Muzej „Ras” u Novom Pazaru

музеј који се налази у Новом Пазару

Muzej "Ras" Novi Pazar osnovan je 27. juna 1952. godine na sastanku Saveta za prosvetu i kulturu SO Novi Pazar pod nazivom Gradski muzej u Novom Pazaru. Smešten je u centru grada, na Žitnom trgu, u staroj novopazarskoj gradskoj kući tradicionalne arhitekture iz sredine 19. veka. Muzej je kompleksnog tipa i obuhvata oblasti arheologije, istorije, etnologije, numizmatike, orijentalistike, primenjene umetnosti i savremenog likovnog stvaralaštva. Raspolaže sa 333 m² izložbenog prostora i sa 5.876 predmeta, od čega je arheološka zbirka najbrojnija i najviše obrađena.[2] Godine 2013. proglašen je za instituciju od nacionalnog značaja.

„Ras“
Muzej „Ras“ Novi Pazar
Osnivanje1952.
LokacijaNovi Pazar
 Srbija
Vrstamuzej
Kolekcijaarheologija
istorija
etnologija
umetnost
Direktordr Fuad Baćićanin[1]
AdresaStevana Nemanje 20
Veb-sajtZvanična prezentacija

Istorijat uredi

Muzej je pod nazivom Gradski muzej radio u iznajmljenim prostorijama, u zgradi Mekteba u dvorištu Altun-alem džamije, do kraja 1957. godine kada je promenio ime u Raški muzej, koji je 1969. godine dobio zgradu, u kojoj se do tada nalazila škola. Zgrada je podignuta sredinom 19. veka i u njoj je bila smeštena i rušdija (niža osmanska gimnazija). Kako je bila ruinirana, to je 1972. godine rekonstruisana i adaptirana za potrebe Muzeja, a Zavod za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu proglasio je kulturnim dobrom 10. februara 1972. godine, što je mnogo kasnije (17. jula 2001) uradila i Vlada RS[a].[3]

Muzej je 1971. godine promenio ime u Zavičajni muzej, a za prvog direktora u stalnom radnom odnosu je imenovan Ejup Mušović. Naredne, 1972. godine, urađena je rekonstrukcija dobijene zgrade, a 28. novembra 1973. godine Muzej je zvanično otvoren za javnost. Današnji naziv, muzej „Ras“, dobio je 1. januara 1987. godine.

 
Arheološko odeljenje

U svom višedecenijskom delovanju muzej „Ras“ svrstao se u red najznačajnijih institucija u unutrašnjosti Srbije, razvijajući sve oblike muzeološkog rada. Tokom vremena od skromne zbirke prerastao je u muzej kompleksnog tipa koji obuhvata sve oblasti ljudskog delovanja, od istorije, preko arheologije, numizmatike, etnologije, orijentalistike, primenjene umetnosti do savremenog likovnog stvaralaštva. Odlukom Vlade Republike Srbije, od 30. aprila 2013. godine, muzej „Ras“ je proglašen za instituciju od nacionalnog značaja.[4] I pored nedovoljnog broja zaposlenih stručnjaka i skučenog prostora, Muzej „Ras“ Novi Pazar izrastao je u stručnu ustanovu sa širokim opsegom aktivnosti i ostvarenom saradnjom sa brojnim srodnim institucijama iz Srbije i sa prostora bivše Jugoslavije. Organizator je zavidnog broja naučnih i stručnih skupova. Izdavač je Novopazarskog zbornika, jedinog naučnog časopisa u Novom Pazaru koji u kontinuitetu izlazi od 1977. godine.

Zahvaljujući donatorima, ali i opštini Novi Pazar i Ministarstvu kulture Srbije, tokom 2003-2004. godine urađena je opsežna rekonstrukcija muzejske zgrade i urađena nova stalna postavka. Kako je muzejsku zgradu potrebno redovno održavati, sredstvima Grada Novog Pazara 2019. godine urađena je kompletna rekonstrukcija krova i zidova zgrade, a unutrašnji prostor muzeja je potpuno opremljen.

