Opština Sokobanja

Opština Sokobanja je opština u istočnoj Srbiji u Zaječarskom okrugu, u Timočkoj Krajini. Središte opštine je gradsko naselje Sokobanja. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 13.199 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 16.021 stanovnika)[2] u 25 naselja.

Opština Sokobanja

Zgrada skupštine opštine Sokobanja
Grb
Osnovni podaci
Država  Srbija
Upravni okrug Zaječarski
Sedište Sokobanja
Stanovništvo
Stanovništvo Pad 13.199 (2022)[1]
Gustina naseljenosti 30.52 st./km2
Geografske karakteristike
Površina 525 km2
Ostali podaci
Vremenska zona UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Predsednik opštine dr Miodrag Nikolić (SNS)
Veb-sajt sokobanja.ls.gov.rs

Reljef uredi

Na teritoriji opštine prisutni su tektonski, kraški, fluvio-denudacioni oblici reljefa. Tektonski oblici reljefa predstavljeni su Sokobanjskom kotlinom i planinama koje je okružuju. Sokobanjska kotlina nalazi se u mezoregiji Istočnoj Srbiji, odnosno planinsko-kotlinsko-dolinskoj makroregiji. Prostire se na površini od 525,5 km². Kotlina je okružena srednje visokim planinama: Rtnjom na severu, Slemenom i Krstatacom na istoku, Devicom ja jugoistoku, Ozrenom na jugu i Bukovikom na jugozapadu. Ove planine čine kotlinu morfološki izolovanom.

Planina Rtanj sa najvišim vrhom Šiljkom (1 567 m) nalazi se na severnom obodu Sokobanjske kotline. Od kraških oblika reljefa na Rtnju isitče se jama ledenica koja se nalazi u ataru sela Mužinca. Ulaz u ovu jamu nalazi se na dnu plitke vrtače, ima širinu od oko 20 m i postepeno se sužava. On prelazi u prostranu dvoranu koja je široka 15, a visoka 10 m. Jama je dugačka 50 m. Dno pomenute dvorane je ravno, pokriveno glinom i kamenitim blokovima. Ledenica ima prilično ujednačenu temperaturu tokom cele godine, od -2 (leto) do -4 °C.

Vrmdžansko jezero nalazi se u podnožju Rtnja, udaljeno oko 15 km od Sokobanje i 3 km od sela Vrmdže. Zahvata površinu od oko 2 ha. Nastalo je prirodnim putem a voda u njemu obnavlja se sa malog nepresušnog izvora u blizini ali i od kiša i snegova. U blizini jezera, ispod brda nalazi se vrelo Vrmdžanske (Paklške reke) koja ima divnu klisurastu dolinu na toku prema Vrmdži.

Atar sela Sesalca obiluje kraškim oblicima reljefa. Ističu se Sesalačka pećina, Zarvina prerast i prozorac Bogova vrata koji je zakonom zaštićen kao prirodna atrakcija. Pećina je udaljena oko 19 km od Sokobanje. Osvetljena je u dužini od 200 m, a obiluje stalaktitima, stalagmitima, travertinskim kadama i draperijama. Kroz nju protiče ponornica. Prostor ispred pećine je uređen za posetioce.

U podnožju planine Device nalazi se kraško vrelo „Istoci” koje predstavlja izvor reke Moravice. Ono je prirodni fenomen i kuriozitet jer se javlja u vidu razlivenog rečnog toka koji nastaje od velikog broja podzemnih izvora. Ono nikad ne presušuje.[3]

Demografija uredi

 
Zgrada Opštine Sokobanja 2024. godine

Prema popisu iz 2011. godine u opštini živi 31.491 stanovnika od čega 18.404 u samom gradu.

Etnički sastav prema popisu iz 2011.[4]
Srbi
  
14.936 93,23%
Romi
  
213 1,33%
ostali
  
872 5,44%

Naselja uredi

Naselje Broj stanovnika (2002) Broj stanovnika (2011) Broj stanovnika (2022)[5]
Beli Potok 238 196 181
Blendija 352 282 243
Bogdinac 201 146 112
Vrbovac 598 472 375
Vrmdža 606 497 387
Dugo Polje 690 519 359
Žučkovac 529 422 325
Jezero 310 255 219
Jošanica 898 686 499
Levovik 162 148 102
Milušinac 382 314 211
Mužinac 459 348 288
Nikolinac 418 308 214
Novo Selo 56 32 19
Poružnica 354 298 258
Radenkovac 114 69 40
Resnik 857 716 593
Rujevica 260 193 121
Sesalac 347 250 130
Sokobanja 8407 7982 7188
Trgovište 342 291 211
Trubarevac 617 511 390
Cerovica 54 33 11
Čitluk 806 651 429
Šarbanovac 514 402 294

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023. 
  2. ^ „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014. 
  3. ^ Matić M.,: Могућности развоја сеоског туризма у сокобањској општини, Prirodno-matematički fakultet, Niš.
  4. ^ Etnička struktura nakon popisa 2011.
  5. ^ (PDF) https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/pdf/G20234003.pdf.  Nedostaje ili je prazan parametar |title= (pomoć)

Spoljašnje veze uredi