Staraja Rusa (rus. Старая Русса) grad je na severozapadu evropskog dela Ruske Federacije. Nalazi se u zapadnom delu Novgorodske oblasti, na području Staroruskog rejona čiji je ujedno i administrativni centar. Ima status grada oblasne subordinacije.

Staraja Rusa
Ста́рая Ру́сса
Gradski bioskop
Administrativni podaci
Država Rusija
Federalni okrugSeverozapadni
Oblast Novgorodska oblast
RejonStaroruski rejon
Osnovanprvi pomen 1167.
Stara imenaRusa
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 2014.29.979
 — gustina1.616,99 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate57° 59′ 00″ S; 31° 21′ 00″ I / 57.983333° S; 31.35° I / 57.983333; 31.35
Vremenska zonaUTC+3
Aps. visina50 m
Površina18,54 km2
Staraja Rusa na karti Rusije
Staraja Rusa
Staraja Rusa
Staraja Rusa na karti Rusije
Staraja Rusa na karti Novgorodske oblasti
Staraja Rusa
Staraja Rusa
Staraja Rusa na karti Novgorodske oblasti
Ostali podaci
Poštanski broj175200–175207
Pozivni broj(+7) 81652
Registarska oznaka53
OKATO kod49 413
OKTMO kod49 639 101 001
Veb-sajt
admgorod.strussa.net/

Osnovan je 1167. i smatra se jednim od najstarijih ruskih gradova. Do 1552. godine nosio je ime Rusa (rus. Руса).

Prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. u gradu je živelo 29.979 stanovnika, što svrstava Staraju Rusu na treće mesto u oblasti, odmah posle Boroviča i Velikog Novgoroda.

Etimologija uredi

Postoji nekoliko pretpostavki o poreklu imena grada, a najprihvatljivija je ona prema kojoj je ime Rusa izvedenica od hidronima Porusja, reke koja se u srednjem veku nazivala Rusa (rus. Руса). Savremeni naziv Staraja Rusa (rus. Старая Русса) pojavio se u XVI veku, a tokom XIX veka u vezi sa širenjem naselja pojavljuje se i termin Novaja Rusa (rus. Новая Русса).[1]

Slovački lingvista Pavel Šafarik (17951861) smatrao je da se u praslovenskom jeziku terminom rusa označavala svaka reka, i da su od te reči evoluirali savremeni nazivi poput reči ruslo u ruskom jeziku za rečno korito.

Geografija uredi

Grad Staraja Rusa smešten je u zapadnom delu Novgorodske oblasti, u ravničarsko području poznatom kao Priiljmenjska nizija. Nalazi se na mestu gde se u reku Polist uliva njena najznačajnija pritoka Porusja, na oko 100 km južno od administrativnog centra oblasti Velikog Novgoroda, te na oko 48 km istočno od Šimska, 20 km zapadno od Parfina i 64 km severno od Podorja.

Istorija uredi

Tačan datum osnivanja današnjeg grada, ali i ime njegovog osnivača nije poznat, iako se prema legendi osnivačem grada smatra drevni slovenski knjaz Rus [uk].[2] U pisanim izvorima Staraja Rusa, odnosno tada samo Rusa pojavljuje se po prvi put u jednom novgorodskom letopisu iz 1167. godine, iako je izvesno da je sam grad nastao znatno ranije.[3] Naime, arheolozi su 1975. pronašli dokument pisan na brezovoj kori u kojem se pominje naselje Rouse iz sredine XI veka (dokument broj № 526). Na osnovu najnovijih arheoloških istraživanja izvesno je da je Staraja Rusa nastala krajem X i početkom XI veka. Odlukom gradskih vlasti 2015. se proslavlja hiljadu godina od osnivanja grada.[4]

Demografija uredi

Prema podacima sa popisa stanovništva 2010. u gradu je živelo 31.809.690 stanovnika, dok je prema procenama nacionalne statističke službe za 2014. grad imao 29.979 stanovnika.[5] Treći je po veličini grad u Novgorodskoj oblasti posle Boroviča i Velikog Novgoroda.

Kretanje broja stanovnika
1939.1959.1970.1979.1989.2002.2010.2014.
37.25825.40934.57740.43941.538[6]35.511[7]31.809[8]29.979

Kulturno-istorijski spomenici u gradu uredi

Zahvaljujući bogatoj i burnoj istoriji u gradu se nalaze brojni materijalni ostaci koji svedoče o njegovoj prošlosti. Mnogi od tih objekata uvršteni su na listu kulturno-istorijskog nasleđa Rusije. Na području grada pronađeno je ukupno 45 srednjovekovnih dokumenata pisanih na brezovoj kori.

Na listi kulturnog nasleđa Rusije nalaze se sledeći objekti:

Partnerski gradovi uredi

Grad Staraja Rusa ima potpisane međunarodne ugovore o saradnji sa sledećim gradovima:

  1.   Lojma (Finska)
  2.   Bad Krojcnah (Nemačka) od 2010
  3.   Valga (Estonija)

Vidi još uredi

Reference uredi

  1. ^ Ageeva R. A., Vasilьev V. L., Gorbanevskiй M. V. Staraя Russa. Taйnы imeni drevnego goroda. — M.: Melьgir. 2002. ISBN 978-5-8137-0067-5.
  2. ^ Priloženie k Aktu naučno-issledovatelьskoй эkspertizы Instituta rossiйskoй istorii RAN «O vremeni osnovaniя goroda Staroй Russы Novgorodskoй oblasti» ot 11.01.2007}-
  3. ^ Торопова Е. В., Самойлов К. Г., Торопов С. Е. Археологические исследования в Старой Руссе Архивирано на сајту Wayback Machine (24. септембар 2015) // Вестник РГНФ. 2011. № 1. стр. 155—166.
  4. ^ -{V 2015 godu Staraя Russa otprazdnuet 1000-й юbileй istorii goroda Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. april 2012) ili Vesti.ru: V Staroй Russe zaveršilsя Vserossiйskiй arheologičeskiй sъezd. No v itogovыh rešeniяh sъezda vыšeukazannoe hodataйstvo otsutstvuet. Rešeniя sъezda
  5. ^ „Čislennostь naseleniя Rossiйskoй Federacii po municipalьnыm obrazovaniяm na 1 яnvarя 2014 goda”. Arhivirano iz originala 23. 01. 2022. g. Pristupljeno 31. 01. 2015. 
  6. ^ „Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 g. Čislennostь naličnogo naseleniя soюznыh i avtonomnыh respublik, avtonomnыh oblasteй i okrugov, kraёv, oblasteй, raйonov, gorodskih poseleniй i sёl-raйcentrov.”. Vsesoюznaя perepisь naseleniя 1989 goda (na jeziku: ruski). Demoscope Weekly. 1989. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  7. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (21. 5. 2004). „Čislennostь naseleniя Rossii, subъektov Rossiйskoй Federacii v sostave federalьnыh okrugov, raйonov, gorodskih poseleniй, selьskih naselёnnыh punktov – raйonnыh centrov i selьskih naselёnnыh punktov s naseleniem 3 tыsяči i bolee čelovek”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2002 goda (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 
  8. ^ Federalьnaя služba gosudarstvennoй statistiki (Federalni zavod za statistiku) (2011). „Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda. Tom 1 (Nacionalni popis stanovništva 2010, 1. svezak)”. Vserossiйskaя perepisь naseleniя 2010 goda (Nacionalni popis stanovništva 2010) (na jeziku: ruski). Federalni zavod za statistiku. Pristupljeno 4. 9. 2012. 

Spoljašnje veze uredi