Masakr u Cetingradu 1942.

Begovo Brdo na karti NDH
Begovo Brdo
Begovo Brdo
Begovo Brdo na karti NDH

Ustaški pokolj u Cetingradu 1942 je naziv za masovno ubistvo Srba (najviše dece mlađe od 15 godina) u okolini kordunaške varošice Cetingrad. U malom selu Begovo Brdo, oko 5 km severozapadno od Cetingrada 3. aprila 1942. ustaške jedinice pod komandom zločinca Ante Moškova, ubile 123 muškaraca, žena i dece. Od toga je 73-oje ubijeno u Latićkoj šumi, kraj sela Batnoge, gde su naterali srpske seljake da iskopaju veliku raku tj. masovnu grobnicu.[traži se izvor]

Ubijeni uredi

Ubijeni u Begovom Brdu u svojim kućama uredi

3. aprila 1942. ustaše su iz vatrenog oružja, noževima i krampovima usmrtile kod njihovih kuća u selu Begovo Brdo sledeće srpske civile:

1. Bastaja Mihajla Bosiljka, 34 godine 2. Bastaja Rade Bosiljka, 16 godina 3. Bastaja Rade Dragan, 4 godine 4. Bastaja Miće Ljuba, 22 godine 5. Bastaja Rade Ljuba, 2 godine 6. Bastaja Cvijana Mara, 15 godina 7. Bastaja Rade Mihajlo, 64 godine 8. Bastaja Mihajla Mile, 45 godina 9. Bastaja Rade Nikola, 10 godina 10. Bastaja Rade Petar, 20 godina 11. Bastaja Rade, 45 godina 12. Bastaja Ilije Rade, 39 godina 13. Bastaja Petra Stana, 45 godina 14. Bastaja Stevan, 60 godina 15. Mazinjanin Mila, 44 godina 16. Mazinjanin Rade, 50 godina 17. Pekeč Dragana Bogdan, 2 godine 18. Pekeč Rade Cvijan, 60 godina 19. Pekeč Milivoja Gojko, 3 godine 20. Pekeč Sime Mićo, 31 godina 21. Pekeč Rade Mila, 44 godine 22. Pekeč Sime Milivoj, 11 godina 23. Pekeč Nikole Milka, 23 godine 24. Pekeč Vase Milka, 35 godina 25. Pekeč Nikole Mira, 9 godina 26. Pekeč Rade Nikola, 42 godine 27. Pekeč Rade Nikola, 7 godina 28. Pekeč Petra Rade, 41 godina 29. Pekeč Sofrenija Rade, 50 godina 30. Pekeč Sime Ranka, 17 godina 31. Pekeč Nikola Sara, 40 godina 32. Pekeč Vasilja Savo, 60 godina 33. Pekeč Laze Simo, 50 godina 34. Pekeč Ane Dušan, 16 godina 35. Pekeč Rade Đuro, 40 godina 36. Pekeč Nikole Soka, 5 godina 37. Pekeč Rade Stanka, 45 godina 38. Pekeč Vasilja Vasilija, 52 godina 39. Pekeč Janka Dragić, 38 godina 40. Pekeč Nikole Branko, 4 godina 41. Vukelić Miladina Danica, 13 godina 42. Vukelić Radovana Dragiša, 9 godina 43. Vukelić Milivoja Jeka, 20 godina 44. Vukelić Dragića Milan, 50 godina 45. Vukelić Janka Milka, 3 godine 46. Vukelić Radovana Sara, 2 godine 47. Vukelić Radovana Spasoja, 10 godina 48. Vukelić Rade Stoja, 5 godina 49. Brković Lazara Aleksanderka, 25 godina 50. Brković Milana Rade, star nekoliko meseci

Spisku nedostaju cele porodice: Svilar (Petra) Nikola, beba stara nekoliko meseci, zaklan sa mnogim članovima svoje porodice Svilar, zatim Barać, Bojanić, Cetina, Čavrlina, Dejanović, Dereta, Durajlija, Đaković, Knežević, Kosjer, Kovačević, Kresoja, Martinović, Mišković, Muškinja, Pavković, Pavlović, Pekić, Petričić, Pezrić, Potkoljnak, Prica, Rebić, Romčević, Stanković, Stojić, Višnić, Zubović.