Stalna postavka (izbor) uredi

Arheološko odeljenje uredi

Muzej „Ras“ u Novom Pazaru svojom delatnošću pokriva teritoriju opština Novi Pazar, Tutin i Sjenica i nalazi se u samom jugozapadnom uglu Srbije. Pored rada iz domena osnovne delatnosti, Muzej je bio jedan od organizatora ili suorganizator svih istraživanja na području opština Novi Pazar, Sjenica i Tutin. Posle upisa Starog Rasa sa Sopoćanima u Listu svetske kulturne i prirodne baštine UNESKO-a, 1979. godine, Muzej je bio uključen u istraživanja velikog broja lokaliteta, iz različitih vremenskih perioda, od paleolita do onih iz 18-19. veka. Kako je novopazarski kraj kolevka prve srpske države i pismenosti i u srednjem veku igrao je izuzetno značajnu političku, ali i kulturno-istorijsku ulogu, to je razumljivo što se najveći broj lokaliteta odnosi na srednji vek.

U Arheološkom odeljenju izložen je materijal dobijen navedenim istraživanjima, koji hronološki obuhvata period od starijeg kamenog doba do 19. veka, odnosno nalaza sa istraživanja Novopazarske tvrđave. O arheološkim istraživanjima ili pojedinačnim nalazima, objavljeno je više radova u: Novopazarskom zborniku, Starinaru, Saopštenjima, Glasniku srpskog arheološkog društva, Sjeničkom zborniku, i drugim publikacijama.

U poslednjih desetak godina završeno je arheološko rekognosciranje područja koje pokriva Muzej, a iz štampe je izašla i knjiga sa objavljenim rezultatima.[5][6] Istovremeno se radilo i na arheološkom istraživanju Srednjovekovnih humki na Sjeničko-pešterskoj visoravni. Na istraživanje humki od 2013. godine nadovezuje se i projekat „Slovensko svetilište na Pešteri“.[7][8][9] Oba projekta pobuđuju veliku naučnu i širu javnost, ne samo kod nas već i u ostalom slovenskom svetu: Poljskoj[10] , Češkoj i Rusiji[11] gde su prenete vesti iz štampanih i elektronskih medija.

Značajni rezultati dobijeni su i radom na istraživanju srednjovekovnih nekropola Novog Pazara.

Istorijsko odeljenje uredi

 
Centar Novog Pazara, prva polovina 20. veka

U muzeju je, zavidnim brojem eksponata, predstavljena i istorija samog Novog Pazara, koji se prvi put pominje u jednom dubrovačkom dokumentu iz 1461. godine, a osnovao ga je turski krajišnik Isa-beg Ishaković. On je na levoj obali Raške podigao hamam i veći broj dućana. Srednjovekovno Trgovište je postalo Eski bazar, a novo mesto za trgovinu nazvano je Jeni bazar, tj. novi trg.

Eksponati Istorijskog odeljenja razvrstani su po određenim celinama: oružje, odlikovanja, vojnička oprema, stare knjige, dokumenata, pečati i fotografije. Među najstarije eksponate ovog odeljenja spadaju jatagani, kubure i sablje.

Numizmatička zbirka u okviru Istorijskog odeljenja broji oko 1000 primeraka metalnog i papirnog novca koji pripada vremenskom rasponu od 17. do pedesetih godina 20. veka.

Etnološko odeljenje uredi

 
Gradska orijentalna nošnja, 19-20. vek

Specifičnost područja i način života zbog etničke i etnografske šarolikost, gde većinu stanovništva čine potomci nekadašnjih peštarskim muslimana, te starovlaških i raških Srba, uticale su i na karakteristike predmeta u Etnografskom odeljenju. Tako se u Muzeju nalaze različite vrste alatki koje su koristile mnogobrojne zanatlije koje su živele i radile u Novom Pazaru: terzije, ćurčije, kovači, kazandžije, kujundžije, potkivači, papudžije, jorgandžije, sarači, lončari, mutavdžije, samardžije, dunđeri, tabaci, nanuldžije, britvari, nožari, puškari, duvandžije ali i pekari (ekmedžije), poslastičari, ćevapdžije, aščije (kuvari), kafedžije, mehandžije. Proizvodi većine ovih zanatlija nalaze se i u zbirci muzeja.

Najveću pažnju svakako privlače proizvodi terzija, koji su izrađivali delove nošnji. Lepotom izrade, bogatstvom zlatoveza i motivima izdvajaju se primerci misiraba, miltani, jeleci, džuba, dimije, čakšire. Razne vrste košulja, među kojima su i svilenice, delo domaće radinosti kao i razne vrste bošči, peškir-mahrama, čevra, učkura, pojaseva, čarapa, rukavica, zaprega, zobuna. U cilju očuvanja nematerijalne kulturne baštine, etnolozi Muzeja su organizovali više izložbi, posebno povodom 8. marta, međunarodnog Dana žena.

