Krasnoarmejski rejon (Krasnodarski kraj)
Krasnoarmejski rejon (rus. Красноармейский район) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa i opštinski rejon smešten u zapadnom delu Krasnodarske pokrajine, odnosno na jugozapadu evropskog dela Ruske Federacije.
Krasnoarmejski rejon Krasnoarmeйskiй raйon | |
---|---|
Država | Rusija |
Federalni okrug | Južni FO |
Administrativni subjekt | Krasnodarski kraj |
Admin. centar | stanica Poltavskaja |
Koordinate | 45° 21′ 45″ N 38° 12′ 45″ E / 45.36250° S; 38.21250° I |
Status | opštinski rejon |
Osnivanje | 1934. |
Površina | 1.899 km2 |
Stanovništvo | 2017. |
— broj st. | 104.756 |
— gustina st. | 55,16 st./km2 |
Vremenska zona | UTC+3 |
Registarske tablice | 23, 93, 123 |
Pozivni broj | +7 86165 |
OKATO kod | 03 223 000 |
http://www.stanpoltan.ru/ |
Administrativni centar rejona je stanica Poltavskaja.
Prema podacima nacionalne statističke službe Rusije za 2017. na teritoriji rejona živelo je 104.756 stanovnika ili u proseku oko 55,3 st/km². Po broju stanovnika nalazi se na 10. mestu među administrativnim jedinicama Pokrajine. Površina rejona je 1.899 km².
Geografija
urediKrasnoarmejski rejon se nalazi u zapadnom delu Krasnodarske pokrajine, obuhvata teritoriju površine 1.899 km² i po tom parametru dvanaesti je po veličini rejon u Pokrajini. Graniči se sa Slavjanskim rejonom na zapadu, na istoku su Kalinjinski i Dinski, jugu Abinski i Severski rejon, dok je na jugoistoku teritorija Krasnodarskog gradskog okruga.
Teritorija Krasnoarmejskog rejona obuhvata zapadniji deo Kubanjsko-priazovske stepe, i to je nisko i u osnovi dosta zamočvareno područje ispresecano brojnim kanalima. Najvažniji vodotoci na ovom području su reka Kubanj, koja ujedno predstavlja i južnu granicu rejona, te njen najvažniji rukavac Protoka koji je ujedno i zapadna granica.
Istorija
urediKrasnoarmejski rejon je uspostavljen 31. decembra 1934. nakon što je izdvojen iz sastava tadašnjeg Slavjanskog rejona. U sastav današnje Krasnodarske pokrajine ulazi 1937. godine. U periodu od 1963. do 1966. provremeno je bio rasformiran, a njegova teritorija je bila ponovo delom Slavjanskog rejona.
Demografija i administrativna podela
urediPrema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji rejona živelo je ukupno 102.508 stanovnika,[1] dok je prema proceni iz 2017. tu živelo 104.756 stanovnika, ili u proseku oko 55,3 st/km² (najređe naseljen rejon u Pokrajini).[2] Po broju stanovnika nalazi se na 10. mestu u Pokrajini.
1959. | 1970. | 1979. | 1989. | 2002. | 2010. | 2017. |
---|---|---|---|---|---|---|
64.369 | 93.576 | 89.271 | 93.434[3] | 103.874[4] | 102.508[1] | 104.756* |
Napomena:* Prema proceni nacionalne statističke službe.
Na teritoriji rejona nalaze se ukupno 43 naseljena mesta administrativno podeljena na 10 drugostepenih ruralnih opština. Administrativni centar rejona i njegovo najveće naselje je stanica Poltavskaja sa oko 27.000 stanovnika. Više od 5.000 stanovnika imaju i stanice, Marijanskaja (11.750), Staronižesteblijevskaja (10.200), Novomišastovskaja (10.000) i Ivanovskaja (9.500), te hutor Trudobelikovski (oko 10.000 stanovnika).
Saobraćaj
urediPreko teritorije Krasnoarmejskog rejona prolazi deonica magistralnog druma Temrjuk—Krasnodar—Kropotkin, te železnička pruga Moskva—Novorosijsk.
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b "Всероссийская перепись населения 2010 года. Том 1". Архивирано на сајту Wayback Machine (21. март 2016)
- ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2017 goda”. Arhivirano iz originala 31. 07. 2017. g. Pristupljeno 30. 12. 2017.
- ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.