Novi vijek

историјски развој људске цивилизације

Novi vijek je, po istoriografskoj kategorizaciji, period od pada Carigrada (1453) do kraja Prvog svetskog rata (1918). Za početak novog vijeka uzima se 1453. godina (tj. pad Vizantije), a za kraj novog vijeka uzima se Prvi svjetski rat (19141918).

Pisanoj istoriji čovečanstva prethodila je njegova praistorija, počev od paleolitskog doba („staro kameno doba“), a zatim neolitskog doba („novo kameno doba“). U neolitu je započela poljoprivredna revolucija, između 10.000 i 5.000 p. n. e, u Plodnom polumesecu Bliskog istoka. Tokom ovog perioda, ljudi su započeli sistematsko uzgajanje biljaka i životinja.[1] Kako je poljoprivreda napredovala, većina ljudi je prešla iz nomadskog u ustaljeni način života kao poljoprivrednici u stalnim naseljima. Relativna sigurnost i povećana produktivnost koju pruža poljoprivreda omogućili su zajednicama da se prošire u sve veće jedinice, podstaknute napretkom u transportu.

Bilo u praistorijsko ili istorijsko doba, ljudi su uvek obitavali u blizini pouzdanih izvora pitke vode. Naselja su se razvila već 4.000. p. n. e. u Iranu,[2][3][4][5][6] u Mesopotamiji,[7] u dolini reke Ind na Indijskom potkontinentu,[8] na obalama egipatske reke Nil,[9][10] i duž kineskih reka.[11][12] Kako se poljoprivreda razvijala, poljoprivreda žitarica postajala je sofistikovanija i podstakla je podelu rada radi skladištenja hrane između uzgojnih sezona. Radne podele su dovele do porasta dokone više klase i razvoja gradova, što je predstavljalo temelj za civilizaciju. Sve veća složenost ljudskih društava zahtevala je sisteme računovodstva i pisanja. Hinduizam se razvio u kasno bronzano doba na Indijskom potkontinentu. Aksijalno doba bilo je svedok uvođenja religija kao što su budizam, taoizam, konfučijanstvo i džainizam.

Osnovne odlike

uredi
 
Kolumbo u Novom svijetu. Ovim događajem je počeo novi vijek.

Novi vijek počinje otkrićima u oblasti nauke, tehnike, privrede i upoznavanja sopstvene planete. Nova tehnička otkrića kao što su pronalazak kompasa i durbina ili izgradnja karavela, nove vrste brodova, omogućila su i ubrzala geografska otkrića.

Značajni naučnici

uredi

Nauka u Novom vijeku nije više pod direktnim uticajem crkve. Ističu se matematičari i astronomi Nikola Kopernik, Johan Kepler, Galileo Galilej i Đordano Bruno. Najpoznatiji filozofi su Rene Dekart i Fransis Bejkon.

Kultura

uredi

Razvija se kapitalizam čiji je nosilac građanska klasa. Broj pismenih ljudi povećava se zahvaljujući Johanu Gutenbergu, izumitelju štamparske mašine.

Reference

uredi
  1. ^ Tudge 1998, str. 30–31.
  2. ^ Muscarella, Oscar White (2013-01-01). „Jiroft and 'Jiroft-Aratta': A Review Article of Yousef Madjidzadeh, Jiroft: The Earliest Oriental Civilization”. Archaeology, Artifacts and Antiquities of the Ancient Near East. BRILL. str. 485–522. ISBN 978-90-04-23669-1. doi:10.1163/9789004236691_016. 
  3. ^ Muscarella, Oscar White. (2013). Archaeology, artifacts and antiquities of the ancient Near East : sites, cultures, and proveniences. Brill. ISBN 978-90-04-23669-1. OCLC 848917597. 
  4. ^ Maǧīdzāda, Y. (2003). Jiroft: The earliest oriental civilization. Tehran: Organization of the Ministry of Culture ans Islamic Guidance.
  5. ^ People, "New evidence: modern civilization began in Iran", 10 Aug 2007 Arhivirano 24 februar 2021 na sajtu Wayback Machine, retrieved 1 October 2007
  6. ^ Xinhua, "New evidence: modern civilization began in Iran" Arhivirano 23 novembar 2016 na sajtu Wayback Machine, xinhuanet.com, 10 August 2007
  7. ^ McNeill 1999, str. 13–15.
  8. ^ Chakrabarti 2004, str. 11.
  9. ^ Baines & Malek 2000, str. 8.
  10. ^ Bard 2000, str. 64–65.
  11. ^ Lee 2002, str. 15–42.
  12. ^ Teeple 2006, str. 14–20.

Literatura

uredi

Spoljašnje veze

uredi

  Radovi vezani za članak Istorija Novoga veka na Vikizvorniku