Etnološkom odeljenju pripada i zbirka predmeta iz jedne derviške tekije: džide – koplja, teberi - sekire oblika srednjovekovnih helebardi, drvene toljage - ase sa spiralno uvijenim jednim krajem, koje predstavljaju sveto drvo doneto iz arapskih zemalja i koje su različitih veličina. Među predmetima koji su korišćeni prilikom verskih obreda nalaze se: kudumi – doboši, drvene brojanice čije su perle velikog prečnika, drvena palica oblika pendreka i igle različitih veličina za probadanje tela. Jako su zanimljive i derviške kape, koje su dosta podsećaju na čalme.

Sastavni deo Odeljenja je i soba „alaturka“ (velika odaja), uređena u orijentalnom stilu, odslikavajući kulturu stanovanja gradskih porodica krajem 19. i početkom 20. veka,[12][13] kao i zbirka predmeta iz jedne derviške tekije.

Umetničko odeljenje uredi

 
Sv. Đorđe Pešak, ulje na platnu, 19. vek
 
Kazandžijski proizvodi, 19 vek

Umetničko odeljenje sadrži dve zbirke: Likovnu i zbirku primenjene umetnosti. Najstariji eksponati likovne zbirke potiču iz prve polovine 19. veka i radovi su tzv. zoografa, domaćih uglavnom anonimnih slikara obučenih u manastirskim radionicama. U likovnoj zbirci su zastupljena i dela Ljubomira Ivanovića i to 31 crtež i dve grafike. Na crtežima i grafikama prikazani su motivi Novog Pazara i Sjenice, rađeni 1935/36. godine. Izložba crteža je gostovala u 14 gradova Srbije.

Organizovanje likovnih izložbi u muzeju, proteklih godina, doprinelo je da se likovni fond obogati sa nekoliko umetničkih ostvarenja (ulje na platnu, karikature, crteži, kopije srednjevekovnih fresaka i grafike) druge polovine 20. veka.

Zbirka primenjene umetnosti je deo umetničkog odeljenja sa predmetima sakupljenim odmah po osnivanju muzeja. Zbirka primenjene umetnosti obuhvata vremenski period od 16. do 20. veka i čine je uglavnom kujundžijski i kazandžijski proizvodi: nakit, ukrasno posuđe, religiozni predmeti, zidni i džepni satovi. Moguće je da se u jednoj od kujundžijskih radionica u Novom Pazaru izrađen i nakit koji pripada Ostavi iz sela Trnave kod Novog Pazara, koja sadrži: 14 ukrasnih igala, dva para naušnica, prsten, ogrlicu od perli, dugme, privesak i 30 novčića korišćenih kao ogrlica. Svi navedeni predmeti iz ostave pripadaju 17. veku i predstavljaju deo nevesinjske opreme.

Po vrsti i broju posebnu pažnju privlači kolekcija narodnog nakita koji se nosio uz tradicionalnu nošnju, a čine ga: tepeluci, naušnice, minđuše, prstenje, ukrasne igle, broševi, privesci, ogrlice, narukvice, kolani, pafte, ćusteci i džepni satovi. Nakit je izrađivan od srebra, mesinga i alpaka, nekada sa pozlatom i u tehnici livenja, kovanja, filigrana i granulacije. Kolekciju posuđa, rad kazandžija, čine čaše, činije, poslužavnici i pribor za jelo, a većina ovih predmeta, po načinu ukrašavanja, nosi obeležja orijentalnog stila. Zastupljeni su i religiozni predmeti: amajlije, krstovi, kadionice, kandila, okovi za Kurane.

Likovna zbirka (izbor) uredi

Zbirka Primenjene umetnosti (izbor) uredi

Izložbe, radionice, promocije uredi

Muzej je organizator i velikog broja izložbi, samostalno ili u saradnji sa drugim muzejima i institucijama. Posebno se izdvajaju izložbe organizovane u saradnji sa Narodnim muzejom iz Beograda, ali nisu manje značajne ni samostalne izložbe istaknutih umetnika. Od otvaranja Muzeja, 1973. godine povodom Dana žena, redovno su organizovane izložbe domaće radinosti, koje su bile veoma posećene. Dosta su bile posećene i dve Izložbe voštanih figura (2005, 2006).

