Moldava na Bodvi
Moldava na Bodvi (slč. Moldava nad Bodvou, mađ. Szepsi, nem. Moldau an der Bodwa) grad je u Slovačkoj, u okviru Košičkog kraja, gde je najveće naselje u sastavu okruga Košice-okolina.
Moldava na Bodvi Moldava nad Bodvou | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Slovačka |
Kraj | Košički |
Okrug | Košice-okolina |
Regija | Abov |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2023 | 10.254[1] |
— gustina | 519,10[2] st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 48° 36′ 23″ S; 21° 00′ 01″ I / 48.606389° S; 21.000278° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 216 m |
Površina | 19,77[3] km2 |
Poštanski broj | 045 01 |
Pozivni broj | +421-55 |
Registarska oznaka | KS |
Veb-sajt | |
Zvanični veb-sajt } |
Geografija uredi
Moldava na Bodvi je smeštena u jugoistočnom delu države, blizu granice sa Mađarskom (9 km južno od grada). Glavni grad države, Bratislava, nalazi se 370 km zapadno od grada.
Reljef: Moldava na Bodvi se razvila u jugoistočnom podgorju Tatri, na mestu gde se gorje silazi u Košičku kotlinu. Grad se na oko 220 m nadmorske visine.
Klima: Klima u Moldavi na Bodvi je umereno kontinentalna.
Vode: Kroz Moldavu na Bodvi protiče rečica Bodva.
Istorija uredi
Ljudska naselja na ovom prostoru datiraju još iz praistorije. Naselje pod današnjim imenom prvi put se spominje u 1255. godine, a 1345. godine naselje je dobilo gradska prava. Tokom sledećih vekova grad je bio u sastavu Ugarske kao oblasno trgovište.
Krajem 1918. godine. Moldava na Bodvi je postala deo novoosnovane Čehoslovačke. U vremenu 1938-44. godine grad je bio vraćen Hortijevoj Mađarskoj, ali je ponovo vraćen Čehoslovačkoj posle rata. U vreme komunizma grad je naglo industrijalizovan, pa je došlo do naglog povećanja stanovništva. Posle osamostaljenja Slovačke grad je postao njeno značajno središte, ali je došlo i do problema vezanih za prestrukturiranje privrede.
Stanovništvo uredi
Danas Moldava na Bodvi ima oko 10.000 stanovnika i poslednjih godina broj stanovnika stagnira.
Etnički sastav: Po popisu iz 2001. godine sastav je sledeći:
Verski sastav: Po popisu iz 2001. godine sastav je sledeći:
- rimokatolici - 83,6%,
- ateisti - 6,9%%,
- grkokatolici - 3,4%,
- luterani - 3,4%,
- ostali.
Partnerski gradovi uredi
Spoljašnje veze uredi
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Počet obyvateľov podľa pohlavia - obce (ročne)”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7101rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK.
- ^ Statistical Office of the Slovak Republic (www.statistics.sk). „Hustota obyvateľstva - obce”. www.statistics.sk. Pristupljeno 2024-03-28. Podešavanja: om7014rr_obc: AREAS_SK, om7014rr_ukaz: Rozloha (Štvorcový meter).