Santa Rosa (Kalifornija)
Santa Rosa (engl. Santa Rosa) grad je u američkoj saveznoj državi Kalifornija i sedište okruga Sonoma. Po popisu stanovništva iz 2010. u njemu je živelo 167.815 stanovnika.[1] Statistička oblast Santa Rosa ima 486.630 stanovnika, što ga čini 12. po veličini u Kaliforniji i 105. po veličini u Sjedinjenim Državama.[1]
Santa Rosa City of Santa Rosa | |
---|---|
![]() Santa Rosa | |
Administrativni podaci | |
Država | ![]() |
Federalna jedinica | ![]() |
Okrug | Somona |
Osnovan | 26. mart 1868 |
Stanovništvo | |
Stanovništvo | |
— 2010. | 167.815 |
— gustina | 1.608,24 st./km2 |
Aglomeracija (2010.) | 486.630 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 38° 26′ 55″ S; 122° 42′ 17″ Z / 38.448611° S; 122.704722° Z |
Vremenska zona | UTC-8, leti UTC-7 |
Aps. visina | 50 m |
Površina | 104,347 km2 |
Ostali podaci | |
Gradonačelnik | Suzan Gorin |
Geografija
urediSanta Rosa nalazi se na 38° 26' 55" severne geografske širine i 122° 42' 17" istočne goegrafske dužine. Prema popisu biroa SAD, grad ima ukupnu površinu od 104,6 km², od čega je 103,9 km² je zemljište, i 0,25 ha je voda. Santa Rosa se nalazi na nadmorskoj visini od 164 ft (50 m). Grad je deo regiona Severna obala, koji uključuje i gradove kao što su Sonoma, Healdsburg i Sebastopol. Leži duž puta 101, oko 90 km, severno od San Franciska preko Golden Gejt mosta.
Seizmičnost
urediDva zemljotresa magnitude od 5,6 i 5,7 potresli su Santa Rosu, 1. oktobra 1969, bilo je oštećeno oko 100 objekata. To je bio najjači zemljotres u gradu od 1906. epicentar je bio oko 3 km, severno od Santa Rose.
Istorija
urediPrvo poznato stalno evropsko naselje bilo je imanje porodice Kariljo. U 1830-im, tokom perioda vladavine Meksika, porodica Marije Lopez de Kariljo izgradila je kuću na ranču Kabeza de Santa Rosa na mestu onoga što je kasnije postalo centar grada Santa Rosa.
Demografija
urediPrema popisu stanovništva iz 2010. u gradu je živelo 167.815 stanovnika, što je 20.220 (13,7%) stanovnika više nego 2000. godine.
Sastav stanovništva – Santa Rosa | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2010.[1] | 2000.[1] | ||||||
Ukupno | 167 815 (100,0%) | 147 595 (100,0%) | |||||
Belci | 100 126 (59,66%) | 104 581 (70,86%) | |||||
Hispanoamerikanci | 47 970 (28,59%) | 28 318 (19,19%) | |||||
Azijati | 8 746 (5,212%) | 5 675 (3,845%) | |||||
Ostali | 6 894 (4,108%) | 5 844 (3,959%) | |||||
Afroamerikanci | 4 079 (2,431%) | 3 177 (2,153%) |
Partnerski gradovi
urediVidi još
urediReference
urediLiteratura
uredi- Morris, Richard B. (1996). Encyclopedia of American History (Seventh izd.). Collins Reference. ISBN 0062700553.
- Peter C. Mancall; Gary B. Nash; Allan M. Winkler; Charlene Mires; John W. Jeffries, ur. (2009). Encyclopedia of American History. Facts on File. ISBN 0816071365.
- Stanley I. Kutler (2002). Dictionary of American History (Third izd.). Charles Scribners & Sons. ISBN 0684805332.
- Paul S. Boyer (2001). The Oxford Companion to United States History. Oxford University Press. ISBN 0195082095.
- Michael Kazin; Rebecca Edwards; Adam Rothman, ur. (2011). The Concise Princeton Encyclopedia of American Political History. Princeton University Press. ISBN 0691152071.