Restoran „Klub književnika”

Klub književnika je ugostiteljski objekat stacioniran u opštini Stari grad.

Restoran „Klub književnika”
Informacije
Lokacija Francuska ulica 7, Stari grad,  Srbija
Status predložena
Otvaranje 1946.
Veb-sajt Zvanični veb-sajt

Osnovan je 1946. godine od strane Udruženja književnika Srbije, a vremenom je uspeo da razvije jedinstveni identitet. Prvobitno je bio dostupan samo članovima udruženja, a vremenom je postao otvoren za širu javnost. Restoran se nalazi u podrumu neoklasicističke zgrade u Francuskoj ulici 7, u kojoj se iznad nalazi i Udruženje književnika Srbije.

U restoranu su boravili mnogi srpski i jugoslovenski književnici kao što su: Momo Kapor ,Bogdan Tirnanić, Ivo Andrić, Dobrica Ćosić, Miodrag Bulatović, Matija Bećković, Miroslav Krleža, Miloš Crnjanski, Borislav Mihajlović Mihiz, Duško Radović, Predrag Palavestra, Mirko Kovač, Zuko Džumhur, Borislav Pekić i mnogi drugi. Klub književnika su često posećivali i razni drugi umetnici, političari, novinari i diplomate.

Lokacija

uredi

Restoran se nalazi u podrmu zgrade Francuske ulice na broju 7 u opštini Stari grad. Zgradu je podigao tokom kasnih pedesetih godina 19. veka srpski trgovac Pećanac. U zgradi je kasnije bila smeštena ambasada Turske, zatim ambasada Sjedinjenih Država, pre nego što je na kraju služila kao auto klub tokom međuratnog perioda.

Istorijat

uredi

Restoran je osnovan 1946. godine i u početku služio je kao mesto okupljanja i druženja pisaca iz udruženja, čije je sedište na spratu iznad, a podrum su koristili za prezentacije i promocije knjiga. U početku u restoranu se služila samo kafa, a povremeno i voće. Početkom pedesetih godina 20. veka, meni se proširio na supe i salate, a hrana je počela redovno da se servira. Godine 1954. restoran je otvorio svoja vrata za širu javnost. Pod upravom Ive Kusalića i Nikole Bosanca, restoran se brzo etablirao kao mesto među glavnim donosiocima odluka u državi, posećivali su ga jugoslovenski političari i vojni funkcioneri poput Koče Popovića, Rodoljuba Čokalovića, Draže Markovića, generala Peka Dapčevića i drugih.

Godine 1957. dolaskom Budimira Bude Blagojevića u menadžment, restoran su vodili Buda i Ivo narednih trideset godina. Otvarao se samo noću (šest dana u nedelji, nedeljom zatvoren), a prvi gosti dolazili su obično oko 20 sati.

Pored književnika, političara, restoran je bio popularan i među umetnicima — slikarima, vajarima, glumcima i filmskim rediteljima. Glumci i glumice Ljubinka Bobić, Jovan Milićević, Ljubiša Jovanović, Zoran Radmilović, Bata Stojković, Olivera Katarina, reditelji Žorž Skrigin, Vojislav Nanović i Radoš Novaković, slikari Dragan Malešević Tapi, Petar Lubarda i Milo Milunović, akademik Pavle Savić bili su česti posetioci restorana. U restoranu su boravili i strani intelektualci, glumci i umetnici, kao što su Alberto Moravija, Simon de Bovoar, Žan Pol Sartr i drugi.

Veliki broj umetnika i glumaca posećivali su i viđali se u restoranu tokom festivala BITEF, BEMUS i FEST, kao što su Alfred Hičkok, Orson Vels, Vivijen Li, Elizabet Tejlor, Ričard Barton, Česlav Miloš, Semjuel Beket, Orijana Falači, Marlon Brando, Žan Klod Paskal, Monika Viti, Marija Šnajder, Silvana Mangano, Rod Tejlor, Sofija Loren, Robert de Niro, Bert Lankaster, Ginter Gras i mnogi drugi.

