Moravice (Vrbovsko)

Moravice (do 1991. Srpske Moravice, do 1919. Komorske Moravice) su naseljeno mjesto grada Vrbovskog u Gorskom kotaru, u Primorsko-goranskoj županiji, Republika Hrvatska.

Moravice
Moravice
Administrativni podaci
DržavaHrvatska
ŽupanijaPrimorsko-goranska
GradVrbovsko
OblastGorski kotar
Stanovništvo
 — 2011.Pad 664
Geografske karakteristike
Koordinate45° 25′ 32″ S; 15° 00′ 38″ I / 45.425511° S; 15.010655° I / 45.425511; 15.010655
Vremenska zonaUTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Aps. visina435 m
Moravice na karti Hrvatske
Moravice
Moravice
Moravice na karti Hrvatske
Moravice na karti Primorsko-goranske županije
Moravice
Moravice
Moravice na karti Primorsko-goranske županije
Ostali podaci
Poštanski broj51325 Moravice
Pozivni broj+385 51
Registarska oznakaRI

Geografski položaj uredi

Moravice se nalaze u Gorskom kotaru, na nadmorskoj visini od 422 metra. Naselje je raspoređeno u više zaseoka koja se protežu na dva brega između kojih protiče reka Dobra.

Istorija uredi

Srbi ratnici - naseljenici od 17. veka dobili su posed u Moravicama, koje su po njima postale "Srpske". Prisustvo Srba izazvalo je neprijateljstvo hrvatskih velikaša Zrinjskih.

U mestu je 1827. godine bila parohija manastira Gomirje, a službovao je kao paroh pop Georgije Momić.[1]

Pravoslavni hram u Srpskim (Kameralnim) Moravicama osvećen je oktobra 1900. godine od strane gornjokarlovačkog vladike Mihaila. Bilo je to zaslugom paroha moravičkog pop Vladimira Dujića ali i pokojnog paroha pop Nikole Jakšića.[2] Pop Dujić je dostigao 1933. godine naslov protojereja i arhijereskog namesnika.[3]

Pre Prvog svetskog rata osnovano je u Srpskim Moravicama Srpsko dobrotvorno društvo "Sveti Đurađ".[4] Gradnja Sokolskog doma u mestu otpočela je avgusta 1933. godine.

Drugi svetski rat uredi

Meseca juna 1941. godine oko 30 ustaša pomognuti domaćim pristalicama pohapsili su sve viđenije Srbe iz Srpskih Moravica, a među njima i starog protojereja i arhijerejskog namesnika Vladimira Dujića, odatle su ih sve poslali pravo u Ogulin, a posle dva dana u logor Danicu kod Koprivnice. U logor su stigli 17. juna i na samom ulazu strašno pretučeni i izmrcvareni. Protu Dujića udario je neki ustaša predmetom po očima, razbio mu naočare koje su ga povredile, uhvatio za bradu iščupavši pramen dlake zajedno sa kožom. Protu je oblila krv, ali ni glasa nije pustio od sebe ovaj stari sveštenik". 30. juna prota je sa još 250 Srba upućen u Gospić gde je sa još nekim sveštenicima, između 1. i 2. juna, strahovito pretučen, i od tada mu se gubi svaki trag.

Ustaše su ženi prote Dujića iz Srpskih Moravica "zabijali igle u lice i čelo i potpuno je unakazili".[5]

Klečka jama kod Ogulina, u Klečkim dragama. Tu jamu zvale su ustaše „Željeznička pruga“ jer su u nju bacale mnoge željezničare Srbe iz Srpskih Moravica, Hreljina, Brestovca, Donjih i Gornjih Dubrava.

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Moravice imaju 797 stanovnika. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, naselje Moravice je imalo 664 stanovnika.[6]

Nacionalnost[7] 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 499 431 625 519
Hrvati 206 195 259 334
Jugosloveni 61 154 42 42
ostali i nepoznato 75 34 30 21
Ukupno 841 814 956 916
Demografija[7]
Godina Stanovnika
1961. 916
1971. 956
1981. 814
1991. 841
2001. 797
2011. 664

Popis 1991. uredi

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mesto Srpske Moravice je imalo 841 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.‍
Srbi
  
499 59,33%
Hrvati
  
206 24,49%
Jugosloveni
  
61 7,25%
Muslimani
  
28 3,32%
Slovenci
  
6 0,71%
Albanci
  
1 0,11%
Bugari
  
1 0,11%
Crnogorci
  
1 0,11%
neopredeljeni
  
32 3,80%
region. opr.
  
1 0,11%
nepoznato
  
5 0,59%
ukupno: 841

Obrazovanje uredi

  • Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“,
  • Željeznička tehnička škola,
  • Đački dom,
  • KUD „Željezničar“,
  • Folklorna grupa „Moravice“.

Sport i rekreacija uredi

  • Fudbalski klub „Željezničar“,
  • Kuglaški klub „Željezničar“,
  • Ženski kuglaški klub „Željezničar“,
  • školski sportski klub „ŽTŠ Moravice“,
  • Planinarsko društvo „Željezničar“.

Poznate ličnosti uredi

  • Danilo Jakšić, srpski pravoslavni episkop gornjokarlovački (1751-1771)
  • Đorđe Petrović, srpski slikar
  • Pero Kvrgić, proslavljeni glumac, preko 190 uloga u karijeri
  • Đorđe Kangrga, stomatolog, muzičar, osnivač i vođa starogradskog ansambla „Narakord“

Znamenitosti uredi

  • Hram Svetog Velikomučenika Georgija

Galerija uredi

Izvori uredi

  1. ^ "Serbski letopis", Budim 1828. godine
  2. ^ "Srpski sion", Karlovci 1900.
  3. ^ "Pravda", Beograd 1933.
  4. ^ "Srbobran", Njujork 1917.
  5. ^ "Najveći zločini sadašnjice", Dr. Dragoslav Stranjaković, Dečje novine, Gornji Milanovac (1991), str. 221
  6. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 26. 4. 2013. 
  7. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.

Spoljašnje veze uredi

Literatura uredi

  • Gelo, Jakov (1998). Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima. Zagreb: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske. ISBN 978-953-6667-07-9.