Ubijeni u Latićkoj šumi uredi

Ubijeni iz sela Begovo Brdo uredi

U Latićkoj šumi kod sela Batnoga ustaše su poklale i bacile u jamu srpske civile iz sela Begovo Brdo 3. aprila 1942. godine:

1. Bastaja Mile Anka, 10 godina

2. Bastaja Mile Bogdan, 5 godina

3. Bastaja Mile Bosiljka, 1 godina

4. Bastaja Cvijeta, 55 godina

5. Bastaja Mile Draga, 9 godina

6. Bastaja Petra Dragica, 6 godina

7. Bastaja Mile Dušan, 11 godina

8. Bastaja Petra Dušan, 5 godina

9. Bastaja Mile Ljuba, 3 godina

10. Bastaja Petra Mira, 1 godina

11. Bastaja Miće Mica, 15 godina

12. Bastaja Petra Mica, 10 godina

13. Bastaja Rade Mićo, 43 godine

14. Bastaja Mika, 42 godine

15. Bastaja Petra Milan, 4 godine

16. Bastaja Janka Mile, 40 godina

17. Bastaja Laze Mile, 16 godina

18. Bastaja Miće Mile, 15 godina

19. Bastaja Rade Milica, 37 godina

20. Bastaja Janka Milka, 35 godina

21. Bastaja Miće Petar, 9 godina

22. Bastaja Miće Petar, 2 godine

23. Bastaja Laze Rade, 19 godina

24. Bastaja Milutina Sofija, 43 godina

25. Bastaja Todora Sofija, 50 godina

26. Bastaja Miće Soka, 17 godina

27. Bastaja Stojana Stanka, 42 godina

28. Kresoja Marka Bosiljka, 15 godina

29. Kresoja Marka Darinka, 17 godina

30. Kresoja Marka Dragica, 17 godina

31. Kresoja Marka Dušan, 11 godina

32. Kresoja Marka Ljuba, 17 godina

33. Kresoja Stojana Marko, 36 godina

34. Kresoja Marka Mica, 14 godina

35. Kresoja Marka Mila,9 godina

36. Kresoja Marka Milan, 12 godina

37. Kresoja Marka Milica, 13 godina

38. Kresoja Nikole Milka, 38 godina

39. Kresoja Marka Milutin, 5 godina

40. Kresoja Marka Mira, 5 godina

41. Kresoja Marka Nada, 2 godine

42. Kresoja Marka Nenadka, 1 godina

43. Kresoja Marka Ranka, 12 godina

44. Kresoja Marka Stanko, 3 godine

45. Pekeč Ana, 58 godina

46. Pekeč Đure Bosiljka, 14 godina

47. Pekeč Nikole Bosiljka, 3 godine

48. Pekeč Đure Dragan, 6 godina

49. Pekeč Mile Dragica, 20 godina

50. Pekeč Nikole Dragica, 8 godina

51. Pekeč Đure Dušan, 6 godina

52. Pekeč Nikole Ignjatija, 1 godina

53. Pekeč Jeka, 24 godina

54. Pekeč Laze Mile, 16 godina

55. Pekeč Laze Milka, 13 godina

56. Pekeč Stojana Milka, 44 godine

57. Pekeč Laze Nikola, 18 godina

58. Pekeč Sara, 60 godina

59. Pekeč Soka, 3 god

60. Smrzlić Milan, 2 godine

Ubijeni iz sela Delić Poljane, Gornje Žrvnice, Polojslog Varoša, Ruševice, Snosa uredi

Sledeće srpske civile ustaše su pohvatale u dolasku do šume, poklali ih i bacili u masovnu grobnicu Latićkoj šumi, gde i danas počivaju 73 žrtve ustaškog genocida.[traži se izvor]

