Radioterapija
Radioterapija jedan je od načina lečenja bolesnog tkiva zasnovan na visokoenergetskom zračenju uz maksimalnu zaštitu okolnog, zdravog tkiva. Ova vrsta terapije sprovodi se h-fotonima, γ-fotonima, visokoenergijskim elektronima, a prema mogućnostima i drugim visokoenergetskim česticama. Radioterapija, zajedno sa hirurgijom, jedan je od osnovnih modaliteta za radikalno i palijativno lečenje raka kod onkoloških bolesnika koji se primenjuje u oko 40% slučajeva izlečenih od mnogih bolesti.[1] Većina bolesnika se tretira primenom visoko-energetskog snopa H-zračenja usmerenog na precizno određeno područje, primenom linearnih akceleratora. Visokoenergetsko zračenje bolesnog tkiva može se sprovesti eksternom (spoljašnjom) teleradioterapijom izvan tela ili unutarašnjom brahiradioterapijom iz unutrašnjosti tela. Spoljna ili teleradioterapija (EBRT) najčešći je oblik radioterapije koji se danas koristi.
Radioterapija | |
---|---|
Klasifikacija i spoljašnji resursi | |
MKB-10 | D |
MKB-9-CM | 92.2-92.3 |
MedlinePlus | 001918 |
Patient UK | [https://patient.info/doctor/radiotherapy radiotherapy Radioterapija] |
MeSH | D011878 |
Radioterapija se za razliku radiohirurgije, sa kojom je komplemetrarna, najčešće sprovodi u više jednodevnih seansi, u zavisnosti od ukupne doze zračenja određene osetljivošću tumora i tolerancije zdravog tkiva. Doza radijacije definiše se kao ozračivanje apsorbovano u svakom kilogramu tkiva izraženog u Grej (Gy) jedinicama (1 Gy = 1 J/kg).[2] Ovako definisana doza obično se daje u određenom broju (20—30) jednevnih seansi, čija primena može da traje oko 5-6 nedelja.
Efikasnost radioterapije u lečenju malignih ćelija varira između različitih oblika maligniteta. Radijaciona terapija ne treba davati tokom bilo kog trimestra trudnoće.[3]
Sinonimi
urediStereotaksična radioterapija (engl. Stereotactic radiotherapy (SRT)) • Stereotaksička telesna radioterapija (engl. Stereotactic body radiotherapy (SBRT)) • Frakciona sterotaksična terapija (engl. Fractionated stereotactic radiotherapy (FSRТ))
Vrste radioterapije
urediTeleradioterapija
urediTeleradioterapija je oblik radioterapije kod koje se telo bolesnika izlaže izvorima zračenja koji se nalazi van njegovog tela (naječešće na udaljenosti od oko 80-100 santimetara). Ovaj oblik radioterapije sprovodi se linearnim akceleratorom i kobaltnom jedinicom.
Brahiradioterapija
urediBrahiradioterapija je oblik radioterapije u toku koje se radioaktivni materijal aplikuje direktno u telo bolesnika.
Ciljevi radioterapiji
urediPrimarni ciljevi radioterapije mogu biti kurativni i palijativni.[4][5][6]
Kurativna radioterapija
urediOva vrsta radioterapije zasniva se na stavovovima kurative i srovodi se radikalnim dozama zračenja, i može biti adjuvantna, primarna i adjuvantna.
- Neoadjuvantna radioterapija
Ova vrsta radioterapije sprovodi se u slučajevima lokalno uznapredovale bolesti, sa ciljem usporenja i smanjenja stadijuma bolesti, što omogućava radikalni hirurški zahvat, odnosno izbegavanje mutilirajućih operacija.
- Primarna radioterapija
Primarna radioterapija primenjuje se u onim slučajevima kada se zbog medicinskih ili ličnih razloga pacijenata ne možemo sprovesti drugi, željeni, oblik lečenja.
