Ladoškaja
Ladoškaja (rus. Ладожская; adig. Алмэлы) naseljeno je mesto ruralnog tipa (stanica) na jugozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u centralnom delu Krasnodarske pokrajine i administrativno pripada njenom Ustlabinskom rejonu.
Ladoškaja Ladožskaя | |
---|---|
![]() | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Federalni okrug | Južni FO |
Pokrajina | ![]() |
Rejon | Ustlabinski rejon |
Osnovan | 1802. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 14.828 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 45° 17′ 48″ S; 39° 59′ 29″ I / 45.2966° S; 39.9913° I |
Vremenska zona | UTC+3 |
Aps. visina | 93 m |
Ostali podaci | |
Poštanski broj | 352320, 352323 |
Pozivni broj | +7 86135 |
OKATO kod | 03 257 819 001 |
OKTMO kod | 03 657 419 101 |
Prema statističkim podacima Nacionalne statističke službe Rusije za 2010. u naselju je živelo 14.828 stanovnika i drugo je po veličini naselje u rejonu.
Geografija
urediStanica Ladoškaja se nalazi u centralnom delu Krasnodarskog kraja, odnosno u centralnom delu pripadajućeg mu Ustlabinskog rejona. Leži u niskoj stepi Kubanjsko-priazovske nizije, na nadmorskoj visini od 93 metra, na desnoj obali reke Kubanj.
Selo se nalazi na oko 18 kilometara severoistočno od rejonskog centra Ust Labinska, odnosno na nekih 77 km severoistočno od grada Krasnodara.
Značajna je železnička stanica na liniji Krasnodar−Kavkaskaja, a kroz selo prolazi i drumski pravac Temrjuk−Kropotkin.
Istorija
urediStanicu Ladoškaju osnovali su 1802. Kozaci nekadašnjeg Jekaterinoslavskog kozačkog odreda koji su na ovo područje premešteni sa područja oko Dnjepra. Osnovana je kao jedna od odbrambenih tačaka na tzv. „Kozačkoj odbrambenoj liniji” na jugu tadašnje Ruske Imperije. Stanica je ime dobila po Ladoškom gvardijskom puku koji je iz Sankt Peterburga premešten na ovo područje.[1]
U periodu 1934−1953. stanica Ladoškaja je bila administrativni centar istoimenog, Ladoškog, rejona.
Demografija
urediPrema podacima sa popisa stanovništva 2010. u selu je živelo 14.828 stanovnika.[2]
1959. | 1979. | 2002. | 2010. |
---|---|---|---|
10.607 | 13.169 | 14.714[3] | 14.828[2] |
Vidi još
urediReference
uredi- ^ Азаренкова А.С., Бондарь И.Ю., Вертышева Н.С. Основные административно-территориальные преобразования на Кубани (1793-1985 гг.). — Краснодар: Краснодарское книжное издательство, 1986. — С. 254. — 395 с.
- ^ a b Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.
- ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012.