Opština Vojnić se nalazi na Kordunu, u sastavu Karlovačke županije, Republika Hrvatska. Sjedište opštine je u Vojniću. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2021. godine u opštini je živelo 3.602 stanovnika.[1]

Opština Vojnić
Osnovni podaci
Država  Hrvatska
Teritorija Kordun
Županija Karlovačka
Sedište Vojnić
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 3.602 (2021)
Geografske karakteristike
Površina 240 km2
Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Načelnik opštine Nebojša Andrić [1] (HDZ)
Pozivni broj +385 47
Registarska oznaka KA

Geografija uredi

Opština se nalazi u istočnom dijelu županije. Graniči sa gradom Karlovcem na sjeveru, na zapadu sa gradom Slunjem i opštinom Krnjak. Istočno je Sisačko-moslovačka županija, a južno je opština Cetingrad, kao i Bosna i Hercegovina.

Istorija uredi

U peridu od 1991. do avgusta 1995, opština je pripadala Republici Srpskoj Krajini. Do 1997. godine Vojnić je bio dio Sisačko-moslavačke županije. Teritorijalnom reorganizacijom u Hrvatskoj, nisu mijenjane granice stare opštine Vojnić, niti su formirana nova naseljena mesta.

Naseljena mjesta uredi

Stanovništvo uredi

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine opština Vojnić ima 5.495 stanovnika u 46 naseljena mjesta.[2] Većinu čine Srbi (50%) a brojni su i Hrvati (36%), doseljenici iz BiH. Ostali su Muslimani i Bošnjaci.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, opština Vojnić je imala 4.764 stanovnika.[3]

Od 1921. do 1948. godine broj stanovnika opštine je opao za 34%. 1948. godine su sljedeća sela u opštini imala većinsko srpsko stanovništvo: Budačka Rijeka, Budački Gornji, Veljun, Vojnić, Dunjak, Knežević Kosa, Kozinac Veliki, Krnjak, Krstinja, Kupljensko, Perjasica, Perjasica Donja, Poloj Srednji, Prisjeka, Svinjica Krstinjska, Skrad Gornji, Tušilović, Utinja, Utinja Vrelo i Šlivnja.

Broj stanovnika po popisima uredi

Opština Vojnić[4]
godina popisa 2001. 1991. 1981. 1971. 1961. 1953. 1948. 1931. 1921. 1910. 1900. 1890. 1880. 1869. 1857.
br. stanovnika 5.495 8.236 8.908 9.590 10.490 10.906 9.947 13.563 12.014 12.351 11.879 11.205 9.783 10.535 9.976

Nacionalni sastav uredi

Opština Vojnić[4]
godina popisa 2001. 1991. 1981. 1971. 1961.
Srbi 2.747 (49,99%) 7.366 (89,44%) 7.895 (88,63%) 9.146 (95,37%) 10.133 (96,59%)
Hrvati 1.980 (36,03%) 116 (1,40%) 127 (1,42%) 188 (1,96%) 299 (2,85%)
Jugosloveni 158 (1,91%) 479 (5,37%) 131 (1,36%) 14 (0,13%)
ostali i nepoznato 768 (13,97%) 596 (7,23%) 407 (4,56%) 125 (1,30%) 44 (0,41%)
ukupno 5.495 8.236 8.908 9.590 10.490

Nacionalni sastav opštine 2011. uredi

Na popisu stanovništva 2011. godine, opština Vojnić je imala 4.764 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:[5]

Popis 2011.‍
Srbi
  
2.130 44,71%
Hrvati
  
1.769 37,13%
Bošnjaci
  
318 6,68%
ostali i nepoznato
  
547 11,48%
ukupno: 4.764

Nacionalni sastav opštine 2021. uredi

Na popisu stanovništva 2021. godine, opština Vojnić je imala 3.602 stanovnika, sledećeg nacionalnog sastava:[6]

Popis 2021.‍
Hrvati
  
1.467 40,73%
Srbi
  
1.385 38,45%
Bošnjaci
  
380 10,55%
ostali i nepoznato
  
370 10,27%
ukupno: 3.602

Spomenici uredi

Na teritoriji opštine nalazi se Memorijalni park Petrova gora, osnovan 1966. godine. U sastavu Memorijalnog parka nalazi se partizanska bolnica, spomenik antifašističkoj borbi na Petrovcu, partizansko groblje, logor u Perni, omladinski prihvatni centar i još nekoliko manjih objekata. Do posljednjeg rata, uz Lovačku kuću „Muljava“, to je bio poznati izletnički centar koji je godišnje posjećivalo preko 60.000 ljudi.

Danas, nažalost, cijeli kompleks Memorijalnog parka stoji devastiran, opljačkan i u potpunosti neiskorišten.

Na teritoriji opštine se takođe nalaze ostaci srednjovjekovnog grada Klokoča.

Izvori uredi

  1. ^ „Rezultati popisa 2021. godine”. popis2021.hr. Arhivirano iz originala 14. 01. 2022. g. Pristupljeno 11. 11. 2022. 
  2. ^ „Popis stanovništva 2001.”. Državni zavod za statistiku RH. 2001. Pristupljeno 6. 7. 2012. 
  3. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 11. 5. 2013. 
  4. ^ a b Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  5. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 23. 11. 2013. 
  6. ^ „Popis stanovništva 2011.”. Državni zavod za statistiku RH. 2011. Pristupljeno 23. 11. 2013. 

Spoljašnje veze uredi