Makedonija (Grčka)

покрајина у Грчкој

Makedonija (grč. Μακεδονία [Makedonía]; poznata i kao Egejska Makedonija, Belomorska Makedonija, Primorska Makedonija, Južna Makedonija[5] ili Grčka Makedonija) je istorijska i geografska pokrajina u Grčkoj, odnosno predstavlja najveći deo severne Grčke. Zahvata najveći deo oblasti Makedonije, koja se prostire i na teritorijama Severne Makedonije, Bugarske i Albanije. Od petovekovne turske okupacije oslobodila ju je grčka vojska u Prvom balkanskom ratu.

Makeodnija
Μακεδονία
Tradicionalna regija Grčke
Zastava Makedonije
Zastava
Sunce iz Vergine
Amblem
Himna: „Slavna Makedonija
«Μακεδονία ξακουστή»
Makedonija (plavo) u Grčkoj
Makedonija (plavo) u Grčkoj
Koordinate: 40° 45′ N 22° 54′ E / 40.750° S; 22.900° I / 40.750; 22.900
DržavaGrčka
Regije[1]
Uspostavljeno1913.[2]
Administrativni centarSolun
Vlada
 • Zamjenik ministraStavros Kalafatis [el] (Nova Demokratija)
Površina
 • Ukupno34,177 km2 (13,196 sq mi)
Najviša nadm. visina (Olimp)2,917 m (9,570 ft)
Najniža elevacija (Novi mora)0 m (0 ft)
Stanovništvo (2017)[3]
 • Ukupno2,382,857
 • Gustina0,070/km2 (0,18/sq mi)
Demonim(i)Makedonci
BDP (PKM)[4]€38,17 milijardi ($Šablon:ToUSD milijardi)
  • Zastava, Sunce iz Vergile i regionalna himna su nezvanične, ali je njihova upotreba široko rasprostranjena.
  • Istočna Makedonija je dio regije Istočna Makedonija i Trakija.

Istorija uredi

Antički Makedonci su bili stari balkanski narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik. Njihov jezik razlikovao se od starogrčkog[6], ali sami antički Makedonci su pripadali helenskom kulturnom krugu.

Politika uredi

Geografija uredi

Grci Makedonci, su indoevropski narod, koji pretežno živi u Egejskoj/Grčkoj Makedoniji (gde čini oko 98 % stanovništva).

 

Egejska Makedonija sastoji se od 13 okruga (Νομός) podeljenih u tri periferije *.

1. Okrug Kostur (Sedište grad Kostur)
2. Okrug Lerin (Sedište grad Lerin)
3. Okrug Kožani (Sedište grad Kožani)
4. Okrug Greben (Sedište grad Greben)
5. Prefektura Pela (Sedište grad Voden)
6. Prefektura Imatija (Sedište grad Ber)
7. Prefektura Pijerija (Sedište grad Katerini)
8. Prefektura Kukuš (Sedište grad Kukuš)
9. Prefektura Solun (Sedište grad Solun)
10. Prefektura Halkidik (Sedište grad Poligiros)
11. Prefektura Ser (Sedište grad Ser)
12. Prefektura Drama (Sedište grad Drama)
13. Prefektura Kavala (Sedište grad Kavala)
  • Sveta gora predstavlja zasebnu crkvenu državu u okviru Grčke, ali geografski spada u Egejsku Makedoniju..

Karta Egejske Makedonije uredi

 
Karta Egejske Makedonije sa većim gradovima i glavnim saobraćajnicama

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Π.Δ. 51/87 „Καθορισμός των Περιφερειών της Χώρας για το σχεδιασμό κ.λ.π. της Περιφερειακής Ανάπτυξης” („Determination of the Regions of the Country for the planning etc. of the development of the regions”, Efimeris tis Kyverniseos ΦΕΚ A 26/06.03.1987
  2. ^ „Macedonia”. Encyclopædia Britannica. www.britannica.com. Pristupljeno 27. 7. 2011. 
  3. ^ „Population: Structure indicators by NUTS 3 region”. Eurostat. Pristupljeno 27. 1. 2019. 
  4. ^ „Gross domestic product (GDP) at current market prices at NUTS level 3”. Eurostat. Pristupljeno 27. 1. 2019. 
  5. ^ Milojević 1920, str. 1.
  6. ^ The Cambridge ancient history: The prehistory of the Balkans, the Middle East and the Aegean Worl, Volume 3, Part 1, p. 847, John Boardman

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi