Siverski

Варошица у Лењинградској области Русије.

Siverski (rus. Си́верский) naseljeno je mesto sa administrativnim statusom varošice (rus. посёлок городского типа) na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u zapadnom delu Lenjingradske oblasti i administrativno pripada Gatčinjskom rejonu.

Siverski
Си́верский
Petropavlovska crkva u Siverskom
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Oblast Lenjingradska oblast
RejonGatčinjski rejon
Osnovanprvi pomen 1857.
Varošica od1938.
Stara imenaSiversko selo
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2015.12.575
Geografske karakteristike
Koordinate59° 21′ 00″ S; 30° 05′ 00″ I / 59.35° S; 30.083333° I / 59.35; 30.083333
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina100 m
Siverski na karti Rusije
Siverski
Siverski
Siverski na karti Rusije
Siverski na karti Lenjingradske oblasti
Siverski
Siverski
Siverski na karti Lenjingradske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj188330, 188332
Pozivni broj+7 81371
Registarska oznaka47
OKATO kod41 218 569
OKTMO kod41 618 169 051
Veb-sajt
mo-siverskoe.ru/

Prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. u varoši je živelo 12.575 stanovnika.

Status naselja urbanog tipa, odnosno varošice nosi od 1938. godine.

Geografija uredi

 
Obale Oredeža kod Siverskog

Siverski je smeštena u jugoistočnom delu Gatčinjskog rejona, na obalama reke Oredež. Nalazi se na oko 25 kilomeatra jugoistočno od administrativnog centra rejona Gatčine, i na oko 87 kilometra južno od istorijskog centra Sankt Peterburga. Na oko 20 kilometara istočnije je varošica Virica, dok je na desetak kilometara jugoistočno Družnaja Gorka i Orlinsko jezero.

Reka Oredež je na svom delu toka kraj Siverskog specifična po svojim krutim obalama crvene boje, izgrađenim od devonskih peščara, a na istočnoj periferiji varoši, kod mesta Belogorke nalazi se zaštićeno geološko područje Devonske stene na Oredežu kod Belogorke.

Kroz naselje prolaze lokalni drumski pravac R40 Kempolovo—Šapki i deonica železničke pruge od nacionalnog značaja Sankt Peterburg—Pskov (stanica Siverskaja). Nedaleko od naselja, kod sela Mežno, nalazi se vojni aerodrom Siverski sa kasarnom u kojoj boravi oko 5.000 vojnika.

Istorija uredi

 
Plan stanice Siverskaja iz 1860.

Godine 1857. osnovana je železnička stanica Siverskaja, na deonici pruge koja je Sankt Peterburg povezivala sa Varšavom, a prema podacima iz 1862. godine u naselju koje se formiralo oko stanice živela su 133 stanovnika. [1]

Seoska crkva brvnara posvećena apostolima Petru i Pavlu sagrađena je 1889. godine, a deset godina kasnije sagrađena je i crkva posvećena Tihvinskoj ikoni Majke Božije.[2]

Selo Siverski je prvo 1925. preobrazovano u odmarališno naselje, a potom 1938. i u urbano naselje u rangu varošice.[3] Po podacima iz 1933. u selu je živelo 1.267 stanovnika, dok je svega dve godine kasnije broj stanovnika udvostručen U3.624 stanovnika).

Tokom Drugog svetskog rata naselje je bilo pod okupacijom fašističkih trupa od 1. avgust. 1941. do 30. januara 1944. godine.[3][4]

Demografija uredi

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u varoši su živela 11.884 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2015. varošica imala 12.216 stanovnika.[5]

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2015.
9,09012,06711,80213,72211,885[6]12,137[7]12,216[8]12,545

Znamenitosti uredi

 
Roždestvenski muzej-park

Zapadno od varoši, kod Belogorke na reci Oredež nalazi se zaštićeni geološki spomenik prirode Devonske stene na Oredežu kod Belogorke, površine 120 hektara. Zaštićeno područje predstavlja sklop crvenih peščara devonske i ordovičke starosti koji se u vidu visokih i strmih obala izdiži iznad korita reke Oredež, na visinama od 2 do 8 metara, i u dužinama od 15 do 55 metara. Pomenute stene u dubinu dosežu i do 78 metara. U slojevima tla se nalaze okamenjeni fosilni ostaci brojnih oklopljenih životinja iz perioda devona.

Na oko 7,5 kilometara jugozapadno od varošice, kod sela Roždestveno, nalazi se park-muzej Roždestvenski u kojem je jedno vreme živeo čuveni ruski pesnik Vladimir Nabokov. Muzej se nalazi na listi kulturnog nasleđa Ruske Federacije, gde je zaveden pod brojem 4710220000.[9]

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ «Списки населённых мест Российской Империи, составленные и издаваемые центральным статистическим комитетом министерства внутренних дел». XXXVII, Санкт-Петербургская губерния. По состоянию на 1862 год. — СПб. 1864. — С. 170.
  2. ^ Православные храмы Ленинградской области
  3. ^ a b Справочник истории административно-территориального деления Ленинградской области Архивирано на сајту Wayback Machine (6. април 2015)
  4. ^ От Советского Информбюро, 30 января 1944 Архивирано на сајту Wayback Machine (4. фебруар 2015)
  5. ^ Ленинградская область. Оценка численности постоянного населения на 1 января 2009-2015 гг. Архивирано на сајту Wayback Machine (5. март 2016)
  6. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  7. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  8. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  9. ^ [http://kulturnoe-nasledie.ru/monuments.php?id=4710220000 Культурное наследие Российской Федерации, объект № 4710220000][мртва веза]

Spoljašnje veze uredi