Nion
Nion (franc. Nyon, nem. Nyon, ital. Nyon) je grad na zapadu Švajcarske, koji se nalazi u okviru kantona Vo. Nion je sedište istoimenog nionskog okruga.
Nion franc. Nyon | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Švajcarska |
Kanton | Vo |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— | 18.728 |
— gustina | 2.758,17 st./km2 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 46° 23′ 00″ S; 6° 14′ 00″ I / 46.383333° S; 6.233333° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 401 m |
Površina | 6,79 km2 |
Poštanski broj | 1260 |
Veb-sajt | |
www.nyon.ch |
U Nionu se nalazi sedište Unije Evropskih Fudbalskih Asocijacija - UEFA. Ovo je osnovna prepoznatljivost grada.
Prirodne odlike uredi
Nion se nalazi u zapadnom delu Švajcarske. Od najbližeg većeg grada, Ženeve, grad je udaljen manje od 30 km severno. Kantonalno sedište, Lozana je na 40 km severoistočno od grada, a glavni grad države, grad Bern, je na 150 km severoistočno.
Reljef: Nion je smešten na zapadnoj obali Lemanskog jezera, na približno 400 m nadmorske visine. Zapadno od grada izdiže se planina Jura.
Klima: Klima u Nionu je blaži oblik umereno kontinentalne klime zbog uticaja jezera i položaja grada na južnim padinama, koje ga štite od hladnih uticaja severa.
Vode: Nion je smešten na zapadnoj obali Lemanskog jezera.
Istorija uredi
Područje Niona je bilo naseljeno još u vreme praistorije, a u doba antike ovde je bilo starorimsko naselje-kolonija Noviodunum (Noviodunum). Od datog naselja vodi poreklo današnji naziv grada.
Naselje je posle propasti Rima bilo više vekova u opadanju. Tek se krajem srednjeg veka ponovo počelo razvijati. U 16. veku naselje postaje grad.
Tokom 19. veka Nion postaje značajnije mesto, pa se počinje naglo razvijati i jačati privredno. Ovo blagostanje se zadržalo do dan-danas.
Stanovništvo uredi
2010. godine Nion je imao blizu 19.000 stanovnika, od čega strani državljani čine 38,0%.
Jezik: Švajcarski Francuzi čine većinu grada i francuski jezik preovlađuje u gradu (75,8%). Doseljavanjem doseljenika iz drugih i delova države i drugih zemalja stanovništvo grada je postalo veoma šaroliko, pa se na ulicama grada čuju brojni drugi jezici, poput nemačkog (5,7%) i engleskog (4,0%).
Veroispovest: Mesno stanovništvo je prihvatilo kalvinizam u 16. veku. Danas protestanti čine manjinu stanovništva Niona (27,9%). Nasuprot tome, poslednjih decenija u gradu se znatno povećao udeo drugih vera, posebno rimokatolika (37,8%), pa su oni danas u većini. Prate ih ateisti (17,9%) i muslimani (4,6%).
Znamenitosti uredi
Krajem jula svake godine u Nionu se održava "Paleo", jedan od najvećih muzičkih festivala u Švajcarskoj.
Galerija uredi
-
Priobalje Lemanskog jezera
-
Fontana u starom jezgru Niona
-
Protestantska Crkva Presvete Bogorodice
-
Nionski zamak