Sočinski gradski okrug

Градски округ у Русији

Sočinski gradski okrug (rus. Муниципа́льное образова́ние го́род-куро́рт Со́чи) ili skraćeno Grad Soči (rus. Город Сочи), nezvanično poznat i kao Veliki Soči (rus. Большой Сочи) administrativno-teritorijalna je jedinica drugog nivoa sa statusom gradskog okruga na krajnjem jugozapadu Krasnodarske pokrajine Ruske Federacije. Jedna je 44 administrativne celine drugog ranga u Pokrajini.

Sočinski gradski okrug
Municipálьnoe obrazovánie gorodskóй ókrug górod-kurórt Sóči Krasnodárskogo kráя
Položaj Sočinskog gradskog okruga
Država Rusija
Federalni okrugJužni FO
Administrativni subjektKrasnodarski kraj
Admin. centargrad Soči
Koordinate43° 35′ 07″ N 39° 43′ 31″ E / 43.58528° S; 39.72528° I / 43.58528; 39.72528
Statusgradski okrug
Osnivanje2005.
Površina3.502 km2
Stanovništvo2019.
 — broj st.524.023
 — gustina st.149,64 st./km2
Vremenska zonaUTC+3
Registarske tablice23, 93, 123
Pozivni broj+7 862
OKATO kod03 726 000
Zvanični veb-sajt Izmenite ovo na Vikipodacima

Administrativni centar rejona i njegovo najveće i najvažnije naselje je grad Soči. Sa površinom teritorije od 3.502 km² druga je po veličini administrativna jedinica u pokrajinu. Na teritoriji okruga je prema proceni za 2019. živelo oko 524.000 stanovnika.

Grad Soči i njegova okolina je bio domaćini Zimskih olimpijskih igara 2014. godine.

Geografija uredi

 
Planina Čuguš, jedan od najviših vrhova Sočinskog okruga

Sočinski gradski okrug se nalazi na krajnjem jugozapadu Ruske Federacije, odnosno njenog federalnog subjekta Krasnodarske Pokrajine. Obuhvata teritoriju površine 3.502 km² i najveća je opštinska jedinica u Pokrajini. Prostire se između obale Crnog mora na zapadu (dužina obale je oko 145 km) i planinskih obronaka Velikog Kavkaza u dužini od oko 105 kilometara. Graniči se sa Tuapsinskim, Apšeronskim i Mostovskim rejonima Krasnodarske pokrajine na severozapadu, severu i jugoistoku, na severu je teritorija autonomne Republike Adigeje, dok je na jugu međunarodna granica sa defakto nezavisnom Republikom Abhazijom (odnosno sa Gruzijom).

Reljefom okruga dominiraju brdska i planinska područja Velikog Kavkaza, a nadmorska visina se naglo povećava idući ka unutrašnjosti. Najviša tačka okruga je planina Agepsta sa visinom od 3256 m, a visinom se izdvajaju i Čuguš (3237 m), Fišt (2868 m), Ačišho (2391), Aibga (2510 m), Crna piramida (Чёрная пирамида, 2.375 m), Autlj (1856 m) i drugi. Jedino veće nizijsko podrčje, krajnjem jugu okruga, je aluvijalna Imeretinska nizija u porečju Mzimte i Psoua.

Rečna mreža je dosta gusta, a reke odlikuju kratki tokovi, veliki pad, značajan hidropotencijal i bujični karakter. Veći vodotoci su reke Mzimta (89 km), Šahe (59 km), Psou (53 km), Soči (45 km), Aše (40 km), Psezuapse (39 km) Kudepsta (23 km). U unutrašnjosti se nalaze brojna manja glacijalna jezera, od kojih se veličinom izdvajaju Kardivač (0,133 km²) i Huko (0,027 km²).

Gotovo 60% površine okruga nalazi se na teritoriji Sočinskog nacionalnog parka osnovan 1983. godine.

Klima varira od vlažne suptropske u primorju i bližem zaleđu, do oštre planinske u visinskim područjima u unutrašnjoati.

Istorija uredi

Sočinski gradski okrug je jedna od najmlađih administrativnih jedinica drugog nivoa na teritoriji Rusije, zvanično osnovan 2005. u sadašnjem obliku. Preteča savremenog gradskog okruga u sadašnjim granicama bila je opština osnovana 10. februara 1961, nakon ukidanja Adlerskog i Lazarevskog rejona i njihovog priključenja Sočinskoj opštini.

Demografija i administrativna podela uredi

Prema podacima sa popisa stanovništva iz 2010. na teritoriji okruga živelo je ukupno 420.589 stanovnika,[1] dok se prema proceni iz 2019. broj stanovnika povećao za oko 100.000 na 524.023 stanovnika, ili u proseku oko 149,64 st/km².[2] Po broju stanovnika Sočinski gradski okrug zauzima drugo mesto u Pokrajini, odmah iza Krasnodarskog okruga.

Osnovu populacije okruga čine etnički Rusi sa udelom od oko 70%, dok najveću manjinsku zajednicu čine Jermeni sa udelom od oko 20%.

Kretanje broja stanovnika
1897. 1959. 1970. 1979. 1989. 2002. 2010. 2019.
1.352 127.000 245.300 292.300 361.200[3] 397.103[3] 420.589[1] 524.023

Na teritoriji okruga se nalazi ukupno 81 naseljeno mesto. Najveće gradsko naselje je grad Soči u kome živi većina stanovništva okruga (oko 450.000), a status gradskog naselja ima i varošica Krasnaja Poljana sa oko 5.000 stanovnika. Preko 5.000 stanovnika imaju i sela Orjol Izumrud i Nižnjaja Šilovka.

Sočinski gradski okrug je administrativno podeljen na 4 opštinska rejona:

Položaj Rejon Izvorno ime Površina Broj stanovnika Admin. sedište
  Adlerski rejon rus. Адлерский район 1.352 km² 151.533 Adler
  Lazarevski rejon rus. Лазаревский район 1.744 km² 95.815 Lazarevskoje
  Hostanski rejon rus. Sochi Khosta.jpg 374 km² 95.840 Hosta
  Centralni rejon rus. Центральный район 30,37 km² 175.917 istorijsko jezgro Sočija

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ a b Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  2. ^ „Ocenka čislennostь naseleniя na 1 яnvarя 2019 goda po municipalьnыm obrazovaniяm Krasnodarskogo kraя”.  Tekst „ http://krsdstat.gks.ru/wps/wcm/connect/rosstat_ts/krsdstat/resources/81e08500497abd16af88ff3fbd401489/%D0%9E%D1%86%D0%B5%D0%BD%D0%BA%D0%B0+%D1%87%D0%B8%D1%81%D0%BB%D0%B5%D0%BD%D0%BD%D0%BE%D1%81%D1%82%D0%B8_01.01.2019_%D0%BE%D0%BA%D0%BE%D0%BD%D1%87%D0%B0%D1%821.htm” ignorisan (pomoć); Nedostaje ili je prazan parametar |url= (pomoć)
  3. ^ a b Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze uredi