Preoce (alb. Preoc) je naseljeno mesto u gradu Prištini, na Kosovu i Metohiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. u naselju je živelo 509 stanovnika.

Preoce
Administrativni podaci
DržavaSrbija
Upravni okrugKosovski
OpštinaPriština
Stanovništvo
 — 2011.Pad 509[1]
Geografske karakteristike
Koordinate42° 35′ 53″ S; 21° 07′ 17″ I / 42.5980° S; 21.1214° I / 42.5980; 21.1214
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Aps. visina551 m
Preoce na karti Srbije
Preoce
Preoce
Preoce na karti Srbije
Ostali podaci
Pozivni broj038
Registarska oznakaPR

Položaj uredi

Preoce je selo u središnjem delu Kosova, 6 km južno od Prištine na magistralnom putu Priština-Skoplje.

Istorija uredi

Po legendi, Preoce je dobilo naziv još za vreme Turaka. Turci su zarobili oca i sina srpske nacionalnosti. Kada su sina zapitali koga pre da ubiju, njega ili oca, on je odgovorio da ubiju pre oca, kako čovek ne bi gledao kako mu ubijaju sina. Tako je nastao naziv Preoce.

U selu se nalazi crkva svete Petke podignuta 1938. godine na temeljima stare crkve brvnare, pošto selo spada u starija naselja u ovom delu Kosova, jer se pretpostavlja da potiče još iz vremena kralja Milutina (12841321) i podizanja manastira Gračanice, iako se u izvorima pominje tek u XVII veku.

U izdanju knjige Branislava Nušića „KOSOVO — opis zemlje i naroda“, iz 1902. godine u izdanju Matice srpske u Novom Sadu, po privatnoj statistici koju je pisac vodio o broju srpkog stanovništva na Kosovu, a u ovom slučaju za selo Prejace u kazi (srezu) Priština u drugoj polovini 19. veka u selu je bilo 23 kuća. Broj muških duša je bio 100, a broj ženskih 91; ukupan broj stanovnika sela Prejace 191.

Lokalno stanovništvo je poreklom mahom iz Metohije, a ravničarski predeo oko sela pogodan je za gajenje vinove loze. Tokom osamdesetih godina XX veka, veći deo ulica u selu je asfaltiran. Izgrađen je i vodovod, da bi u narednoj deceniji bila urađena ulična rasveta i mreža fiksne telefonije, kao i sportska igrališta za mali fudbal i košarku. Nakon okončanja NATO bombardovanja SRJ i povlačenja snaga bezbednosti SRJ iz pokrajine, selo se našlo na udaru albanskih ekstremista. U leto 2000. godine, u zasedi nedaleko od sela ubijeni su dvadesetpetogodišnji Borko Filipović i Zlatko Denić.

Stanovništvo uredi

Prema popisu iz 2011. godine, Preoce ima sledeći etnički sastav stanovništva:

Nacionalnost[1] 2011.[a]
Srbi 274 (53.83%)
Romi 228 (44.79%)
Albanci 3 (0.59%)
Turci 3 (0.59%)
ostali 1 (0.20%)
Ukupno 509


Demografija[1][2]
Godina Stanovnika
1948. 428
1953. 471
1961. 520
1971. 585
1981. 661
1991. 755
2011. 509

Poreklo stanovništva po rodovima uredi

Selo je u ravnici, u takozvanom Širokom polju. Južnom stranom protiče reka Gračanka. Selo je staro, ali kako je od kraja 18. veka bilo čifluk, u njemu se održao samo jedan starosedelački rod. Drugi rod za koji se zna da je bio starosedelački (Serdari) preselio se krajem 19. veka u selo Trn. Poslednjih decenija turske vladavine gospodari čiftluka su bili Džinići i još dve turske kuće iz Prištine. Selo je imalo staru crkvu brvnaru koju su seljani oko 1800. godine kamenom obzidali.

Podaci iz 1933:[3]

  • Slivari (2 k., Đurđic), starosedeoci
  • Džončići (5 k., Sv. Trifun), stari doseljenici od Peći
  • Metojčani (17 k., Đurđic), doseljeni krajem 18. veka iz Metohije; pored Đurđica proslavljali su još i Đurđevdan, a kao staru zavetinu za održavanje stoke, kada su takođe sekli kolač, drže praznik Mladenaca
  • Glavoč (2 k., Đurđic), preseljeni iz Glavotina početkom 19. veka
  • Moravci (1 k., Sv. Nikola), preseljeni oko 1860. iz Dragovca
  • Glavinčići (2 k., Sv. Nikola), preseljeni iz Donje Gušterice prvo u Laplje selo pa u Preoce
  • Robovčani (1 k., Sv. Jovan), preseljeni oko 1890. godine iz Robovca
  • Skulanski (3 k., Sv. Stefan), preseljeni iz Skulanova kad i Robovčani
  • Zdravković (1 k., Sv. Đorđe Alimpije), doveden kao pastorak iz Gračanice oko 1900. godine
  • U selu su 1933. godine živele i dve porodice Roma muslimana.

Prezimena koja se javljaju u selu jesu Perić, Lakić, Lekić, Jovanović, Krstić, Filipović, Tomić, Tanasković, Kostić, Milenković, Mitrović, Nedeljković, Stamenković, Stojanović, Ivić, Ilić, Filić, Denić, Trifunović, Joksimović i druga.

Napomene uredi

  1. ^ Popis iz 2011. na ovom području sproveli su organi jednostrano proglašene i delimično priznate Republike Kosovo. Budući da ga je popriličan broj kosovskih Srba bojkotovao, stvarni udeo Srba veći je od iskazanog u zvaničnim rezultatima popisa.

Reference uredi

  1. ^ a b v Etnički sastav stanovništva na Kosovu i Metohiji iz 2011. godine (jezik: engleski)
  2. ^ Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ: Popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  3. ^ Podaci: „Naselja“ knj. 39 (dr. A. Urošević: Kosovo)

Spoljašnje veze uredi