Ovome treba dodati i tematske izložbe, koje su najčešće organizovane u okviru manifestacije Noć muzeja, ali i u okviru muzejskih projekata i radionica. Organizovano je i više promocija muzejskih izdanja, kao i Smotre etnološkog i arheološkog filma (2007).

Muzej „Ras“ je i organizator više stručnih i naučnih skupova, među kojima su najvažniji: Godišnje skupštine Srpskog arheološkog društva – tri puta (1978, 1988, 2003), Muzejskog društva Srbije – dva puta, Kongresa Etnološkog društva Jugoslavije (1988).

Važniji projekti uredi

  • Velika gradina u Vrsenicama kod Sjenice - arheološka istraživanja
  • Srednjovekovne humke na Sjeničko-pešterskoj visoravni – arheološka istraživanja
  • Srednjovekovne nekropole na području Novog Pazara (2012) - čišćenje spomenika i izrada dokumentacije na nekoliko nekropola nekropola u selima Tvrdoševo, Zlatare, Janča i Štitari.[14]
  • Arheološko rekognosciranje terena
  • Noć muzeja – od 2009. godine
  • Muzički vremeplov
  • Očuvajmo stare zanate
  • Festival filigrana
  • Izgubljeno-nađeno
  • Raskršća baštine: Novi Pazar na mapi istorijskih puteva (2012) - izložba, naučni skup i radionice sa lokalnim stanovništvom, projekat rađen u saradnji sa Centrom za muzeologiju i heritologiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Beogradu.
  • Vašar baštine
  • Hoću da slikam prošlost (2013) - radionica u trajanju od tri dana, učenici iz nekoliko novopazarskih osnovnih škola, na svojim radovima su predstavili po jedan predmet ili situaciju iz prošlosti koja ih asocira na neka sadašnja događanja
  • Škola grnčarskog zanata (2013) - desetodnevna obuka osnovaca grnčarskom zanatu, sa teorijskim i praktičnim delom
  • Slovensko svetilište na Pešterskoj visoravni - nastavak arheoloških istraživanja srednjovekovnih humki na Sjeničko-pešterskoj visoravni.[15]

Izdavačka delatnost uredi

Muzej je 1977. godine pokrenuo svoju godišnju publikaciju „Novopazarski zbornik“[16] i zaključno sa 2021. godinom, iz štampe su izašla 43 broja. Godine 2018. Muzej je izdao monografiju sa anotiranom bibliografijom "40 godina Novopazarskog zbornika (1977-2017)". Muzej je i izdavač više posebnih naslova, među kojima se izdvajaju:

  • M. Radović, Ejup Mušović, Borci novopazarskog kraja pali u NOR-u, Novi Pazar, 1974.
  • G. Gravije, Novopazarski sandžak, Novi Pazar, 1977.
  • E. Mušović, Tito u Novom Pazaru, Novi Paza,r 1978.
  • J. Erdeljan, Srednjovekovni nadgrobni spomenici u oblasti Rasa, Novi Pazar, 1986.
  • S. Kačapor, Školstvo u Novom Pazaru i okolini od 1918. do 1941. godine, Novi Pazar, 1987.
  • M. Radović, Tri oslobođenja Novog Pazara, Novi Pazar, 1993.
  • E. Mušović, Muslimani Crne Gore od pada Zete (1499), Novi Pazar, 1997.
  • M. Radović, Efendijina sećanja i kazivanja, Novi Pazar, 1998.
  • M. Radović, Nazivi novopazarskih ulica, Novi Pazar, 2000.
  • M. Radović, Rankove centrale, Noci Paza,r 2001.
  • Monografija Muzej „Ras“ Novi Pazar, Novi Pazar, 2008.
  • P. Ž. Petrović, „Raška – antropogeografska proučavanja II, Novi Pazar, 2010.
  • S. Čeković, Ljubomir Ivanović – zbirka radova iz kolekcije Muzeja „Ras“, Novi Pazar, 2011.
  • S. Čeković, Istorija rok muzike u Novom Pazaru, Novi Pazar, 2012.
  • D. Premović-Aleksić, Novi Pazar na mapi istorijskih puteva, Novi Pazar, 2012.
  • M. Kahrović, Stari zanati u Novom Pazaru, Novi Pazar, 2013.
  • Lj. Gavrilović, Pazarsko-sjenički kvartet, Novi Pazar, 2013.
  • D. Premović-Aleksić, Islamski spomenici Novog Pazara, Novi Pazar, 2013.
  • D. Premović-Aleksić, Arheološka karta Novog Pazara, Tutina i Sjenice, Novi Pazar, 2014.
  • S. Čeković, Prstenje iz zbirki Muzeja „Ras“, Novi Pazar, 2015.
  • F. Baćićanin, Levha: kaligrafska inspiracija danas, Novi Pazar, 2018.
  • M. Kardović, F. Baćićanin, A. Salković, 40 godina Novopazarskog zbornika (1977-2017), Novi Pazar, 2018.
  • F. Baćićanin, Bijela ptica: rukopisna ostavština Arifa Sarajlije (1861-1916), Novi Pazar, 2018.
  • A. Trtovac, A. Sofronijević, F. Baćićanin, A. Salković, RAŠČITAVANjE arapskog pisma u rukom pisanim dokumentima, 2019.
  • D. Gruda, Bosna i Sandžak u satiričnoj i ilustrovanoj periodici (1878-1918), Novi Pazar, 2019.
  • A. Salković, Ključ sreće: Komentar Busirijeve Kaside Burde, Novi Pazar, 2020.
  • A. Salković, U sjeni kalema i pergamenta, Novi Pazar, 2020.
  • F. Baćićanin, Jezik i pismo: Arapsko-perzijsko-grčko-srpski rječnici iz 15. vijeka, Novi Pazar, 2020.

