Linćeping
Ovaj članak sadrži spisak literature, srodne pisane izvore ili spoljašnje veze, ali njegovi izvori ostaju nejasni, jer nisu uneti u sam tekst. |
Linćeping (šved. Linköping) je jedan od velikih gradova u Švedskoj, u jugoistočnom delu države. Grad je u okviru Istočnojetskog okruga i njegovo je upravno sedište i najveći grad. Linćeping je istovremeno i sedište istoimene opštine.
Linćeping šved. Linköping | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švedska |
Okrug | Esterjetland |
Osnovan | 1100. |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 104.232 |
— gustina | 2.472,3 st./km2 |
Aglomeracija (2012.) | 147.477 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 58° 24′ 39″ S; 15° 37′ 17″ I / 58.410833° S; 15.621389° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 40-80 m |
Površina | 42,16 km2 |
Pozivni broj | +46 013 |
Veb-sajt | |
www.linkoping.se/ |
Linćeping je jedan od većih švedskih univerzitetskih gradova. Grad je i važnno versko sedište sa velikim i poznatom sabornom crkvom.
Prirodni uslovi uredi
Grad Linćeping se nalazi u jugoistočnom delu Švedske i Skandinavskog poluostrva. Od glavnog grada države, Stokholma, grad je udaljen 200 km jugozapadno.
Reljef: Linćeping se razvio u unutrašnjosti Skandinavskog poluostrva, brežuljkastoj oblasti Istočne Jetske. Područje grada je bregovito, a nadmorska visina se kreće 40-80 m.
Klima u Linćepingu je kontinentalna sa uticajem mora i krajnjih ogranaka Golfske struje. Stoga su zime blaže, a leta svežija u odnosu na datu geografsku širinu.
Vode: Linćeping se razvio u na reci Stongon, koja se 3 km severno uliva u jezero Roksen. Reka deli grad na veći, zapadni i manji, istočni deo. Oko grada ima niz malih jezera.
Istorija uredi
Područje Linćepinga bilo je naseljeno još u vreme praistorije. Veruje se da su se tada na datom mestu dešavale plemenske skupštine.
Prvo stalno naselje na datom području javlja se u ranom srednjem veku. Prvi spomen naselja vezan je za godinu 1104, kada se tu javlja sedište episkopije. 1128. godine tu se podiže i jedan od najstarijih manastira u današnjoj Švedskoj. 1627. godine uz crkvu se otvara i gimnazija, najstarija u Švedskoj.
Linćeping je 1287. godine dobio gradska prava, kao jedno od prvih u državi.
U drugoj polovini 19. veka, sa dolaskom industrije i železnice, Jenćeping doživljava preporod. I pored toga grad nije bio među najvećima u državi sve do sredine 20. veka, kada ovde dolazi automobilska industrija "SAAB" (1937). Tada počinje novi preporod grada. Ovo blagostanje traje i dan-danas.
Stanovništvo uredi
Linćeping je jedna od par švedskih gradova sa više od 100 hiljada stanovnika. Grad ima oko 104.000 stanovnika (podatak iz 2010. g.), a gradsko područje, tj. istoimena opština ima oko 147.000 stanovnika (podatak iz 2012. g.). Poslednjih decenija broj stanovnika u gradu raste.
Do sredine 20. veka Linćeping su naseljavali isključivo etnički Šveđani. Međutim, sa jačanjem useljavanja u Švedsku, stanovništvo grada je postalo šarolikije.
Privreda uredi
Danas je Jenćeping savremeni grad sa posebno razvijenom industrijom (automobilska, IT, mašinska, obrada drveta, proizvodnja nameštaja). Poslednje dve decenije posebno se razvijaju trgovina, usluge i turizam.
Galerija uredi
-
Snimak grada iz vazduha
-
Linćepinški zamak
-
Linćepinška saborna crkva
-
Najstariji deo Linćepinga