Restoran je često bio mesto rasprava, pa je kao i druge kafane i restorani u SFRJ imao policijske doušnike obučene u civilnu odeću. U svojoj kolumni NIN-a iz 2009. godine, Momo Kapor je pisao o svom kolegi piscu i „kolegi po piću” Miodragu Bulatoviću, koji je priveden 1966. godine nakon što je doušniku u Klubu književnika kritikovao ekonomske reforne uvedene 1964. godine.[1] Ponekad su se u restoranu između književnika vodile žestoke svađe, kao što je svađa između Danila Kiša i Branimira Šćepanovića.[2]

Nakon smrti Josipa Broza Tita u restoranu su se okupljali političari i disidenti koji su se zalagali za ukidanje jednopartijskog sistema, a mnogi od njih kasnije su imali velike karijere u politici, kao što su Zoran Đinđić, Vojislav Koštunica, Vuk Drašković, Vojislav Šešelj i drugi. Restoran su često posećivali i mnogi akademici SANU koji su napisali kontroverzni Memorandum 1986. godine.[3] Klub je takođe bio mesto gde su se skupljali zapadni obaveštajci i diplomatsko osoblje. Američke diplomate Voren Zimerman i Lorens Iglberger bili su česti posetioci restorana. Navodno su posete zapadnih novinara i diplomata često bile praćene jugoslovenskim operativcima državne bezbednosti, koji su se u tim prilikama takođe pojavljivali u restoranu sa tajnim uređajima za prisluškivanje.

Ivo Kusalić, menadžer restorana preminuo je 1989. godine, a Buda Blagojević postao je jedini vlasnik restorana.[4]

Tokom jugoslovenskih ratova devedesetih godina, SRJ je bila pod embargom UN-a, što je imalo značajnog uticaja na klijentelu restorana. Lokalni kriminalci su u tom periodu bili stalni gosti Kluba književnika. Željko Ražnatović Arkan često je provodio vreme u restoranu, zajedno sa suprugom, pevačicom Svetlanom Ražnatović. U ranim jutarnjim časovima 15. februara 1997. godine, kriminalac Rade Ćaldović Ćenta ubijen je u svom automobilu zajedno sa 24-godišnjom devojkom Majom Pavić, voditeljkom TV Pink. Auto je bio parkiranom ispred Kluba književnika.[5] Nekoliko sati pre toga, par je večerao u Klubu književnika.[6] Početkom leta 2008. godine Buda Blagojević odlučio je da proda restoran, a novi vlasnik postao je Zoran Brija Lazarević. [7] Restoran je nakon toga renoviran.[8]

U junu 2010. godine restoran je dospeo u širu medijsku javnost, nakon što je iz njega izbačena srpska glumica Katarina Radivojević, koja se navodno ponašala nepristojno i razbila nekoliko čaša.[9] Dugogodišnji menadžer restorana Buda Blagojević preminuo je 19. avgusta 2012. godine.[10]


Reference

uredi
  1. ^ Pesnici pred sudom Arhivirano 2012-05-13 na sajtu Wayback Machine;NIN, 15. 4. 2009
  2. ^ Istorija na vrhu čačkalice;Standard, summer 2008
  3. ^ At heart of Serbia: Buda's basement;The New York Times, 21. 6. 2005
  4. ^ Ekskluzivno: Budin Klub Književnika;RTS
  5. ^ Rafal iz mraka pokosio čoveka iz senke Архивирано на сајту Wayback Machine (31. јануар 2016);Svedok, 1997
  6. ^ Masakr u noći Sv. Valentina;Naša borba, 11. 7. 1998
  7. ^ Buda još nije rekao "fajront";Večernje novosti, 4. 8. 2008
  8. ^ Fox televizija news item
  9. ^ Katarina Radivojević: Obezbeđenje me je šutiralo;Blic, 15. 6. 2010
  10. ^ Klub književnika: Odlazak Bude Blagojevića;Vecernje novosti, 21. 8. 2012
  11. ^ „Klub Književnika”. klubknjizevnika.rs. Приступљено 10. 3. 2020. 

Спољашње везе

uredi