Severna Marijanska Ostrva

Severna Marijanska Ostrva (engl. Northern Mariana Islands), zvanično Komonvelt Severna Marijanska Ostrva (engl. Commonwealth of the Northern Mariana Islands), arhipelag je od 15 manjih ostrva u severozapadnom delu Tihog okeana ukupne površine oko 477 km². Geografski arhipelag je deo Marijanskih ostrva, dok geopolitički predstavlja deo američkih pridruženih teritorija. Ostrva su smeštena južno od Japana i severno od Gvama. Administrativno sedište arhipelaga nalazi se na ostrvu Sajpan koje u administrativnom smislu predstavlja jednu jedinstvenu opštinu.

Komonvelt Severna Marijanska ostrva
Commonwealth of the Northern Mariana Islands
Sankattan Siha Na Islas Mariånas
Zastava
Zastava
Grb Marijanskih ostrva
Grb
Himna: Gi Talo Gi Halom Tase
Satil Matawal Pacifico
Položaj Marijanskih ostrva
Glavni gradSajpan
Službeni jezikengleski, čamoro, karolinški
Vladavina
PredsednikDžo Bajden
Predsednik VladePedro Agulto Tenorio
Istorija
Nezavisnostu uniji sa SAD od 1975.
Geografija
Površina
 — ukupno477 km2(195)
 — voda (%)zanemarljivo
Stanovništvo
 — 2010.[1]53.883(213)
 — gustina112,96 st./km2
Ekonomija
Valutaamerički dolar
 — stoti deo valute‍100 цента‍
Ostale informacije
Vremenska zonaUTC 
Internet domen‍.mp‍
Pozivni broj+1 670

Do početka 20. veka bili su poznati pod nadimkom ostrva Ladrone.

Istorija uredi

 
Severna Marijanska ostrva

Godine 1521. Ferdinand Magelan, kao prvi Evropljanin, otkriva ovu grupu ostva i naziva ih Islas de Ladrones, Ladronotok ili Ostrvo lopova, jer su tadašnji stanovnici po njegovom mišljenju otuđili (ukrali) stvari sa njegovih brodova. Španija anektira ostrva 1667. i imenuje ih po svojoj kraljici Mariji Ani od Austrije.

Nakon Špansko-američkog rata Španija daje južni deo Amerikancima i prodaje 1899. severni deo Nemcima.

Od 1975. grupa ostrva Severna Marijanski ostrva je u Komonveltu sa SAD.

Stanovništvo uredi

86% stanovništva uglavnom priča neslužbenim jezikom, kao npr. mikronezijski i polinezijski jezik.

Geografija uredi

Područje se sastoji od 16 ostrva, koji se prostiru na preko 500 km od kojih su Sajpan, Tinijan i Rota najveći.

Marijanski rov, najdublji deo svetskih okeana, nazvan je po Marijanskim ostrvima i nalazi se istočno i južno od njih.

Reference uredi

Spoljašnje veze uredi