Napomene uredi

  1. ^ „Službeni glasnik“ br. 46/2001

Reference uredi

  1. ^ „Baćićanin na funkciji direktora Muzeja Ras” (Sandžak haber). 4. 7. 2017. Arhivirano iz originala 24. 09. 2017. g. Pristupljeno 24. 9. 2017. 
  2. ^ Kulturne politike gradova Srbije 2010, str. 9.
  3. ^ Spomenici kulture & Zgrada Muzeja „Ras”.
  4. ^ Tanjug & 14. 5. 2013.
  5. ^ S. Bakračević & 30. 12. 2014.
  6. ^ Boris Subašić & 21. 12. 2014.
  7. ^ Boris Subašić & 2. 11. 2013.
  8. ^ Boris Subašić & 7. 11. 2013.
  9. ^ RTS & 15. 11. 2013.
  10. ^ bialczynski.wordpress.com/serbska arkona serbska arkona
  11. ^ „archae.ru/archae news archae news”. Arhivirano iz originala 22. 1. 2015. g. Pristupljeno 21. 1. 2015. 
  12. ^ Muradija Kahrović 2011, str. 73.
  13. ^ Muradija Kahrović 2011, str. 76.
  14. ^ Dragica Premović-Aleksić 2012, str. 199.
  15. ^ Dragica Premović-Aleksić 2013, str. 17.
  16. ^ Digitalna biblioteka Narodne biblioteke Srbije/Zbornik

Literatura uredi

  • Kahrović, Muradija (2011). „Soba alaturka u muzeju Ras u Novom Pazaru” (PDF). Glasnik Etnografskog muzeja. Beograd. 75: 73—86. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • „Spomenici kulture - Zgrada Muzeja „Ras. Nacionalni centar za digitalizaciju. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • Bakračević, S. (30. 12. 2014). „Nepoznato selo Štitara”. Politika onlajn. Beograd: Politika novine i Magazini d.o.o. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • Tanjug (14. 5. 2013). „Vlada odlučila: 60 ustanova kulture od nacionalnog značaja”. Politika onlajn. Beograd: Politika novine i Magazini d.o.o. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • Subašić, Boris (21. 12. 2014). „Riznica stare Srbije”. Novosti onlajn. Kompanija Novosti. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • Subašić, Boris (2. 11. 2013). „Staroslovenski hran na srpskom Tibetu”. Novosti onlajn. Kompanija Novosti. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • Subašić, Boris (7. 11. 2013). „Božanska geografija Starog Rasa”. Novosti onlajn. Kompanija Novosti. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • „Kolosalno svetilište na Pešteru”. RTS. 15. 11. 2013. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • Kovačević, Jovan (1977). „Najnoviji rezultati na istraživanju Staroga Rasa” (PDF). Zbornik Istorijskog muzeja Srbije. Beograd. 13-14: 5—30. Pristupljeno 12. 10. 2015. [mrtva veza]
  • Dragica Premović-Aleksić (2013). Naučni skup od Romana do Slovena - arheološki nalazi iz Srbije i njigov kontekst - Ostaci paganstva na sjeničko-pešterskoj visoravni (PDF). Beograd: Filozofski fakultet Univerziteta. ISBN 978-86-88803-32-8. Arhivirano iz originala (PDF) 5. 3. 2016. g. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • Dragica Premović-Aleksić (2012). „Srednjovekovne nekropole na području Novog Pazara - izveštaj”. Novopazarski zbornik. Novi Pazar. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • Bošković, Đurđe (1977). „Arheološka istraživanja pećine–isposnice u Rasu”. Novopazarski zbornik. 1. Arhivirano iz originala 07. 03. 2016. g. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • Srejović, Dragoslav (1977). „Praistorijska nekropola u Dojevićima i njen značaj za ocenu etničke pripadnosti stanovnika doline Raške u predrimsko doba”. Novopazarski zbornik. 1. Arhivirano iz originala 07. 03. 2016. g. Pristupljeno 12. 10. 2015. 
  • Lazarević, Aleksandar (2010). Kulturne politike gradova Srbije. Kulturni resursi gradova (PDF). Zavod za proučavanje kulturnog razvitka. Pristupljeno 13. 10. 2015. [mrtva veza]
  • V.Jovanović, D. Minić, S. Ercegović-Pavlović, Nekropole srednjovekovnog Trgovišta, Novopazarski zbornik 14/1990, 19-44.
  • Ivanišević Vujadin, Ostava rimskog bronzanog novca IV veka iz Novog Pazara, Novopazarski zbornik 7/1983, 53–58;
  • Isti: Antičko utvrđenje na Trojanu, Novopazarski zbornik 13/1989, 7–15;
  • Isti: Rimski i vizantijski novac iz zbirke Muzeja „Ras“ iz Novog Pazara, 15/1991, 49–65;
  • M. Jevtić, O istraživanju mlađih praistorijskih kultura u novopazarskom kraju, Novopazarski zbornik 20/1996, 7–13.
  • A. Jovanović, Rimski nadgrobni spomenik iz Novopazarske banje, Novopazarski zbornik 9/1985, 33–38; Isti: Arheološka istraživanja u Novopazarskoj banji, Novopazarski zbornik 19/1995, 31–67.
  • M. Milinković, Ranovizantijsko utvrđenje na Tupom kršu i okolna utvrđenja u tutinskoj oblasti, Novopazarski zbornik 9/1985, 47–54.
  • Isti: Katalog novca iz ostave nakita iz Trnave kod Novog Pazara, Novopazarski zbornik 20/1996, 119–120.
  • D. Minić, Ostava nakita iz srednjovekovnog Trgovišta kod Novog Pazara, Novopazarski zbornik 8/1984, 23–35; Ista: Boca i kandila od stakla iz crkve III u Trgovištu, 13/1989, 59–69; Ista: Trgovište — srednjovekovno naselje, Izveštaji u Novopazarskim zbornicima: 3/1979, 121–122; 7/1983, 163–166; 8/1984, 233–236; 9/1985, 221–223;