61. Mrkobrad Mica, 19 godina

62. Mrkobrad Mila, 46 godina

63. Mrkobrad Nikola, 44 godine

64. Pavković Dragan, 4 godine

65. Pavković Dragica, 15 godina

66. Pavković Dušan, 4 godine

67. Pavković Đuro, 6 godina

68. Pavković Petar, 6 godina

69. Vuletić Anica, 66 godina

70. Dejanović Milan, 2 godine

71. Banda Sara, 21 godina

72. Mazinjanin Dragica, 34 godine

73. Pekeč Đuro, 40 godina

Nalogodavci uredi

Vlada Nezavisne Države Hrvatske je od svog osnivanja započela genocid prema srpskom Pravoslavnom stanovništvu koga je na prostoru NDH bilo više od 30%. Njena politika je bila izrečena u Gospiću 2. maja 1941. godine, od ustaškog ministra Mile Budaka. [1]

Jednu trećinu Srba ćemo pobiti, drugu trećinu pokrstiti, a treću trećinu ćemo proterati! Mile Budak, ustaški ministar

Izvršioci zločina uredi

Izvršioci ovog genocidnog čina je ustaška jedinica Ante Moškova tzv. Pavelićeva tjelesna bojna. Zatim ustaše iz okoline Cetingrada i Slunja:

Jure Kučinić (U knjizi "Radio sam svoj seljački i kovački posao", Đuro Zatezalo, Karlovac 1988, verovatno je greškom upisano Jure Krunić)

Marko Hrvojević,

Joso Moćan,

Joso Cindrić,

Mijo Cindrić

Mića Cindrić...[traži se izvor]

Zločin uredi

Dana 3. aprila 1942. u ranu zoru, ustaška jedinica Ante Moškova, zajedno sa ustaškim jedinicama iz okoline Cetingrada i Slunja, koje su predvodili: Joso Moćan, Joso Cindrić, Mijo Cindrić i Mića Cindrić... Oni su odlično poznavali teren i stanovništvo tj. koje su srpska sela i naselja, pa su pokazali gde to ima srpskih sela koje treba uništiti. Bilans ovog svirepog zločina je 121 ubijen srpski civil, od čega je dobar deo male dece, mlađe od 15 godina.[traži se izvor]

Srpski cvili nisu samo ubijani u svojim kućama, već su odvođeni u obližnju šumu, gde su ubijani maljevima, noževima, krampovima i motikama.[traži se izvor]

Jedini preživeli svedok tog užasnog zločina jeste Milica Pekeč-Vranješ, rođena 1933. godine, tada je imala samo 9 godina. Njoj je ubijeno čak 11 ukućana. Njeno svedočenje je 18. aprila 1961. godine u Cetingradu zapisao istoričar dr Đuro Zatezalo.[traži se izvor]

Ustaše su prvo ubile nekoliko srpskih civila u samom selu Begovo Brdo, a zatim njih nekoliko desetina odveli u obruču u šumu, gde su jednog po jednog ubijali. Nakon zločina, otišli su od masovne grobnice i zapevali.[traži se izvor]

Posledice uredi

Za 4 ratne godine 1941—1945, na području sela Begovo Brdo, ubijeno je 137 srpskih civila, od čega 64 deteta, mlađe od 14 godina. Ustaše su do 1944. na Kordunu popalile sve što se moglo popaliti. Vlasti NDH su na najsurovije načine istrebljivale Srbe. Tako je i srpski narod ispevao pesmu "Na Kordunu grob do groba". Hrvatski pesnik Vladimir Nazor je 1943. godine napisao pesmu "Majka pravoslavna", koja je posvećena srpskoj majci koja je izgubila decu 1943. kod Vrginmosta.[traži se izvor] Kordun je od svih regija bivše Jugoslavije najgore prošao u Drugom svetskom ratu. Kako je rat trajao, a progoni i genocid nastavljeni, tako je i krenuo otpor naroda, koji je kasnije prerastao u partizanski pokret. Stvorena je i 8. kordunaška brigada NOVJ, koja je kasnije dobila titulu "udarna".[traži se izvor]

Reference uredi

Literatura uredi

Spoljašnje veze uredi