Selačka (Zaječar)
Selačka je naseljeno mesto grada Zaječara u Zaječarskom okrugu. Prema popisu iz 2002. bilo je 275 stanovnika (prema popisu iz 1991. bilo je 396 stanovnika).
Selačka | |
---|---|
![]() | |
Administrativni podaci | |
Država | Srbija |
Upravni okrug | Zaječarski |
Grad | Zaječar |
Stanovništvo | |
— 2011. | 275 |
Geografske karakteristike | |
Koordinate | 43° 41′ 35″ S; 22° 19′ 09″ I / 43.693° S; 22.319166° I |
Vremenska zona | UTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST) |
Aps. visina | 293 m |
Ostali podaci | |
Pozivni broj | 019 |
Registarska oznaka | ZA |
Smešteno je 25 km jugoistočno od grada Zaječara, na obroncima Stare planine.
Pretpostavlja se da naziv sela potiče od čestih promena mesnog položaja - "selo" koje se stalno seli. Prvobitno geografsko ime bilo je Selačko Selo. U ataru sela se nalazi manastir Suvodol, podignut na temeljima starog manastira koji spada u najstarije (verovatno iz 14. veka) manastire u Timočkoj Krajini.
Istorija
urediSelačka nije bila aktivna u Drugom srpskom ustanku, ali je opet mnogo pretrpela, pored patnji ljudi, Turci su im nametnuli veće globe i kuluke. Došlo je 10. maja 1833. godine do seljačke pobune zbog velikih nameta, koja se raširila u Krajini i Ključu. Po čitavoj Timočkoj krajini naoružani narod je ubijao Turke i pljačkao im kuće i hanove. Zapaljen je tada i Novi Han (Kraljevo Selo), a njegovog zapovednika subašu Omera, ubio je Petar Arnautin iz Selačke. Ustanak naroda je imao veliki značaj, jer je turski zapovednik Reis Efendija bio primoran - pristao da se Turci isele iz Timočke krajine.[1]
Po upravno-administrativnoj podeli države Srbije, juna 1901. godine, obrazovana je opština Malo-izvorska, u kojoj je bila i Selačka. Međutim, avgusta 1902. godine po molbi stanovnika Borovca i Selačke došlo je do osamostaljivanja njihovih opština. Do tada su ta sela bila u sastavu opštine Malo-izvorske sa sedištem u Malom Izvoru. Tada je ponovo postala opština Selačka.[2]
Bilo je mesto 1898. godine bez paroha; pripadalo je manastiru Suvodolu.[3]
Opština Selačka je 1898. godine postala član-pomagač Srpskog Poljoprivrednog društva u Beogradu.[4]
Tokom leta 1913. godine opljačkali su bugarski vojnici selo Selačku, i oterali svu stoku.[5]
U međuratnom vremenu Selačka je vrlo napredno mesto, u kojem cveta društveni život. Godine 1937. pominju se u njemu društva i udruženja: Zemljoradničko-nabavljačka zadruga, Narodna seoska čitaonica (sa velikom i probranom knjižnicom), Sokolska četa (jedna od najjačih u srezu Timočkom), Pevačko društvo i Seosko diletantsko pozorište (koje priređuje predstave sa nacionalnim repertoarom).[6]
Postavljen je 1920. godine u Selački učitelj Milorad Pavlović, iz susednog mesta Malog Izvora. Dve godine kasnije 1922. tu radi učiteljica Jelisaveta Marinović. Učitelj u mestu 1936. godine Vojislav Milanović pohađao je godinu dana u Beogradu, Višu pedagošku školu. Iste 1936. godine pominju se u Selački učitelji supružnici Petrovići, Svetozar i Miroslava, koji su premešteni iz Bozovika. Odlukom ministra prosvete bilo je 1938. godine zatvoreno Drugo odeljenje Državne narodne škole u Selački.[7] Isto odeljenje je otvoreno 1929. godine, u njemu će raditi učiteljica Milena K. Dragićević.