- Adjuventna radioterapija
Adjuvantna (pridružena) radioterapija svrtsav se u oblike lokalnog lečenja maligne bolesti. Primenjuje se nakon prethodno sprovedenog drugog oblika lokalnog lečenja (najčešće hirurškog) radi sprečavanja bolesti na mestu koje se izlaže zračenju.
Palijativna radioterapija
urediPalijativna radioterapija zasniva se na činjenici da se palijativnim načinom lečenja samo prividno otklanjaju spoljašnji znaci bolesti, dok se ne samu bolest i njen uzrok ne deluje radikalno lečenje. U tom smislu ona ima zadatak da preventivno spreči pojavu simptoma (bol, frakture ...) ili smanji intenzitet bilo kojih postojećih simptoma.
Radionuklidi
urediU medicinskoj dijagnostici i lečenju primenjuje se desetak radionuklida, u osnovnom obliku ili u obliku farmakoloških preparata (radiofarmaci).[7][8][9] Radionuklidi s kratkim vremenom poluraspada nazivaju se otvorenim izvorima zračenja ili otvorenim radionuklidima, a radionuklidi s dugim vremenom poluraspada nazivaju se zatvorenim izvorima zračenja ili zatvorenim radionuklidima. Zatvoreni radionuklidi (na primer 60Co ili kobalt-60) trajno se smeštaju u zaštitni olovni omotač i koriste se samo za lečenje (kobaltna bomba). Otvoreni radionuklidi prevoze se u posebno zaštićenoj olovnoj ambalaži, a na mestu primene raspodeljuju se u pojedinačne doze i daju bolesnicima sistemski (intravenski) ili lokalno (na primer intrakavitalno), radi istraživanja, dijagnoze ili lečenja bolesti (nuklearna medicina).
Dijagnostički i terapijski postupci s radionuklidima i radiofarmacima temelje se na ozračivanju bolesnika. Doza zračenja određuje se prema fizičkim svojstvima radionuklida (vreme poluraspada, energija zračenja), fizičko-hemijskim i biološkim svojstvima radiofarmaceutika (hemijska stabilnost, in vivo razdeoba i metabolički put u organizmu uz brzinu izlučivanja iz organizma) te količini radioaktivnosti primenjenog preparata. U lečenju se koristi štetni učinak zračenja na živu materiju, pa se tako na mestu nakupljanja radionuklida uništavaju ciljne ćelije. Kod pojačanog lučenja hormona štitne žlezde ili raka štitne žlezde primenjuje se 131I (jod-131), kod policitemije rubre vere 32P (fosfor-32), kod bolesti kostiju 90Sr (stroncijum-90) i drugi. U dijagnostici se zbog štetnosti zračenja upotrebljava najmanja moguća doza radionuklida. Za utvrđivanje funkcije štitne žlezde, bubrega, pluća i drugog primenjuje se radionuklid 99mTc (tehnicijum-99m) i njegovi preparati, za utvrđivanje funkcije miokarda ili srednjeg mišićnog sloja srca 201Tl (talijum-201), za obeležavanje glukoze 18F (fluor-18) i drugi. Rukovanje radionuklidima i njihovo izlučivanje iz bolesnikova tela može uzrokovati kontaminaciju okoline, što se reguliše zakonima o zaštiti od jonizirajućeg zračenja.[10]
Radionuklidi nastali ljudskim delovanjem
