Mehmet Ismail Šehu (alb. Mehmet Ismail Shehu; Čoruš, 10. januar 1913Tirana, 17. decembar 1981) bio je albanski političar i jedan od vođa Narodnooslobodilačke borbe Albanije. U posleratnoj Albaniji je bio najuticajniji političar uz Envera Hodžu. Prema zvaničnim vladinim izveštajima počinio je samoubistvo 1981. godine.

Mehmet Šehu
Lični podaci
Datum rođenja(1913-01-10)10. januar 1913.
Mesto rođenjaČoruš, Kneževina Albanija
Datum smrti17. decembar 1981.(1981-12-17) (68 god.)
Mesto smrtiTirana, Narodna Republika Albanija
Religijanijedna (ateizam)
Profesijapolitičar
Politička karijera
Politička
stranka
Komunistička partija Albanije
2. predsednik Veća ministara SNR Albanije
20. jul 1954 — 17. decembar 1981.
PrethodnikEnver Hodža
NaslednikAdil Čarčani

Biografija uredi

Rođen je 1913. godine u selu Čoruš, južna Albanija, u porodici imama, poreklom Toska. Diplomirao je 1932. godine u Tirani. Specijalizovao se za poljoprivredu. Pošto nije našao zaposlenje u Albaniji, dobio je stipendiju na Vojnoj akademiji u Napulju. Bio je izbačen iz škole zbog svojih komunističkih stavova 1936. godine, nakon čega je primljen u Oficirsku školu u Tirani.

Španski građanski rat uredi

Međutim, školovanje je napustio naredne godine kada je dobrovoljno otišao u Španiju da se bori na strani republikanaca u Španskom građanskom ratu. Postao je član Komunističke partije Španije i uskoro postao komandant Četvrtog bataljona 12. internacionalne brigade „Garibaldi“.

Nakon poraza Španske republike 1939. godine, uhapšen je u Francuskoj. Prvobitno je bio smešten u koncentracionom logoru u Francuskoj, a nakon toga prebačen u italijanski logor gde je postao član Komunističke partije Italije.[1]

Drugi svetski rat uredi

Uspeo je da se vrati u Albaniju 1942. godine, koja je tada bila pod italijanskom okupacijom, i odmah postao član Komunističke partije Albanije i pridružio se albanskim partizanima. Početkom 1943. postao je kandidat za člana Centralnog komiteta KP Albanije.

Zahvaljujući iskustvu iz Španskog građanskog rata, brzo je napredovao i već u avgustu 1943. postao komandant Prve partizanske udarne brigade, a kasnije komandant Prve udarne divizije NOVA. Od 1944. do 1945. bio je član Antifašističke skupštine narodnog oslobođenja Albanije.

Karijera u NR Albaniji uredi

Nakon oslobođenja Albanije u novembru 1944. godine, Šehu je postao zamenik zapovednika albanske vojske. Nakon školovanja u Moskvi, dobio je funkciju zapovednika Albanske narodne armije i došao do čina generala. Šehu je posle rata bio jedna od najmoćnijih ličnosti u albanskoj politici, ali je Enver Hodža ipak ostao neprikosnoveni vladar Albanije.

Šehu je od 1948. bio član Centralnog komiteta i Politbiroa Partije rada Albanije, a od 1948. do 1953. sekretar CK. Od 1948. do 1954. je bio zamenik predsednika Veća ministara (premijer Albanije) i ministar unutrašnjih poslova (šef tajne policije). Nalsedio je Hodžu na funkcije predsednika Veća ministara 1954. i tu funkciju vršio do svoje smrti 1981. godine.

Šehu je dugi niz godina bio Hodžin bliski saradnik i prijatelj, te druga najmoćnija osoba u Albaniji. On je 1961. uredio formiranje kinesko-albanskog saveza. Međutim, navodno se 1981. usprotivio Hodžinoj politici izolacionizma, zbog čega je bio optužen da je jugoslovenski špijun.

Smrt uredi

Dana 17. decembra 1981. bio je pronađen mrtav u svojoj spavaćoj sobi sa rupom od metka u glavi. Prema zvaničnoj izjavi albanske vlade, počinio je samoubistvo usled živčanog sloma. To je prema albanskom zakonu bio zločin. Šehu je označen kao „narodni neprijatelj“ i sahranjen negde u pustari malo dalje od Tirane. Nakon smrti je bio optužen da je bio ne samo jugoslovenski agent, nego da je radio i za CIA-u i KGB.[2]

Njegova udovica Fikerete i dva sina su bili uhapšeni bez ikakvog objašnjenja i stavljeni u zatvor.

Nakon 1991. godine, Šehuov sin Baškim je pušten iz zatvora i pokrenuo potragu za očevim ostacima. Objavljeno je da su ostaci Mehmeta Šehua nađeni 19. novembra 2001. godine.

Izvori uredi

  1. ^ Europe since 1945: an encyclopedia, Volume 1 Author Bernard A. Cook Publisher Taylor & Francis. 2001. ISBN 978-0-8153-4058-4.
  2. ^ Albania as dictatorship and democracy: from isolation to the Kosovo War, 1946-1998 Volume 3 of Albania in the Twentieth Century: A History, Owen Pearson Volume 3 of Albania and King Zog, Owen Pearson Author Owen Pearson Edition illustrated Publisher I.B.Tauris. 2006. ISBN 978-1-84511-105-2.