Портал:Astronomija/Šabloni
Ovde se nalazi strana sa šablonima koji se koriste na Portalu Astronomija.
Opšti pojmovi
urediastrofizika - galaksija - zvezda - kometa - Mesec - meteori - Mlečni put - opservatorija - satelit - planeta - patuljasta planeta - asteroid - sazvežđa - Sunce - teleskop - Sunčev sistem - pomračenje Sunca - Nulta gravitacija
Najsvetlije zvezde
uredi
Sirius - Kanopus - α Kentaur - Arktur - Vega - Kapela - Rigel - Ahernar - Agena - Betelgeza - Altair - Akruks - Aldebarn - Spica - Antares - Poluks - Deneb - Mimosa - Regulus - Adra - Kastor
Astronomske aktuelnosti
uredi
|
Asteroid 1I/2017 U1, nazvan i 'Oumuamua otkriven je sa havajske Haleakala opservatorije. Analizom putanje je pokazano da je u pitanju prvi asteroid poreklom van Sunčevog sistema Detaljnije |
Da li znate da...
uredi- ... je Jupiter udaljen od Sunca 778.330.000 kilometara?
- ... je do sada primećeno 63 tela ili meseca kako kruže oko Jupitera?
- ... je masa Venere 4,869×1024 kg?
- ... 96% Venerine atmosfere čini ugljen-dioksid?
- ... srednja vrednost temperature na površini Venere iznosi 464 °C?
- ... na Veneri postoji oko 100.000 manjih vulkana?
- ... je Uran opasan sa deset prstenova?
- ... da na Uranu leto i zima traju po 21 godinu?
- ...da postoji planeta dijamanata blizu našeg sistema?
Potrebni članci
urediUkoliko želite da pomognete u stvaranju portala astronomija, ovde ćete naći članke koje je potrebno napraviti/proširiti. Ako ste primetili da neki članak iz oblasti astronomije nedostaje, a sami ne možete da ga napišete, molimo vas da ga unesete ovde.
Potrebno napraviti:
praktična astronomija - zvezdane karte - Tolenov spektralni tip - Kosmos (raketa) - Dnevni radio-rojevi
Potrebno upotpuniti:
Zvezda - Kosmologija - Nebesko telo - Prirodni satelit - pojas asteroida - Metis - Adrasteja - Amaltea - Ganimed - Leda - Himalia - Lisitea - Elara - Ananke - Karme - Pasife - Sinope - zvezdana evolucija - Saturnovi prstenovi - molekularni oblak -
Obaveštenja
urediUkoliko imate neka pitanja ili sugestije vezana za Astronomiju i Portal:Astronomiju napišite je ovde.
Menjajući stranice vazane za astronomiju ne zaboravite oda ih stavite u određenu kategoriju. Na kraju ispisujete [[Категорија:њено име]].
Kategorije vezane za astronomiju možete naći ovde.
Ukoliko napravite neku klicu vezanu za astronomiju, označite takvu stranicu dodajući {{клица-космос}}. Listu klica naćićete u Klicama iz Astronomije.
Oblasti astronomije
urediastrometrija - astrofizika - astrohemija - galaktička astronomija - vangalaktička astronomija - kosmologija - praktična astronomija - radioastronomija - zvezdana astronomija - amaterska astronomija
Meseci (sateliti)
urediPotrebno napraviti: Pan (mesec) - Atlas (mesec) - Prometej (mesec) - Io - Kalisto
Potrebno upotpuniti: Metis - Adrasteja - Amalteja - Ganimed - Leda - Himalia - Lisitea - Elara - Ananke - Karme - Pasife - Sinope
Članak meseca
urediAstronomija (starogrčki: αστρον + νόμος i u prevodu znači zakon zvezda) je nauka koja proučava objekte i pojave izvan Zemlje i njene atmosfere. Ona proučava poreklo, razvoj, fizička i hemijska svojstva, kretanje, kao i procese koji se odvijaju na nebeskim telima (kao što su planete, zvezde, zvezdani sistemi, galaksije...), pojave kao što je kosmičko pozadinsko zračenje, i nastanak, razvoj i sudbinu svemira. Osobe koje se bave astronomijom zovu se astronomi.
Astronomija je jedna od najstarijih nauka. Astronomi ranih civilizacija izvodili su planska zapažanja o noćnom nebu, a astronomski artefakti su pronađeni i iz mnogo ranijeg perioda. Međutim, bilo je potrebno otkriće teleskopa pre nego što je astronomija mogla da se razvije u savremenu nauku. Istorijski gledano, astronomija je uključivala raznovrsne discipline kao što su astrometrija, nebeska navigacija, posmatračka astronomija, izrada kalendara, pa čak i astrologija, ali profesionalna astronomija se danas često poistovećuje sa astrofizikom. Od 20. veka, profesionalna astronomija je podeljena na posmatračke i teorijske grane. Posmatračka astronomija usmerena je na sticanje i analiziranje podataka, uglavnom korišćenjem osnovnih principa fizike. Teorijska astronomija je usmerena prema razvoju računarskih ili analitičkih modela za opisivanje astronomskih objekata i pojava. Dva polja dopunjuju jedno drugo, tako da teorijska astronomija nastoji objasniti rezultate posmatranja, a posmatranja se koriste se za potvrdu teorijskih rezultata.
Astronomija se mora razlikovati od astrologije koja je pseudonauka o predviđanju ljudske sudbine posmatranjem putanja zvezda i planeta. Iako dva polja dele zajedničko poreklo i deo metodologije (naime, korišćenje efemerida), ona su različita.
Astronomi amateri su doprineli mnogim važnim astronomskim otkrićima, i astronomija je jedna od preostalih nauka u kojoj amateri još uvek mogu igrati aktivnu ulogu, posebno u otkrivanju i posmatranju prolaznih pojava.
Slika meseca
urediKategorije Astronomije
urediBiografija
urediEdmund Halej (29. oktobar 1656. – 14. januar 1742.) je bio engleski astronom i geofizičar. Bio je direktor Griničke opservatorije i kraljevski astronom, po kom je naziv dobila Halejeva kometa. Prvi je utvrdio da su komete uočene 1682, 1601. i 1531. isto telo koje se periodično pojavljuje. Izradio je prvi katalog sjajnih zvezda južnog neba i prvu meteorološku kartu.