urediLjudi koriste radioaktivnost oko stotinu godina i kroz to vreme neki radionuklidi su nastali ljudskim delovanjem. Količine takvih nuklida su manje nego količine kozmogeničkih radionuklida. Oni obično imaju kraće vreme poluraspada od praiskonskih i kozmogeničkih nuklida. Zabranom testiranja nuklearnog oružja iznad površine zemlje, zabiležen je pad tako nastalih radionuklida. Neki od nuklida koji su nastali ljudskim delovanjem su:[11]
- tricijum ili H-3 (vreme poluraspada je 12,3 godina): nastao testiranjem oružja i u nuklearnim reaktorima; nastao proizvodnjom nuklearnog oružja;
- jod-131 (vreme poluraspada je 8,04 dana): produkt nuklearne fisije u reaktorima i testiranju oružja; medicinsko lečenje bolesti štitne žlezde;
- jod-129 (vreme poluraspada je 1,57 x 107 godina): produkt nuklearne fisije u reaktorima i testiranju oružja;
- cezijum-137 (vreme poluraspada je 30,17 godina): produkt nuklearne fisije u reaktorima i testiranju oružja;
- stroncijum-90 (vreme poluraspada je 28,78 godina): produkt nuklearne fisije u reaktorima i testiranju oružja;
- tehnecijum-99m (vreme poluraspada je 6,03 sati): produkt raspada Mo-99, koristi se u dijagnostičke svrhe (radiologija – nuklearna medicina);
- tehnecijum-99 (vreme poluraspada je 2,11 x 105 godina): produkt raspada tehnecijuma-99m
- plutonijum-239 (vreme poluraspada je 2,41 x 104 godina): nastaje neutronskim bombardovanjem uranijuma-238 ((U-238 + n--> U-239--> Np-239 +ß--> Pu-239+ß)
Popis dostupnih radionuklida na tržištu
urediZa dobivanje samo gama zračenja
urediRadionuklid | Radioaktivnost | Vreme poluraspada | Energija (KeV) |
---|---|---|---|
Barijum-133 | 1 μCi | 10,7 godina | 81,0, 356,0 |
Kadmijum-109 | 1 μCi | 453 dana | 88,0 |
Kobalt-57 | 1 μCi | 270 dana | 122,1 |
Kobalt-60 | 1 μCi | 5,27 godina | 1173,2, 1332,5 |
Evropijum-152 | 1 μCi | 13,5 godina | 121,8, 344,3, 1408,0 |
Mangan-54 | 1 μCi | 312 dana | 834,8 |
Natrijum-22 | 1 μCi | 2,6 godina | 511,0, 1274,5 |
Cink-65 | 1 μCi | 244 dana | 511,0, 1115,5 |
Tehnicijum-99 m | 1 μCi | 6,01 sati | 140 |
Za dobivanje samo beta-čestica
urediRadionuklid | Radioaktivnost | Vreme poluraspada | Energija (KeV) |
---|---|---|---|
Stroncijum-90 | 0,1 μCi | 28,5 gogodinadina | 546,0 |
Talijum-204 | 1 μCi | 3,78 godina | 763,4 |
Ugljenik-14 | 10 μCi | 5730 godina | 49,5 (prosečno) |
Za dobivanje samo alfa-čestica
urediRadionuklid | Radioaktivnost | Vreme poluraspada | Energija (KeV) |
---|---|---|---|
Polonijum-210 | 0,1 μCi | 138 dana | 5304,5 |
Za dobivanje više različitih elementarnih čestica jonizujućeg zračenja
urediRadionuklid | Radioaktivnost | Vreme poluraspada | Energija (KeV) |
---|---|---|---|
Cezijum-137 | 1, 5, 10 μCi | 30,1 godina | Gama i beta raspad |
Vidi još
urediIzvori
uredi- ^ Ahmad, S. S.; Duke, S.; Jena, R.; Williams, M. V.; Burnet, N. G. (2012). „Advances in radiotherapy”. BMJ. 345: e7765. PMID 23212681. S2CID 9791495. doi:10.1136/bmj.e7765..
- ^ International Union of Pure and Applied Chemistry . E Richard Cohen, Tom Cvitas, Jeremy G Frey, Bertil Holstrom, John W Jost. ed. Quantities, Units and Symbols in Physical Chemistry (3nd edition ed.). Royal Society of Chemistry; 3rd edition. 2007. ISBN 978-0-85404-433-7.