  • Zoran Simić, Utvrđenje na Kulini u Rogatcu, Novopazarski zbornik 11/1987, 13–20.
  • Bojana Radojković, Kalup za ikonicu sa Rasa—Gradina, Novopazarski zbornik 8/1984, 19–22
  • M. Popović, Tvrđava Ras, Beograd 1999.
  • D. Premović-Aleksić, Latinska crkva u Postenju, NPZ 9/1985, 55–65; Ista: Srednjovekovna nekropola u Glogoviku, NPZ 10/1986, 27–41; Ista: Naprelje — ostaci srednjovekovne crkve i nekropole, NPZ 12/1988, 23–62;
  • Ista: Kasnoantičko utvrđenje u Babrežu, NPZ 13/1989, 17–29;
  • Ista: Od Muzejske zbirke do Muzeja »Ras«, NPZ 15/1991, 183–189;
  • Ista: Monografija Muzeja Ras – Arheologija;
  • Ista: Velika gradina u Vrsenicama, Izveštaji u Novopazarskim zbornicima: 12/1988, 161–163; 13/1989, 221–223; 14/1990, 173–174; 15/1991, 195–197; 18/1994, 243–244;
  • M. Popović, D. Premović-Aleksić: Velika gradina u Vrsenicama II, 20/1996, 179–181; Isti: Velika gradina u Vrsenicama III, 24/2000, 317–321; Isti: Velika gradina u Vrsenicama IV, 25/2001, 389–392;
  • D. Premović-Aleksić, S. Vujović: Novopazarska tvrđava, NPZ 23/1999, 135–154.
  • D. Premović-Aleksić, Kasnoantička i ranovizantijska utvrđenja u novopazarskom kraju, Niš i Vizantija (Niš & Byzantium Simposium II), Zbornik radova II, Niš 2004, 165-176.
  • D. Premović-Aleksić, Nahija i naselje Trgovište u popisu 1571. godine, Novopazarski zbornik 34/2011, 7-25.
  • D. Premović-Aleksić, Prilog proučavanju skulptoralnih portreta ktitora na crkvama u okolini Novog Pazara, Zbornik radova Narodnog muzeja HH-1, Beograd 2011, 471-486.
  • V. Vidosavljević, Zbirka turskih lula Muzeja „Ras“ u Novom Pazaru, Novopazarski zbornik 34/2011, 93-112
  • D. Premović-Aleksić, Arheološka karta Novog Pazara, Tutina i Sjenice, Novi Pazar 2014
  • D. Premović-Aleksić, Humka na lokalitetu Kobiljka kod Sjenice, Spomenica Jovana Kovačevića, Beograd 2003, 337-350; Ista, Srednjovekovne humke na Sjeničko-pešterskoj visoravni, Mileševski zapisi 5, Prijepolje 2002, 39-45; Ista, D. Premović-Aleksić, Izveštaji o istraživanju srednjovekovne humke na lokalitetu Kobiljka i drugim lokalitetima na Sjeničko-pešterskoj visoravni, Izveštaji u Novopazarskim zbornicima: 21/1997, 279–280; 22/1998, 305–306; 23/1999, 353–355; 24/2000, 323–325; 25/2001, 393–395; 26/2002, 355-358; 29/2006, 269-275; 30/2007, 285-292; 31/2008, 235-240; 32/2009, 291-293; 33/2010, 411-418; 35/2012, 189-198; 36/2013, 309-320.
  • D. Premović-Aleksić, Srednjovekovna nekropola u Ljuljcu, Novopazarski zbornik 34/2011, 277-282.
  • D. Premović-Aleksić, Srednjovekovne nekropole na području Novog Pazara, NPZ 35/2012, 199-204.
  • S. Biorac, Jatagani iz zbirke Muzeja „Ras“, Novopazarski zbornik 16/1992, 109-115.
  • Nadžib Kočan, Nekoliko odlikovanja iz Muzeja „Ras“ u Novom Pazaru, Novopazarski zbornik 34/2011, 113-123.
  • S. Čeković, Bista kralja Aleksandra I Karađorđevića u Muzeju „Ras“, Novopazarski zbornik 25/2001, 181-185).
  • S. Biorac, Ikone iz zbirke Muzeja „Ras“u Novom Pazaru, Novopazarski zbornik 17/1993, 115-120).
  • S. Biorac (Čeković), Ostava iz Trnave kod Novog Pazara, Novopazarski zbornik 20/1996, 103-118; S. Čeković, Prstenje iz zbirki Muzeja „Ras“ od 4. do 19. veka, Novi Pazar 2015.
  • M. Kahrović, Unutrašnje uređenje kuća u Novom Pazaru građenih u XIX i početkom HH veka, Novopazarski zbornik 33/2010, 139-157.
  • M. Kahrović Jerebičanin, Stari zanati u Novom Pazaru, Novi Pazar 2013.
  • S. Rašljanin, Nešto o ženskoj nošnji Novog Pazara s kraja XIX i početka HH veka, Novopazarski zbornik 9/1985, 175–187.
  • B. Mušović, Fes kao odevni predmet, Novopazarski zbornik 22/1998, 207–218.
  • Semina Đerlek, Zbirka čarapa u Muzeju „Ras“ u Novom Pazaru, Novopazarski zbornik 33/2010, 291-299
  • Binasa Mušović, Derviška tekija u Novom Pazaru, Novopazarski zbornik 21/1997, 147-156

Spoljašnje veze uredi