-sajt | |
| krholm.ru | |
.png)
Prema procenama nacionalne statističke službe, u gradu je 2014. živelo 5.366 stanovnika.
Geografija uredi
Grad Krasni Holm nalazi se u severoistočnom delu Tverske oblasti, na području Oviniščenskog pobrđa. Leži na obalama reke Neledina, pritoke Mogoče i deo basena Volge, na oko 176 km severoistočno od administrativnog centra oblasti, grada Tvera.
Kroz grad prolazi železnica Moskva—Kimri—Kaljazin—Sonkovo—Pestovo—Sankt Peterburg.
Istorija uredi
Na mestu današnjeg grada postojalo je trgovačko naselje Spas na Holmu koje se u pisanim izvorima prvi put pominje 1518. godine, u povelji kojom kaluški knjaz Simeon Ivanovič poklanja celo naselje Nikolajevskom manastiru. Selo je prestalo da postoji kao manastirski posed 1764. kada je imepratorka Katarina Velika izdala ukaz o sekularizaciji zemlje.
U januaru 1776. naselje dobija sadašnji naziv Krasni Holm, a istovremeno dobija i administrativni status grada i okružnog centra tadašnjeg Tverskog namesništva. Prema legendi, kada je imperatorka prolazila kraj ovog naselja, toliko je bila oduševljena njegovom prirodnom lepotom da je naredila da se naselje ubuduće zove Prekrasnim Brdom (rus. Красивым Холмом). Grad je dobio vlastiti grb 21. oktobra 1780. godine.[1]
Od 1796. Krasni Holm nije imao neki veći značaj, kako u ekonomskom, tako i u političkom smislu. Na političku mapu vraća se tek 1929. godine, uporedo sa osnivanjem Krasnoholmskog rejona čijim administrativnim centrom postaje.
Demografija uredi
Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 5.608 stanovnika, dok je prema procenama za 2014. grad imao 5.366 stanovnika.[2]
| 1897. | 1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2014. |
|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 2.514 | 6.948 | 7.296 | 7.498 | 7.875[3] | 6.396[4] | 5.608[5] | 5.366 |
Gradske znamenitosti uredi
Najmarkantniji istorijski spomenik u Krasnom Holmu je Nikolajevski Antonijev manastir koji je osnovan 1461. godine kada je na ušću reke Neledine u Mogoču monah Antonije iz Kiriljsko-beloozjerske lavre podigao malu keliju. Prva crkva, posvećena Svetom Nikoli podignuta je novcem lokalnog veleposednika Atanasija Meleckog, na mestu gde se prema predanju njemu ukazao lik čudotovorne ikone. Nakon Oktobarske revolucije manastir je razrušen i opljačkan i danas se nalazi u ruiniranom stanju. Manastir se danas nalazi na listi arhitektonskih dobara od nasionalnog značaja i deo je programa restauracije istorijsko-kulturnog nasleđa Tverske oblasti.
U gradu se nalazi i zvonik nekadašnjeg Troickog sabora iz 1870. godine. Crkva je srušena 1930, a kamen iz njenih zidina iskorišten je za gradnju lokalnog bioskopa.
Vidi još uredi
Reference uredi
- ^ Высочайше утверждённый доклад Сената — О гербах городов Тверского наместничества. 10 октября 1780 года // Полное собрание законов Российской империи. — 1780. — Том 20. — Закон № 15073.
- ^ Оценка численности постоянного населения Тверской области на 1 января 2014 года Архивирано на сајту Wayback Machine (23. мај 2014)
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