- ^ Gerber DE, Chan TA; Recent advances in radiation therapy. Am Fam Physician. 2008 Dec 1;78(11):1254-62.
- ^ CK Bomford, IH Kunkler, J Walter. Walter and Miller’s Textbook of Radiation therapy (6th Ed), p311
- ^ "Radiosensitivity" on GP notebook http://www.gpnotebook.co.uk/simplepage.cfm?ID=2060451853 Arhivirano na sajtu Wayback Machine (24. septembar 2015)
- ^ "Radiation therapy- what GPs need to know" on patient.co.uk http://patient.info/doctor/radiotherapy
- ^ Carlsson, J.; Forssell Aronsson, E; Hietala, SO; Stigbrand, T; Tennvall, J; et al. (2003). „Tumour therapy with radionuclides: assessment of progress and problems”. Radiotherapy and Oncology. 66 (2): 107—117. PMID 12648782. doi:10.1016/S0167-8140(02)00374-2.
- ^ „Radioisotopes in Industry”. World Nuclear Association. Архивирано из оригинала 27. 02. 2013. г. Приступљено 25. 05. 2019.
- ^ Martin, James (2006). Physics for Radiation Protection: A Handbook. John Wiley & Sons. стр. 130. ISBN 978-3527406111.
- ^ Radionuklidi, [1] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.
- ^ [2] Архивирано на сајту Wayback Machine (6. januar 2012) "Fizika - Slikovne dijagnostike za medicinare", Davor Eterović, 2011.
Literatura
uredi- Martin, James (2006). Physics for Radiation Protection: A Handbook. John Wiley & Sons. str. 130. ISBN 978-3527406111.
- Ash D, Dobbs J, Barrett A (1999). Practical radiation therapy planning. London: Arnold. ISBN 978-0-340-70631-2.
- Chin, Lawrence; Regine, William (2008). Principles of Stereotactic Surgery. Berlin: Springer. ISBN 978-0-387-71069-3.
- Mayles, P; Rosenwald, JC; Nahum, A (2007). Handbook of Radiation therapy Physics: Theory and Practice. Taylor & Francis. ISBN 978-0-7503-0860-1. Arhivirano iz originala 15. 10. 2012. g. Pristupljeno 25. 05. 2019.
- McGarry, M (2002). Radiation therapy in Treatment. AUSG Books.
- Williams JR, Thwaites DI (1993). Radiation therapy physics in practice. Oxford [Oxfordshire]: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-963315-9.
Spoljašnje veze
uredi- Radiotherapy
- Radioterapija i neurotoksičnost
- Stereotactic radiosurgery - CyberKnife
- Human Health Campus The official website of the International Atomic Energy Agency dedicated to Professionals in Radiation Medicine. This site is managed by the Division of Human Health, Department of Nuclear Sciences and Applications
- RT Answers – ASTRO: patient information site
- Proton Radiation Therapy
- The Radiation Therapy Oncology Group: an organisation for radiation oncology research
- RadiologyInfo -The radiology information resource for patients: Radiation Therapy
- Source of cancer stem cells' resistance to radiation explained on YouTube.
- Cancer Management Handbook: Principles of Radiation Therapy Arhivirano na sajtu Wayback Machine (15. maj 2009)
- Biologically equivalent dose calculator
- Radiobiology Treatment Gap Compensator Calculator
- PROS (Paediatric Radiation Oncology Society)
- American Society for Radiation Oncology – ASTRO: the official site for radiation oncologists
- PACT: Programme of Action for Cancer Therapy Program to establish cancer care capacity and comprehensive cancer control in developing world with the help of radiation therapy
- European Society for Therapeutic Radiology and Oncology
- Who does what in Radiation Oncology? – Responsibilities of the various personnel within Radiation Oncology in the United States
- Society of Radiographers (UK) Arhivirano na sajtu Wayback Machine (28. avgust 2008)
- Verification of dose calculations in radiation therapy
- Radiation Safety in External Beam Radiotherapy (IAEA)
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |