Opština Sokobanja
Opština Sokobanja je opština u istočnoj Srbiji u Zaječarskom okrugu, u Timočkoj Krajini. Središte opštine je gradsko naselje Sokobanja. Prema podacima sa poslednjeg popisa 2022. godine u opštini je živelo 13.199 stanovnika[1] (prema popisu iz 2011. bilo je 16.021 stanovnika)[2] u 25 naselja.
Opština Sokobanja | |
---|---|
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Zaječarski |
Sedište | Sokobanja |
Stanovništvo | |
— 2022. | 13.199[1] |
— gustina | 30.52/km2 |
Geografske karakteristike | |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Površina | 525 km2 |
Ostali podaci | |
Predsednik opštine | dr Miodrag Nikolić (SNS) |
Veb-sajt | sokobanja.ls.gov.rs |
Reljef
urediNa teritoriji opštine prisutni su tektonski, kraški, fluvio-denudacioni oblici reljefa. Tektonski oblici reljefa predstavljeni su Sokobanjskom kotlinom i planinama koje je okružuju. Sokobanjska kotlina nalazi se u mezoregiji Istočnoj Srbiji, odnosno planinsko-kotlinsko-dolinskoj makroregiji. Prostire se na površini od 525,5 km². Kotlina je okružena srednje visokim planinama: Rtnjem na severu, Slemenom i Krstatacom na istoku, Devicom ja jugoistoku, Ozrenom na jugu i Bukovikom na jugozapadu. Ove planine čine kotlinu morfološki izolovanom.
Planina Rtanj sa najvišim vrhom Šiljkom (1 567 m) nalazi se na severnom obodu Sokobanjske kotline. Od kraških oblika reljefa na Rtnju ističe se jama ledenica koja se nalazi u ataru sela Mužinca. Ulaz u ovu jamu nalazi se na dnu plitke vrtače, ima širinu od oko 20 m i postepeno se sužava. On prelazi u prostranu dvoranu koja je široka 15, a visoka 10 m. Jama je dugačka 50 m. Dno pomenute dvorane je ravno, pokriveno glinom i kamenitim blokovima. Ledenica ima prilično ujednačenu temperaturu tokom cele godine, od -2 (leto) do -4 °C.
Vrmdžansko jezero nalazi se u podnožju Rtnja, udaljeno oko 15 km od Sokobanje i 3 km od sela Vrmdže. Zahvata površinu od oko 2 ha. Nastalo je prirodnim putem a voda u njemu obnavlja se sa malog nepresušnog izvora u blizini ali i od kiša i snegova. U blizini jezera, ispod brda nalazi se vrelo Vrmdžanske (Paklške reke) koja ima divnu klisurastu dolinu na toku prema Vrmdži.
Atar sela Sesalca obiluje kraškim oblicima reljefa. Ističu se Sesalačka pećina, Zarvina prerast i prozorac Bogova vrata koji je zakonom zaštićen kao prirodna atrakcija. Pećina je udaljena oko 19 km od Sokobanje. Osvetljena je u dužini od 200 m, a obiluje stalaktitima, stalagmitima, travertinskim kadama i draperijama. Kroz nju protiče ponornica. Prostor ispred pećine je uređen za posetioce.
U podnožju planine Device nalazi se kraško vrelo „Istoci” koje predstavlja izvor reke Moravice. Ono je prirodni fenomen i kuriozitet jer se javlja u vidu razlivenog rečnog toka koji nastaje od velikog broja podzemnih izvora. Ono nikad ne presušuje.[3]
Demografija
urediPrema popisu iz 2011. godine u opštini živi 31.491 stanovnika od čega 18.404 u samom gradu.
Naselja
urediNaselje | Broj stanovnika (2002) | Broj stanovnika (2011) | Broj stanovnika (2022)[5] |
---|---|---|---|
Beli Potok | 238 | 196 | 181 |
Blendija | 352 | 282 | 243 |
Bogdinac | 201 | 146 | 112 |
Vrbovac | 598 | 472 | 375 |
Vrmdža | 606 | 497 | 387 |
Dugo Polje | 690 | 519 | 359 |
Žučkovac | 529 | 422 | 325 |
Jezero | 310 | 255 | 219 |
Jošanica | 898 | 686 | 499 |
Levovik | 162 | 148 | 102 |
Milušinac | 382 | 314 | 211 |
Mužinac | 459 | 348 | 288 |
Nikolinac | 418 | 308 | 214 |
Novo Selo | 56 | 32 | 19 |
Poružnica | 354 | 298 | 258 |
Radenkovac | 114 | 69 | 40 |
Resnik | 857 | 716 | 593 |
Rujevica | 260 | 193 | 121 |
Sesalac | 347 | 250 | 130 |
Sokobanja | 8407 | 7982 | 7188 |
Trgovište | 342 | 291 | 211 |
Trubarevac | 617 | 511 | 390 |
Cerovica | 54 | 33 | 11 |
Čitluk | 806 | 651 | 429 |
Šarbanovac | 514 | 402 | 294 |
Galerija
uredi-
Bista Branislava Nušića
-
Spomenik NOB-a
Vidi još
urediReference
uredi- ^ a b „Konačni rezultati popisa stanovništva, domaćinstava i stanova 2022. (knjiga 1, nacionalna pripadnost opštine i gradovi)” (PDF). popis2022.stat.gov.rs. Pristupljeno 9. 7. 2023.
- ^ „Uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002. i 2011.” (PDF). Beograd: Republički zavod za statistiku. 2014.
- ^ Matić M.,: Могућности развоја сеоског туризма у сокобањској општини, Prirodno-matematički fakultet, Niš.
- ^ Etnička struktura nakon popisa 2011.
- ^ (PDF) https://publikacije.stat.gov.rs/G2023/pdf/G20234003.pdf. Nedostaje ili je prazan parametar
|title=
(pomoć)