Milorad Miki Savićević (Beograd, 27. novembar 1935Beograd, 28. jul 2017) bio je privrednik, menadžer i društveno-politički radnik SFR Jugoslavije i SR Srbije, pravnik po obrazovanju i generalni direktor spoljno-trgovinskog preduzeća „Generaleksport”, poznatijeg kao „Geneks”.

milorad savićević
Lični podaci
NadimakMiki
Datum rođenja(1935-11-27)27. novembar 1935.
Mesto rođenjaBeograd,  Kraljevina Jugoslavija
Datum smrti28. jul 2017.(2017-07-28) (81 god.)
Mesto smrtiBeograd,  Srbija
ObrazovanjePravni fakultet Univerziteta u Beogradu
Predsednik KK Partizan
Period19811982.
PrethodnikRadoslav Radović
NaslednikTomislav Jeremić

Biografija uredi

Rođen je 27. novembra 1935. godine u Beogradu, u porodici Koste Savićevića, predratnog bankara, crnogorskog porekla. U rodnom gradu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Iako pravnik, karijeru je proveo u privredi. Naime, još kao apsolvent prava 1956. godine počinje svoju karijeru u „Geneksu”, na poziciji pomoćnog referenta.[1]

Nakon šest godina u „Geneksu”, 1962. godine prelazi na rad u Savezno izvršno veće (SIV), najpre kod Miloša Minića, koji je u međuvremenu postao potpredsednik SIV-a, potom u Savezni sekretarijat za finansije, kod Kire Gligorova, gde je radio u sektoru koji se bavio deviznim zakonima, a naposletku kod Borivoja Jelića u novoformirani Sekretarijat za privredu. Konačan povratak u „Geneks” usledio je 1970. godine.[1][2]

Savićevićev drugi boravak u „Geneksu” (1970—1991) obeležio je najpre obračun sa srpskim političkim rukovodstvom. Nakon pada Marka Nikezića i Latinke Perović, došlo je do smene i povlačenja niza rukovodilaca uspešnih kolektiva u Srbiji. Tadašnji i dugogodišnji generalni direktor „Geneksa”, Vlada Višnjić, pod političkim pritiskom takođe je bio primoran da podnese neopozivu ostavku. Savićević tada dolazi na njegovu poziciju, na kojoj ostaje sve do početka devedesetih godina, kada takođe iz političkih razloga podnosi ostavku. Nasledio ga je Andrija Dozet.[1][3][4] Pod Savićevićevim vođstvom, „Geneks” je pred raspad SFRJ, 1989. godine zapošljavao oko 6500 ljudi, bio je među prvih 16 od 600 najuspešnijih firmi zemalja u razvoju, sa godišnjim obrtom od preko 5 milijardi dolara, što je iznosilo 13% jugoslovenskog, a 27% spoljno-trgovinskog prometa Srbije i 60 preduzeća širom sveta. Široku lepezu firmi u zemlji u vlasništvu „Geneksa” činili su „Aviogeneks”, „Jugoturs”, „Interkontinental”, „Mekdonalds”, „Deli frans”, itd.[5] Krajem osamdesetih, Savićević se nalazio i na mestu predsednika Smučarskog saveza Jugoslavije (SSJ). [6]

Tokom devedesetih godina, nakon lečenja u Zemunskoj bolnici i po napuštanju direktorske funkcije u „Geneksu”, Savićević se bavio privatnim biznisom u Italiji, Švajcarskoj i Rusiji, a bio je i politički angažovan, najpre u reformskim snagama, potom i u Demokratskom pokretu Srbije (DEPOS). Kasnije je uz Vladana Batića bio osnivač i visoki funkcioner Demohrišćanske stranke Srbije (DHSS) i nakon Petog oktobra 2000. se po drugi put vraća u „Geneks”[1] i obavlja funkciju generalnog direktora sve do 2006. godine, kada odlazi u penziju.[7]

U periodu od 1981. do 1982. godine obavljao je funkciju predsednika Košarkaškog kluba „Partizan”.

Savićević je bio oženjen i ima dva sina, Igora i Konstantin-Vuka. Umro je 28. jula 2017. godine u Beogradu. Sahranjen je u porodičnoj grobnici na Novom groblju u Beogradu.[8]

Vidite još uredi

Reference uredi

Literatura uredi

  • Kako smo smenjeni: Govore bivši direktori velikih kolektiva u Srbiji. "Privredni pregled", Beograd, 1989. godina