Spisak slovenskih bogova
U ovom članku su navedena sva božanstva slovenskog paganskog panteona, uz opisom njihovih karakteristika i funkcija. Više informacija možete pronaći u članku Stara slovenska vera .
Sveslovenski bogovi uredi
- Perun - Gromovnik, glavni bog panteona [1]
- Majka - Siraja Zemlja - ženski lik, predstavlja plodnu i rodnu zemlju - majku. Postoje uobičajeni slovenski običaji kao što su: zaklinjanje zemljom, ispovedanje zemlji, celivanje zemlje itd. [2]
Bogovi istočnih Slovena uredi
- Panteon kneza Vladimira [3]
- Perun - glavni bog, pokrovitelj prinčeva i naroda, takođe gromovnik. [4] Dolaskom hrišćanstva, zamenio ga je prorok Ilija .
- Hors - predstavlja Sunce [5]
- Dažbog - solarno božanstvo, u narodnom predanju - zatvara zimu i otvara proleće, zaštitnik venčanja. U Slovu o puku Igorovom smatra se rodonačelnikom ruskog naroda, od knezova do zemljoradnika [6]
- Stribog - božanstvo verovatno povezano sa atmosferskim funkcijama (vetar) [7]
- Semargl - polubog lik sa nejasnim značenjem, najverovatnije vesnik između nebeskog i zemaljskog sveta [3]
- Makoš - žensko božanstvo, zaštitnica predenja i tkanja. [8] Dolaskom hrišćanstva zamenila ga je Paraskeva Pjatnica .
- Drugi bogovi u Staroj Rusiji
- Volos ~ Veles - pominje se u raznim izvorima u različitim kontekstima:
- Pol i rožnjače – likovi koji predstavljaju ono što je predodređeno, sudbinu novorođenog deteta, „ono što je napisano na rođenju“ [12]
- Svarog - bog-kovač [13]
- Svarožić - predstavlja vatru [14]
- Obredno-kalendarski likovi
- Maslenica [15]
- Jarila [16]
- Kostroma [15]
- Kostrubonjka [15]
- Koljada [17]
- Kupala
- Čučelo – Obredno strašilo, služilo je u obredima folklornog predstavljanja praznika i nije predstavljalo nikakvo božanstvo, imalo je ulogu i značenje karnevalske prirode. Prema naučnicima, [18] to je arhaična faza u razvoju kulta boga koji umire i vaskrsava. Posle slavlja ili oplakivanja čučnjevi su kidani, bacani u vodu ili spaljivani. Ostaci su razbacani po poljima ili štalama.
- „Bogovi“ i likovi izvedeni iz književnosti
- Trijan - lik-simbol starosti u "Slovu o Igorevom puku". U drugim izvorima pojavljuje se zajedno sa drugim bogovima. [19] U Staroj Rusiji, pozajmljeno iz južnoslovenske folklorne tradicije.
- Dij - varijanta imena drevnog Zevsa u staroruskim učenjima protiv paganizma.
- Alkonost i Sirin - mitološke ptice u drevnim ruskim književnim delima.
Bogovi zapadnih Slovena uredi
- Bogovi baltičkih Slovena
- Svjatovit - glavni bog Arkone, povezan je sa ratom i pobedom [20]
- Triglav - predstavlja troglavog boga ratnika na crnom konju [21]
- Svarožič ( Radegast ) - glavni bog u staroslovenskom gradu-tvrđavi Retri, povezan sa vojnim funkcijama [22]
- Crnobog - zao bog koji donosi nesreću [23]
- Prove - glavni bog grada Stargarda - obožavan je u svetim hrastovim šumama [24]
- Pripegala – bog sa nejasnim funkcijama, prema izvorima – „ dionizijskog “ tipa [25]
- Podaga - bog Vagre, zapadnoslovenskog plemena koje je živelo na poluostrvu Vagerija u srednjem veku, sa nejasnim funkcijama, čiji je hram bio u blizini Libeka . [26]
- Merkur - boginja života i plodnosti [27]
Korenica - srednjovekovni zamak na ostrvu Rigen
- Jarovit - bog rata i plodnosti [29]
- Ruevit - glavni bog Korenice, bog rata [30]
- Porevit ili Porenu - božanstvo sa pet glava i bez oružja u rukama, je nejasna [30]
- Sezonski likovi zapadnih Slovena
- Marena (Morena, Maržana) - prolećni mitsko-obredni lik, strašilo, oličenje smrti i zime, bio je potopljen u vodu, pocepan ili spaljen.
- Rarog - mitološka vatrena ptica
- Veles – đavo, demon u češkim poslovicama
- Parom (Perun) - pominje se u kletvama, ukucajte - "Parom tebi!" (Grom u tebi! ).
Mitološke ličnosti Južnih Slovena uredi
- Badnjak – mitološko-obredna figura koja simbolizuje staru godinu i spaljuje se na Badnje veče
- Božić - mitološko-ritualna figura, koja simbolizuje novu godinu. „Mladi Bog“ za razliku od Badnjaka, „Starog Boga“.
- Vile - ženski vodeni duhovi, slični sirenama .
- Nemac- sezonski karakter, povezan sa plodnošću
- Dabog – mitologizovani lik „Kralja na zemlji“, za razliku od „Boga na nebu“.
- Dodola ili Paparuda - ženski lik, učestvuje u ritualima dozivanja kiše, povezanih sa Perunom.
- Gušilac - čovek ili životinja, ima sposobnost da se bori protiv nepogoda.
- Suđenice - ženska bića, određuju sudbinu deteta pri rođenju.
Ličnosti niže mitologije uredi
- Založni pokojnici – ljudi, umrli neprirodnom smrću (utopljenici, samoubice itd.)
- Rusalka – duša Založnog pokojnika
- Mavka – zao duh, rusalka
- Upir – Založni pokojnik, ubija ljude i pije njihovu krv
- Nečista sila, aktivira se u periodu od Božića do Bogojavljenja
- Bes – zao i neprijateljski duh
- Volkolak – veštac, sposoban pretvoriti se u vuka
- Bereginja – ženski duh, zaštitnica biljaka, boravi u barama
- Lihoradka ili Milosnica – ženski duh, nastanjuje se u čoveku i izaziva bolesti
- Ognjeni zmaj – demon u obliku ognjenog balona, zaletivši se u dimnjak, posećuje ženu koja mašta o muškarcu
- Kikimora – negativan ženski lik
- Poludnice – ženski poljski duhovi koji se pojavljuju u podne
- Domovoj ili Domovik (domaći) – duh-zaštitnik doma
- Banik – duh-gospodar parnog kupatila
- Dvorovoj – duh-gospodar dvorišta
- Ovinik – duh-gospodar ambara
- Vodanoj ili Vodenjak – duh-gospodar rijeka, močvara i ribnjaka
- Lešij ili Lesnik – duh-gospodar šuma
- Baba-jaga – vještica, šumska žena
Reference uredi
- ^ Prokopiй Kesariйskiй. Voйna s gotami. Kniga VII (kniga III Voйnы s gotami), 14
- ^ Belova O. V., Vinogradova L. N., Toporkov A. L. Zemlя // Slavяnskie drevnosti: Эtnolingvističeskiй slovarь: v 5 t. / Pod obщeй red. N. I. Tolstogo; Institut slavяnovedeniя RAN. — M.: Meždunarodnыe otnošeniя, 1999. — T. 2: D (Davatь) — K (Kroški). — S. 315—321.
- ^ a b PVL 1950 I, s. 56.
- ^ PVL 1950 I, s. 25, 38-39, 52, 56, 80-81; Novgorodskaя I letopisь (989 g.), Novgorodskaя IV i Sofiйskaя I letopisi; Beseda trёh svяtiteleй; Hoždenie Bogorodicы po mukam i dr.
- ^ PVL 1950 I, s. 56; Beseda trёh svяtiteleй; Slovo o polku Igoreve, s. 36; Hoždenie Bogorodicы po mukam, 23.
- ^ PVL 1950 I, s. 56, 197—198 (Ipatьevskaя letopisь); Slovo o polku Igoreve, s. 17, 19.
- ^ PVL 1950 I, s. 56; Slovo o polku Igoreve, s. 12.
- ^ PVL 1950 I, s. 56; Slovo nekoego hristolюbca i revnitelя po pravoй vere; Slovo sv. Grigoriя… o tom, kak poganыe klanяlisь idolam i dr.
- ^ PVL 1950 I, s. 25, 52; Proložnoe žitie sv. kn. Vladimira
- ^ Lihačёv D. S. «Slovo o polku Igoreve» i kulьtura ego vremeni. — L.: Hudožestvennaя literatura, 1985. — S. 103.
- ^ Slovo o polku Igoreve, s. 7
- ^ Slovo Isaii proroka, istolkovano sv. Ioannom Zlatoustom, o postavlяющih vtoruю trapezu rodu i rožanicam
- ^ PVL 1950 I, s. 197—198 (Ipatьevskaя letopisь).
- ^ Slovo nekoego hristolюbca i revnitelя po pravoй vere i dr.
- ^ a b v Propp 1995.
- ^ Propp 1995, Vpervыe upominaetsя v uveщevanii sv. Tihona Zadonskogo žitelяm Voroneža, 1763 god;.
- ^ Meletinskiй 1990.
- ^ V. Mannhardta, Dž. Dž. Frэzera, V. Я. Proppa.
- ^ Slovo o polku Igoreve, s. 6, 14, 19, 35; Slovo i otkrovenie svv. apostol; Hoždenie Bogorodicы po mukam, 23.
- ^ Gelьmolьd I, 52; II, 12; Sakson Grammatik XIV, 564.
- ^ Эbbon III, 1; Gerbord II, 32-33.
- ^ Titmar VI, 22-23. Drugie istočniki predstavlяюt soboй, vidimo, uže pozdneйšie kompilяcii.
- ^ Gelьmolьd I, 52; Knitlingsaga, 314. Njegova suprotnost je Bjelobog.
- ^ Gelьmolьd I, 52, 69, 83.
- ^ Pismo Magdeburgskog arhiepiskopa Adelgolta, 1108. ( pojedini istraživači iskazuju sumnju u njegovu vjerodostojnost)
- ^ Gelьmolьd I, 83.
- ^ Gelьmolьd I, 52.
- ^ Po pretpostavci Romana Jakobsona, to su bogovi triju godišnjih doba
- ^ Эbbon III, 8; Gerbord III, 6.
- ^ a b Sakson Grammatik XIV, 577.
Literatura uredi
- Helmold . slovenska hronika. M., 1963.5-85270-068-1
- Mansika V. J. Religija istočnih Slovena. - M.: IMLI im. A. M. Gorki RAN, 2005.
- Priča o prošlim godinama / ur. V. P. Adrijanova-Perec . - M. -Lenjingrad: Izdavačka kuća Akademije nauka SSSR, 1950. Ch. I.
- Reč o Igorovom puku. M., 1800.