Lujo Adamović
Lujo Adamović (Rovinj, 31. jul 1864 — Dubrovnik, 19. jul 1935) bio je srpski botaničar.
Lujo Adamović | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 31. jul 1864. |
Mesto rođenja | Rovinj, Austrijsko carstvo[1] |
Datum smrti | 19. jul 1935.70 god.) ( |
Mesto smrti | Dubrovnik, Kraljevina Jugoslavija |
Biografija
urediStudirao je medicinu u Beču i prirodne nauke u Beogradu i Berlinu. Radio je kao profesor u srednjoj školi u više mesta u Srbiji. Posle odbrane doktorata, od 1901. do 1905. godine bio je profesor Velike škole u Beogradu, a posle toga odlazi u Beč za docenta.[2]
Za vreme Prvog svetskog rata bio je upravnik Botaničke bašte u Beogradu.
Proučavao je floru i vegetaciju Balkanskog i Apeninskog poluostrva, a naročito je obradio područja Srbije, Crne Gore, Bugarske i Dalmacije[3]. Uveo je mnoge pojmove u savremenu geo-botaničku nauku, na primer vegetacijske pojmove pseudomakija i šibljak.
Njegova najznačajnija dela su:
- O šumama jugoistočne Srbije, (Delo, 1899);
- Vegetacijski odnosi Balkanskog poluostrva (Lajpcig, 1909);
- Biljnogeografske formacije zimzelenog pojasa Dalmacije, Hercegoviine i Crne Gore (1911);
- Fitogeografski položaj i podela Italije.
Pored ovih monografskih objavljivao je još mnoge stručne radove u naučnim časopisima (Rad, JAZU; Glas, SAN i dr.).
Kao i njegov prethodnik i uzor Josif Pančić vršio je botanička putovanja po zemlji i dalje. Da ispita njegovu floru, 1890. godine prvi se popeo na Midžor, najviši vrh Stare planine. Bio je poznat u celom svetu, prirodnjačka struka ga je cenila i često citirala. Pored terenskih istraživanja bavio se i dokazivanjem zakonitosti u razvitku i rasprostranjenosti biljnih vrsta.
Otac mu je bio srpski pedagog i istoričar Vicko Adamović.
Izvori
uredi- ^ O Rovinju – Povijest. Na zvaničnoj veb-strani grada. (jezik: hrvatski)
- ^ Tatić, Budislav (1997). „Lujo Adamović : (1864-1935)”. Život i delo srpskih naučnika (na jeziku: srpski): 209—234. ISSN 6175-0530.
- ^ „Adamović, Lujo - Hrvatska enciklopedija”. www.enciklopedija.hr. Pristupljeno 2024-01-25.
Literatura
uredi- Enciklopedija Jugoslavije (A-Biz) - Jugoslavenski leksikografski zavod - Zagreb 1980 god.
- Srpska porodična enciklopedija (A-Ar) - Narodna knjiga i Politika - Beograd 2006 god.