Mićo Lovrić (Cvijanović Brdo, kod Slunja, 6. mart 1926Beograd, 8. oktobar 2020) bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe, profesor Univerziteta, sportski radnik, pukovnik JNA i publicista.

mićo lovrić
Lični podaci
Datum rođenja(1926-03-06)6. mart 1926.
Mesto rođenjaCvijanović Brdo, kod Slunja, Kraljevina SHS
Datum smrti8. oktobar 2020.(2020-10-08) (94 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Profesijavojno lice
Delovanje
Učešće u ratovimaNarodnooslobodilačka borba
SlužbaNOV i PO Jugoslavije
Jugoslovenska narodna armija
Činpukovnik
Predsednik FK Partizan
Period19671971.
PrethodnikVladimir Dujić
NaslednikMilosav Prelić

Biografija uredi

Rođen je 6. marta 1926. u selu Cvijanovića Brdu, kod Slunja, na Kordunu.

U toku Drugog svetskog rata bio je učesnik Narodnooslobodilačkog rata i borac Osme kordunaške divizije.

Nakon rata je vanredno završio osam razreda gimnazije i potom vanredno studirao na Odseku na sociologiju Filozofskog fakulteta. Završio je sve oficirske jednorodovske vojne škole pri Jugoslovenskoj narodnoj armiji (JNA) u trajanju od šest godina. Punih 17 godina radio je kao profesor u Centru visokih vojnih škola JNA. Potom je tri godine radio kao profesor na Odseku društvenih nauka na Prirodno-matematičkom fakultetu u Beogradu.

Godine 1963. unapređen je u čin pukovnika JNA. Bavio se naučno-istraživačkim radom. Napisao je dva udžbenika, dva zbornika, jedan priručnik, nekoliko studija i stručnih rasprava iz vojnih oblasti. Bio je saradnik prilikom izdavanja Vojne enciklopedije.

Sportom se aktivno bavio od 1945. godine. Bio je dugogodišnji društveni radnik u sportskim organizacijama, a od 28. februara 1967. do 14. januara 1971. bio je predsednik Fudbalskog kluba „Partizan”.[1]

Preminuo je 8. oktobra 2020. godine u Beogradu. Sahranjen je na Novom groblju u Beogradu.

Literarni rad uredi

Bavio se publicističkim radom i objavio je sledeće knjige:

  • Čovek — osnovni činilac oružane borbe i otpora, 1978. (koautorstvo sa Nikolom Antićem i Milo Bošković)
  • Osvojena sloboda, 2005.
  • Ćanica — junak i narodni tribun legendarnog Korduna, 2006.
  • SAD monstruozni planetarni zločinac, 2008.
  • Kordunaška tragedija u dvadesetom veku, 2011.

Reference uredi

  1. ^ Ko je ko 1970, str. 569.

Literatura uredi

  • Ko je ko u Jugoslaviji — jugoslovenski savremenici. Beograd: Hronometar. 1970.  COBISS.SR 4897031