Arhanđel Gavrilo
Arhanđel Gavrilo, Gavril, Gabrijel ili Džibril (hebr. גַּבְרִיאֵל - „snaga Božja“) u avramskim religijama označava slugu i glasnika (anđela) Božjeg koji ima dužnost da saopštava ljudima Božje odluke. Hrišćani i muslimani veruju da je on prorekao rođenje Jovana Krstitelja i Isusa.
U avramskim religijama, Gabrijel je arhanđel koji se pojavljuje u Tanahu, Novom zavetu i Kuranu.[N 1]
Judaizam
urediU hebrejskoj Bibliji, Gabrijel se pojavljuje proroku Danilu da bi objasnio svoje vizije (Danilo 8:15–26, 9:21–27). Arhanđel se takođe pojavljuje u Knjizi Enoha i drugim drevnim jevrejskim spisima. Pored arhanđela Mihaila, Gavrilo je opisan kao anđeo čuvar Izraela, koji brani svoj narod od anđela drugih naroda. Gavrilo se na nekim jezicima prevodi i kao „Božja snaga“.[1]
Talmudski rabini su tumačili „čoveka u platnu“ kao Gabrijela u Knjizi Danila i Knjizi Jezekilja. U Knjizi Danila, Gabrijel je odgovoran za tumačenje Danilovih vizija. Gabrijelova glavna funkcija u Danielu je uloga otkrivača, uloga koju nastavlja u kasnijoj književnosti. U Knjizi o Jezekilju, Gavrilo je shvaćen kao anđeo koji je poslat da uništi Jerusalim. Prema Jevrejskoj enciklopediji, Gavrilo uzima lik čoveka, i stoji s leve strane Boga.[2] Šimon ben Lakiš (Sirija Palaestina, 3. vek) je zaključio da su anđeoska imena Mihailo, Rafailo i Gavrilo izašla iz vavilonskog izgnanstva (Post. Rab. 48:9).[3] Pored arhanđela Mihaila, Gavrilo je opisan kao anđeo čuvar Izraela, koji brani ovaj narod od anđela drugih naroda.[1]
U Kabali, Gabrijel se poistovećuje sa Jesodovom sefirom. Gavrilo takođe ima istaknutu ulogu kao jedan od Božjih arhanđela u literaturi o Kabali. Tamo je Gabrijel prikazan kako radi zajedno sa Mihailom kao deo Božjeg suda. Gavrilu se ne treba moliti, jer samo Bog može odgovoriti na molitve i šalje Gavrila kao svog agenta.[2]
Prema jevrejskoj mitologiji, u rajskom vrtu postoji stablo života ili „stablo duša“[4] koje cveta i rađa nove duše, koje padaju u Gaf, Riznicu duša. Gavrilo poseže u riznicu i vadi prvu dušu koja mu dođe u ruku. Tada Lejla, anđeo začeća, bdi nad embrionom dok se ne rodi.
Međuzavetna književnost
urediIntertestamentalni period (otprilike 200. godine pre nove ere – 50. godine nove ere) proizveo je obilje literature, od koje je veliki deo apokaliptičke orijentacije. Imena i činovi anđela i đavola su bili znatno prošireni, i svaki je imao posebne dužnosti i status pred Bogom.
U 1. Enohu 9:1–3, Gabrijel je, zajedno sa Mihailom, Urijelom i Surilom, „video mnogo krvi kako se proliva na zemlju“ (9:1) i čuo je kako duše ljudi viču: „Iznesite naše stradanje pred Svevišnjeg “ (9:3). U 1. Enohu 10:1, odgovor je došao od „Svevišnjeg, Svetog i Velikog“ koji je poslao agente, uključujući Gavrila—
I Gospod je rekao Gavrilu: „Postupi protiv kopilana i bezbožnika i protiv dece bludnika; i uništi [decu bluda i] decu Stražara među ljudima [i nateraj ih da izađu]: pošaljite ih jednog na drugog da se međusobno unište u borbi, jer mnogo dana oni imati neće“.
— 1 Enoh 10:9
Gavrilo je peti od pet anđela koji bdiju: „Gavrilo, jedan od svetih anđela, koji je nad Rajem i zmijama i Heruvimima“ (1 Enoh 20:7).
Kada je Enoh upitao ko su četiri figure koje je video:
I reče mi: „Ovo je prvi Mihailo, milostivi i dugotrpeljivi; a drugi, koji je postavljen nad svim bolestima i svim ranama dece ljudske, je Rafailo; i treći, koji je postavljen nad svim silama je Gavrilo; a četvrti, koji je postavljen nad pokajanjem u nadu onih koji nasleđuju život večni, zove se Fanuilo. A ovo su četiri anđela Gospodara duhova i četiri glasa koja sam čuo tih dana.
