Сундски гавијал
Sundski gavijal ili lažni gavijal (lat. Tomistoma schlegelii) je vrsta iz porodice pravih krokodila, iako se u novije vreme ovaj njegov status osporava, i moguće je da će ga naučna zajednica iz ove premestiti u porodicu gavijala (Gavialidae). Oblik njihove duge i uske gubice doveo je i do ovog imena, a prema novijim istraživanjima, moguće je da je zaista s` gavijalima nego s` pravim krokodilima. Sundski gavijal je monotipična vrsta (jedina) u rodu Tomistoma.
| Sundski gavijal Vremenski raspon:
| |
|---|---|
| |
| Sundski ili lažni gavijal (Tomistoma schlegelii) | |
| Naučna klasifikacija | |
| Carstvo: | |
| Tip: | |
| Klasa: | |
| Red: | |
| Porodica: | |
| Potporodica: | |
| Rod: | Tomistoma (Müller, 1846)
|
| Vrsta: | T. schlegelii
|
| Binomno ime | |
| Tomistoma schlegelii (Müller, 1838)
| |
| |
| Areal rasprostranjenosti | |
Karakteristike uredi
Sunsdki gavijal može dostići dužinu do pet metara. Gubica mu je neobično uska i izdužena, a kako u gornjoj tako i donjoj čeljusti ima brojne uske i šiljaste zube. Njegove svetlije do tamnosmeđe telo je obeleženo tamnijim prugama i pegama. Vidljive su kako kod mladih, tako i kod odraslih životinja.
Rasprostranjenost i ugroženost uredi
Ova vrsta krokodila živi isključivo u slatkoj vodi jezera, reka i močvara. Pojavljivanje ove vrste u braktičnoj vodi nije poznato. Područje na kojem ove životinje žive obuhvata Malajsko poluostrvo i ostrva Borneo, Sumatra i Java, dok njihova pojavnost na Sulavesiju nije dokazana. Na temelju nalaza fosila smatra se da su još u vreme dinastije Ming (1368—1644) živeli na jugu Kine. Poznati su i fosilni ostaci njihovih srodnika i u Sjedinjenim Američkim Državama i u Evropi.
Danas su sundski gavijali vrlo ugroženi. Prema proceni „Tomistoma Task Force” „IUCN/SSC Crocodile Specialist Group” u prirodi živi još samo oko 2.500 jedinki. Ugrožava ih uništavanje njihovih staništa sečom šuma, isušivanjem močvarnih tresetišta i krivolov.
Način života i razmnožavanje uredi
Sundski gavijal živi povučeno i vrlo je umorna životinja. Hrani se pretežno ribama, ali i drugim manjim kičmenjacima, kao što su vodozemci, drugi gmizavci, ptice i sisari. Ženke grade brežuljkasta gnezda od biljnog materijala najčešće u pondožju stabla.
Briga o podmlatku uporediva je sa drugim krokodilima.
Reference uredi
- ^ Bezuijen, M.R.; Shwedick, B.; Simpson, B.K.; Staniewicz, A. & Stuebing, R. (2014). „Tomistoma schlegelii”. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2016.2. International Union for Conservation of Nature.
- ^ Willis, R. E.; McAliley, L. R.; Neeley, E. D.; Densmore, L. D. (2007). „Evidence for placing the false gharial (Tomistoma schlegelii) into the family Gavialidae: Inferences from nuclear gene sequences”. Molecular Phylogenetics and Evolution. 43 (3): 787—794.