Demografija
urediU naselju Selačka živi 247 punoletnih stanovnika, a prosečna starost stanovništva iznosi 56,3 godina (54,8 kod muškaraca i 57,5 kod žena). U naselju ima 115 domaćinstava, a prosečan broj članova po domaćinstvu je 2,32.
Ovo naselje je velikim delom naseljeno Srbima (prema popisu iz 2002. godine), a u poslednja tri popisa, primećen je pad u broju stanovnika.
|
|
m | ž |
|||
? | 0 | 1 | ||
80+ | 9 | 19 | ||
75—79 | 16 | 21 | ||
70—74 | 16 | 14 | ||
65—69 | 16 | 16 | ||
60—64 | 9 | 19 | ||
55—59 | 2 | 10 | ||
50—54 | 8 | 6 | ||
45—49 | 7 | 6 | ||
40—44 | 11 | 6 | ||
35—39 | 4 | 7 | ||
30—34 | 2 | 4 | ||
25—29 | 4 | 4 | ||
20—24 | 3 | 2 | ||
15—19 | 5 | 3 | ||
10—14 | 3 | 7 | ||
5—9 | 5 | 6 | ||
0—4 | 2 | 2 | ||
Prosek : | 54,8 | 57,5 |
| ||||||||||||||||||||||||
|
Pol | Ukupno | Neoženjen/Neudata | Oženjen/Udata | Udovac/Udovica | Razveden/Razvedena | Nepoznato |
---|---|---|---|---|---|---|
Muški | 112 | 18 | 80 | 11 | 3 | 0 |
Ženski | 138 | 14 | 82 | 37 | 5 | 0 |
UKUPNO | 250 | 32 | 162 | 48 | 8 | 0 |
Pol | Ukupno | Poljoprivreda, lov i šumarstvo | Ribarstvo | Vađenje rude i kamena | Prerađivačka industrija |
---|---|---|---|---|---|
Muški | 38 | 15 | 0 | 1 | 4 |
Ženski | 44 | 17 | 0 | 0 | 15 |
UKUPNO | 82 | 32 | 0 | 1 | 19 |
Pol | Proizvodnja i snabdevanje | Građevinarstvo | Trgovina | Hoteli i restorani | Saobraćaj, skladištenje i veze |
Muški | 0 | 2 | 3 | 1 | 7 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 0 | 2 |
UKUPNO | 0 | 2 | 3 | 1 | 9 |
Pol | Finansijsko posredovanje | Nekretnine | Državna uprava i odbrana | Obrazovanje | Zdravstveni i socijalni rad |
Muški | 0 | 0 | 1 | 1 | 1 |
Ženski | 0 | 0 | 0 | 1 | 2 |
UKUPNO | 0 | 0 | 1 | 2 | 3 |
Pol | Ostale uslužne aktivnosti | Privatna domaćinstva | Eksteritorijalne organizacije i tela | Nepoznato | |
Muški | 1 | 0 | 0 | 1 | |
Ženski | 6 | 0 | 0 | 1 | |
UKUPNO | 7 | 0 | 0 | 2 |
Reference
uredi- ^ "Pravda", Beograd 1933. godine
- ^ "Policajski glasnik", Beograd 1902. godine
- ^ "Državni kalendar Kraljevine Srbije", Beograd 1898. godine
- ^ "Težak", Beograd 1898. godine
- ^ "Balkanski rat u slici i reči", Beograd 1913. godine
- ^ "Pravda", Beograd 8. aprila 1937. godine
- ^ "Prosvetni glasnik", Beograd 1938. godine
- ^ „Knjiga 9”. Stanovništvo, uporedni pregled broja stanovnika 1948, 1953, 1961, 1971, 1981, 1991, 2002, podaci po naseljima (PDF). webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. maj 2004. ISBN 86-84433-14-9.
- ^ „Knjiga 1”. Stanovništvo, nacionalna ili etnička pripadnost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-00-9.
- ^ „Knjiga 2”. Stanovništvo, pol i starost, podaci po naseljima. webrzs.stat.gov.rs. Beograd: Republički zavod za statistiku. februar 2003. ISBN 86-84433-01-7.