Hrišćansko viđenje
urediJevanđelje po Luki odnosi se na priče o Blagovesti, u kojima se anđeo Gavrilo javlja Zahariju i Devici Mariji, predviđajući rođenje Jovana Krstitelja, odnosno Isusa (Luka 1:11–38). Mnoge hrišćanske tradicije — uključujući anglikanstvo, istočno pravoslavlje i rimokatolicizam — poštuju Gavrila kao sveca.[5][6]
Prema Bibliji je Gavrilo Božji glasnik poslan Danilu, Zahariji i Mariji. Prema Novom zavetu, Gavrilo je prvosvešteniku Zahariji javio o rođenju Jovana Krstitelja, i sam je o sebi rekao: "Ja sam Gavril što stojim pred Bogom" (Lk 1, 19). Takođe je saopštio radosnu vest Mariji da će roditi Isusa Hrista i taj praznik se slavi kao Blagovesti. Neki tvrde da je Gavril javio i Joakimu i Ani o rođenju Djeve Marije, i da je on poučavao Mojsija u pustinji, kako da napiše knjigu Postanja.[7]
Prema hrišćanskom učenju, on je jedan od sedam velikih anđela (arhanđela ili serafima) koji stoje najbliže Bogu. Na pravoslavnim ikonama se prikazuje sa upaljenim fenjerom u desnoj i ogledalom od jaspisa u levoj ruci. Pravoslavna crkva slavi ga 26. marta po julijanskom, a 8. aprila po gregorijanskom kalendaru.
Prema jednom drevnom gnostičkom rukopisu, Svetoj knjizi Velikog nevidljivog duha, Gavrilo je božansko biće i stanovnik Plerome koje je postojalo pre Demijurga.[8] Jezidi smatraju Gavrila jednom od sedam misterija, heptadom kojem je Bog poverio svet, a ponekad se poistovećuje sa arhanđelom Melekom Tausom.[9]
Islamsko viđenje
urediDžibril (arap. جبريل) je islamski naziv koji odgovara hrišćanskom nazivu za Gavrila. Džibril se u islamskoj tradiciji često javlja poslanicima, počevši od Adema, kojeg je tešio nakon njegove greške. Prema verovanju muslimana, Džibril je preneo Kuran Muhamedu u pećini Hiri, na planini Džabal Nur. Smatra se jednim od velikih meleka (anđela).
Napomene
urediIzvori
uredi- ^ a b Ginzberg, Louis. 1909. Legends of the Jews Vol I : The Creation of The World - The First Things Created Arhivirano 20 januar 2019 na sajtu Wayback Machine, translated by H. Szold. Philadelphia: Jewish Publication Society.
- ^ a b Gabriel. Jewish Encyclopedia. 5. 1906. str. 540—543. Pristupljeno 2. 12. 2016.
- ^ Everson, David L. „"Gabriel Blow Your Horn! - A Short History of Gabriel within Jewish Literature", Xavier University, December 2009”. bibleinterp.arizona.edu. Pristupljeno 1. 5. 2014.
- ^ Scholem, Gershom Gerhard (1990). Origins of the Kabbalah. ISBN 0691020477. Pristupljeno 1. 5. 2014.
- ^ Zimmerman, Julie. „Friar Jack's Catechism Quiz: Test Your Knowledge on Angels”. AmericanCatholic.org. Arhivirano iz originala 21. 5. 2012. g. Pristupljeno 16. 2. 2012.
- ^ For example, Book of Common Prayer 1662, Calendar (29 September) "S. Michael and all Angels", page xxix; or propers, page 227, "Saint Michael and All Angels".
- ^ Napomena: Ovaj članak, ili jedan njegov deo, izvorno je preuzet iz Ohridskog prologa Nikolaja Velimirovića.
- ^ James M. Robinson (2007) [First published 1978]. „The Holy Book of the Great Invisible Spirit”. The Nag Hammadi Scriptures. HarperCollins. ISBN 9780060523787.
- ^ Zeitschrift für Religionswissenschaft5. Jahrgang 1997 diagonal-Verlag Ursula Spuler-Stegemann Der Engel Pfau zum Selbstvertändnis der Yezidi p. 14 (German)
- ^ a b Webb, Gisela (2006). „Gabriel”. Ur.: McAuliffe, Jane Dammen. Encyclopaedia of the Qurʾān. II. Leiden: Brill Publishers. ISBN 978-90-04-14743-0. doi:10.1163/1875-3922_q3_EQCOM_00071.
- ^ Skinner, Andrew C (1992), „Noah”, Ur.: Ludlow, Daniel H, Encyclopedia of Mormonism, New York: Macmillan Publishing, str. 1016—1017, ISBN 0-02-879602-0, OCLC 24502140, Arhivirano iz originala 17. 09. 2016. g., Pristupljeno 01. 06. 2022.
