Socijaldemokratska partija (Bosna i Hercegovina)

Socijaldemokratska partija (skraćeno SDP) socijaldemokratska je politička stranka u Bosni i Hercegovini. Zvanično je multietnička, iako je izgubila većinu svoje nekadašnje podrške među srpskim i hrvatskim biračima u deceniji nakon parlamentarnih izbora 2000. godine, kada je počela sve više da naginje ka bošnjačkom populizmu,[3] dok sada većinu podrške dobija od Bošnjaka.[4][5][6]

Socijaldemokratska partija
SkraćenicaSDP
PredsednikNermin Nikšić
OsnivačNijaz Duraković
Osnovana27. decembar 1992. god.; pre 31 godine (1992-12-27)
PrethodnikSK BiH
SedišteAlipašina 41, Sarajevo,
Bosna i Hercegovina
Broj članova 43.000
Ideologija
Politička pozicijalevi centar[2]
Međunarodno članstvo
Evropska strankaPartija evropskih socijalista (pridruženi)
PDPS BiH
5 / 42
DNPS BiH
0 / 15
PDP FBiH
15 / 98
DNP FBiH
13 / 80
NS RS
3 / 83
Zastava stranke
Veb-sajt
sdp.ba

Istorija uredi

 
Zgrada nekadašnjeg Centralnog komiteta SK BiH u Sarajevu, danas je sedište SDP

Nastala je 27. decembra 1992. godine iz tadašnjeg Saveza komunista Bosne i Hercegovine, a na prvim demokratskim izborima je poražena od tzv. nacionalnih stranaka. Prvi predsednik (po raspadu Saveza komunista Jugoslavije) bio je Nijaz Duraković. Trenutni predsednik je Nermin Nikšić.

Zbog građanske orijentacije, kao i zalaganja za BiH kao građansku državu, za vreme rata u Bosni i Hercegovini je podržavala Stranku demokratske akcije (SDA), odnosno zastupala Hrvate i Srbe na područjima pod nadzorom vlade Alije Izetbegovića. Danas SDP ima svoje odbore na području čitave Bosne i Herecgovine.

Nakon rata se nametnula kao jedna od vodećih opozicionih stranaka. Na Drugom kongresu održanom u Sarajevu 6. travnja 1997. godine, za predsednika stranke izabran je Zlatko Lagumdžija. Učestvovala je u vlasti nakon izuzeća nacionalnih stranaka odlukom visokog predstavnika 2001, u koaliciji Demokratska alijansa za promene.

Godine 2006. njen kandidat Željko Komšić izabran je za hrvatskog člana Predsedništva BiH, zahvaljujući propustu u proceduri zbog kojeg Bošnjaci mogu glasati na hrvatskim izbornim listićima ako tako odluče.

SDP se veže za tradiciju Socijaldemokratske stranke BiH, koja je nastala još 1909. godine, a svoje korene ima i u Komunističkoj partiji Jugoslavije.

Ideologija uredi

Levičarska je demokratska stranka. Njen program odgovara vrednostima i idejama socijaldemokratije u Zapadnoj Evropi i svetu. Građanska je stranka koja je posebno zainteresovana za poboljšanje društvenog položaja radnika, seoskog stanovništva, studenata, omladine, veterana, žena, penzionera i građana Bosne i Hercegovine u dijaspori.

Predsednici stranke uredi

# Ime
(rođenje—smrt)
Portret Mandat
1. Nijaz Duraković
(1949—2012)
  27. decembar 1992. 6. april 1997.
2. Zlatko Lagumdžija
(1955)
  6. april 1997. 7. decembar 2014.
3. Nermin Nikšić
(1960)
  7. decembar 2014. danas

Izbori uredi

Parlamentarni izbori uredi

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine
Godina # Glasovi PDPS Promena DNPS Promena Vlada
1996. 4. 136.203
2 / 42
 
0 / 15
  Opozicija
1998. 5. 159.871
4 / 42
  2
1 / 15
  1 Opozicija
2000. 1. 268.270
9 / 42
  5
3 / 15
  2 Vlada
2002. 4. 134.384
5 / 42
  4
1 / 15
  2 Opozicija
2006. 4. 143.272
5 / 42
 
1 / 15
  Opozicija
2010. 1. 284.435
8 / 42
  3
4 / 15
  3 Vlada
2014. 7. 92.906
3 / 42
  5
0 / 15
  4 Opozicija
2018. 4. 150.453
5 / 42
  2
1 / 15
  1 Opozicija

Predstavnički izbori uredi

Predsedništvo Bosne i Hercegovine
Godina # Kandidat Glasovi % Predstavnik Izabran
1996. 4. Sead Avdić 21.254 2.3% Bošnjaka Ne
1998. 2. Gradimir Gojer 113.961 31,8% Hrvata Ne
2000. 3. Alija Behmen 90.434 17,5% Bošnjaka Ne
2006. 1. Željko Komšić 116.062 40,0% Hrvata Da
2010. 1. Željko Komšić 337.065 60,6% Hrvata Da
2014. 4. Bakir Hadžiomerović 75.369 10,0% Bošnjaka Ne
2018. 2. Denis Bećirović 194.688 33,5% Bošnjaka Ne

Kantonski izbori uredi

Reference uredi

  1. ^ Nordsieck, Wolfram (2018). „Bosnia-Herzegovina”. Parties and Elections in Europe. Pristupljeno 11. 10. 2018. 
  2. ^ Nardelli, Alberto; Dzidic, Denis; Jukic, Elvira (8. 10. 2014). „Bosnia and Herzegovina: the world's most complicated system of government?”. The Guardian. Pristupljeno 11. 10. 2018. 
  3. ^ „Key political parties and profiles of the main political parties running in the 2018 general elections in Bosnia and Herzegovina”. balkaninsight.com. BIRN. 24. 9. 2018. 
  4. ^ Woehrel, Steven (24. 1. 2013). „Bosnia and Herzegovina: Current Issues and U.S. Policy” (PDF). Congressional Research Service. Pristupljeno 31. 1. 2015. 
  5. ^ Farrand, Robert William (2011), Reconstruction and Peace Building in the Balkans: The Brčko Experience, Rowman & Littlefield, str. 62 
  6. ^ Bideleux, Robert; Jeffries, Ian (2007), The Balkans: A Post-Communist History, Routledge, str. 376—377 

Spoljašnje veze uredi