Plitvička jezera su nacionalni park u Hrvatskoj, u oblasti Lika, između planinskih masiva Male Kapele i Ličke Plješivice. U administrativnom pogledu, manji deo parka je deo opština Slunja, Otočca i Ogulina, ali veći deo je pod administracijom Korenice. Region je proglašen nacionalnim parkom 1949. godine. Reka Korana je formirala 20 jezera između kojih ima mnogo predivnih vodopada i slapova.

Nacionalni park
Plitvička jezera
Svetska baština Uneska
MestoKarlovačka županija, Ličko-senjska županija, Hrvatska Uredi na Vikipodacima
Koordinate44° 52′ 50″ S; 15° 36′ 58″ I / 44.88045° S; 15.61604° I / 44.88045; 15.61604
Uključuje
  • Batinovac
  • Galovački buk
  • Gavanovac
  • Golubnjača
  • Kaluđerovac
  • Kozjak
  • Malo jezero
  • Milanovac
  • Milino jezero
  • Novakovića Brod
  • Okrugljak
  • Plitvica Stream
  • Plitvice Lakes
  • Veliki Burget
  • Veliki slap
  • Veliko jezero
  • Vir
  • Galovac
  • Prošćansko jezero
  • Ciganovac Edit this on Wikidata
Kriterijumprirodna: vii, viii, ix
Referenca98
Upis1979. (3. sednica)
Dodatni upis2000.
Ugroženost1992−1997.
Veb-sajthttp://whc.unesco.org/en/list/98

Geografija uredi

Jezera su podeljena u dve veće grupe: Gornja i Donja jezera.

Veća Gornja jezera su:

  • Prošćansko
  • Ciginovac
  • Okrugljak veliko
  • Galovac
  • Gradinsko

Veća Donja jezera su:

  • Kozjak
  • Milanovac
 
Plitvička jezera

Plitvička jezera su jedinstveni fenomen hidrografije. Voda u jezerima uglavnom dolazi iz Crne rijeke, Bijele rijeke i potoka Ljeskovac koji se ulivaju u Prošćansko jezero. Prošćansko jezero je na nadmorskoj visini od 636 metara.

Karakteristične boje jezera, od smaragdne zelene do tirkizne, čine lepotu i atraktivnost jezera potpunim.

Plitvice su na listi UNESKO svetskog nasleđa još od davne 1979. godine.

U proleće 1991. godine, tokom raspadanja SFRJ, u parku se odigrao „Plitvički Krvavi Uskrs“ - prvi oružani konflikt u kojem je bilo poginulih. U blizini parka se nalazi područje površine 26 km², za koje se sumnja da u njemu ima mina.[1]

Legenda uredi

Ceo ovaj kraj se na nekim kartama još uvek naziva Vražji vrt, zbog svog položaja i istorije. Prema legendi Plitvička su jezera nastala nakon velike suše. Ljudi, životinje i bilje, čeznuli su za kapljicom vode.

Narod se molio i molio. Tada se u dolini pojavi Crna Kraljica sa svojom veličanstvenom pratnjom; ona se smilovala narodu i uz jak vetar i grmljavinu na zemlju je konačno pala kiša. Kiša je padala tako dugo dok nivo vode nije narastao dovoljno da oformi jezera.

Galerija uredi

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ (jezik: hrvatski)Minska situacija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (11. mart 2007) u Ličko-Senjskoj županiji

Spoljašnje veze uredi