- ^ Romney, Joseph B. „Noah, The Great Preacher of Righteousness”. The Church of Jesus Christ of Latter-day Saints. Pristupljeno 22. 9. 2019. „the Prophet Joseph Smith said: “Noah, who is Gabriel, … stands next in authority to Adam in the Priesthood;”
Literatura
uredi- Abasoomar, Moulana Muhammad; Abasoomar, Moulana Haroon (2016). „Virtue of Sayyiduna Zubayr (radiyallahu 'anhu)”. Hadith Answers. Darul Hadith. Pristupljeno 9. 11. 2021.
- Bin Al-Hassan, Abi Al-Qasim Ali; Al-Dimashqi, Ibn Asaker (2012). تاريخ مدينة دمشق 1-37 ج10 [History of the city of Damascus]. Dar Al Kotob Al Ilmiyah دار الكتب العلمية.
- Rizqullah, Ahmad Mahdi (2005). A Biography of the Prophet of Islam In the Light of the Original Sources, an Analytical Study · Volume 1. Darussalam Publishers. str. 410. ISBN 9789960969022. Pristupljeno 9. 11. 2021.
- Bamberger, Bernard J. (2006). Fallen Angels: Soldiers of Satan's Realm. Philadelphia, PA: Jewish Publication Society. ISBN 978-0-8276-0797-2.
- Briggs, Constance Victoria (1997). The Encyclopedia of Angels: An A-to-Z Guide with Nearly 4,000 Entries. New York, NY: Plume. ISBN 978-0-452-27921-6.
- Bunson, Matthew (1996). Angels A to Z: A Who's Who of the Heavenly Host. New York, NY: Crown Trade Paperbacks. ISBN 0517885379.
- Cruz, Joan C. (1999). Angels and Devils. Rockford, IL: Tan Books & Publishers. ISBN 0-89555-638-3.
- Davidson, Gustav (1994). A Dictionary of Angels: Including the Fallen Angels. New York, NY: Simon & Schuster. ISBN 978-0029070529.
- Dennis, Geoffrey (2007). The Encyclopedia of Jewish Myth, Magic, and Mysticism. Woodbury, MN: Llewellyn Publications. ISBN 9780738709055.
- Graham, Billy (1994). Angels: God's Secret Agents. Woodbury, MN: Llewellyn Publications. ISBN 9780849950742.
- Guiley, Rosemary (1996). "G". Encyclopedia of Angels (1st ed.). New York, NY: Facts on File, Inc. pp. 69–70. ISBN 0-8160-3825-2. LCCN 96-12009.
- Guiley, Rosemary (2004). Encyclopedia of Angels (2nd ed.). New York, NY: Facts on File, Inc. ISBN 9780816050239. LCCN 2003-60147.
- Kreeft, Peter J. (1995). Angels and Demons: What Do We Really Know About Them?. San Francisco, CA: Ignatius Press. ISBN 9780898705508.
- Lewis, James R.; Oliver, Evelyn Dorothy (2008-05-01). Angels A to Z (2nd ed.). Detroit, MI: Visible Ink Press. pp. 156–157. ISBN 978-1-578592-12-8.
- Melville, Francis (2001). The Book of Angels: Turn to Your Angels for Guidance, Comfort, and Inspiration (1st ed.). Hauppauge, NY: Barron's Educational Series. ISBN 978-0-7641-5403-4.
- Ronner, John (1993). Know Your Angels: The Angel Almanac With Biographies of 100 Prominent Angels in Legend & Folklore-And Much More!. Murfreesboro, TN: Mamre Press. ISBN 9780932945402.
- Noegel, Scott B.; Wheeler, Brannon M. (2002). Historical Dictionary of Prophets in Islam and Judaism. Scarecrow Press.
Spoljašnje veze
uredi- (jezik: srpski) Arhanđel Gavrilo (pravoslavlje.net)
- (jezik: engleski) St. Gabriel the Archangel (Catholic Encyclopedia)
- (jezik: engleski) Gabriel (Jewish Encyclopedia)
- (jezik: engleski) Ikone arhanđela Gavrila
- Archangel Correspondence. Archangel Gabriel, Angelic & Planetary Symbols. Last accessed 24 March 2017.
- Celdrán, José Alfredo González, and Ruck, Carl A. P. Daturas for the Virgin Arhivirano 1 oktobar 2018 na sajtu Wayback Machine Last accessed 24 March 2017.
- Hassett, Maurice. "Early Christian Representations of Angels." The Catholic Encyclopedia. Vol. 1. New York: Robert Appleton Company, 1907. Last accessed 24 March 2017