Prva pomoć
Prva pomoć predstavlja skup mera i postupaka kojima se spasava život i sprečava dalje pogoršanje zdravlja povređenih i obolelih osoba. Primenjuje se na licu mesta ili na bezbednom odstojanju od mesta nastanka povrede ili bolesti. Osnovni zadatak prve pomoći je očuvanje života ljudi, odnosno da se unesrećena lica u što boljem stanju i u što kraćem vremenskom periodu transportuju do odgovarajuće medicinske ustanove (po mogućstvu i najbliže). Prva pomoć se razlikuje od stručne medicinske pomoći, a pružaju je lekari, obučeni spasioci ili laici koji su se zadesili na mestu nesreće (a koji bi trebalo da budu obučeni za pružanje prve medicinske pomoći).
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Sign_first_aid.svg/200px-Sign_first_aid.svg.png)
Osnovni ciljevi prve pomoći su: otklanjanje uzroka koji ugrožavaju život povređenih i obolelih osoba, vraćanje unesrećenih lica u život, njihovo zbrinjavanje, obezbeđivanje optimalnog transporta itd.
Sredstva za prvu pomoć
urediSredstva za pružanje prve pomoći se dele na standardna, priručna i improvizovana.
Standardna sredstva su industrijski proizvedena oprema i materijali koji služe za zaustavljanje krvarenja, previjanje rana, imobilizaciju povređenih delova tela i sl. Ovde spadaju: razne vrste zavoja, gaze, hanzaplast, leukoplast, makaze, trougle marame, tubusi, maske, rukavice, Šancova kragna itd. Priručna i improvizovana sredstva nisu primarno namenjena za pružanje prve pomoći, ali se često koriste u nedostatku ili kao dopuna standardnim sredstvima. Tu spadaju: komadi raznih tkanina i odeće, šatorsko krilo, komadi drveta, metala itd.
Pregled i trijaža
urediPregled u prvoj pomoći služi za utvrđivanje stanja unesrećenih osoba i vrste i stanja njihovih povreda i oboljenja. Pre toga se vrši procena eventualnih opasnosti po unesrećene i spasioce na mestu nesreće, sagledavaju se okolnosti na mestu događaja i utvrđuju svi faktori bitni za spasavanje života i zbrinjavanje povreda. Tokom pregleda se nastoje izbeći prisutne opasnosti (strujni kablovi, vatra, opasne materije, preteće zarušavanje) i izbegavaju se previdi u proceni opšteg stanja i stanja povreda unesrećenih lica. Tokom pregleda se utvrđuje stanje svesti, vitalne funkcije (disanje i rad srca) i vrši se tzv. „detaljan pregled“ kojim se traže skrivene ili teško dostupne otvorene i zatvorene povrede.
Trijaža predstavlja razvrstavanje povređenih i obolelih osoba u odgovarajuće grupe. Ova faza sledi nakon pregleda, a razvrstavanje se vrši na osnovu vrste povreda, vrste i hitnosti potrebnih mera prve i stručne medicinske pomoći i na osnovu vrste i hitnosti transporta. U zavisnosti od toga postoje četiri reda hitnosti za ukazivanje prve pomoći i transport do medicinske ustanove.
Prvi red hitnosti čine: prividna smrt i besvesna stanja, stanja praćena gušenjem, spoljašnje i unutrašnje krvarenje sa znacima iskrvarenosti, povrede glave praćene nesvesticom, otvorene povrede telesnih duplji, kraš povrede, bolesti i povrede koje prate znakovi akutnog abdomena (upala slepog creva, prskanje čira, povrede trbušnih organa), trovanja u početnoj fazi.
U drugi red hitnosti spadaju: krvarenja bez znakova iskrvarenosti, otvoreni prelomi kostiju i zglobova, obimnije povrede mekih tkiva, teške opekotine i smrzotine i povrede nastale kao posledica zračenja.
U treći red hitnosti spadaju: rane sa slabim krvarenjem, opekotine do 40% površine tela, manje smrzotine i lakše povrede udružene sa ozračenjem.
Četvrti red hitnosti čine: povrede kičmenog stuba i kičmene moždine, zatvorene povrede karlice, zatvoreni prelomi kostiju i uganuća i iščašenja zglobova.
Vidi još
urediLiteratura
uredi- S. Soldatović, S. Kiatanić: Principi prve pomoći, Jugoslovenski Crveni krst, Beograd 1997.
- T. Lazarević: Priručnik prve pomoći za studente medicine i stomatologije, Novi Sad