Teri Pračet
Terens Dejvid Džon Pračet (engl. Terence David John Pratchett; Bikonsfild, 28. april 1948 — Broud Čolk, 12. mart 2015), takođe poznat i kao Pteri, bio je engleski pisac, najpoznatiji po svojoj seriji knjiga o Disksvetu.[1]
Ser Teri Pračet | |
---|---|
Lični podaci | |
Puno ime | Terens Dejvid Džon Pračet |
Datum rođenja | 28. april 1948. |
Mesto rođenja | Bikonsfild, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Datum smrti | 12. mart 2015.66 god.) ( |
Mesto smrti | Broud Čolk, Viltšir, Ujedinjeno Kraljevstvo |
Obrazovanje | John Hampden Grammar School |
Književni rad | |
Najvažnija dela | Disksvet |
Zvanični veb-sajt |
Biografija uredi
Prvo Pračetovo objavljeno delo bila je kratka priča "The Hades Business", objavljena u školskom časopisu kada je imao 13 godina, a zatim objavljena u časopisu Sajens fantazi, 1961. godine za što je dobio 14 funti. Njegovo sledeće objavljeno delo je bilo "Night Dweller" u časopisu Nju Vorlds u broju 156, novembra 1965.
Kada je napustio školu, 1965, zaposlio se kao novinar u lokalnim novinama, Baks fri pres ("Počeo sam da radim jednog jutra, i video sam prvi leš tri sata kasnije, 'kaljenje-na-poslu' je značilo nešto onih dana").
Dok je radio kao novinar, poslat je da intervjuiše Pitera Bandera van Durena, kodirektora male izdavačke firme u Džerards Krosu, Bakingemšir, Kolin Smajti Limited, o novoj knjizi koju je firma izdala. Pračet je tada pomenuo da je i on napisao jednu novelu, The Carpet People i potpisan je ugovor između njega i izdavača.
Godine 1980. postao je portparol CEGB, kompanije za proizvodnju električne energije, i to u sektoru koji je pokrivao nekoliko nuklearnih elektrana; kasnije se šalio da je pokazao nepogrešiv osećaj za vreme što je napravio ovu promenu u karijeri ubrzo posle nuklearne nesreće na Ostrvu Tri Milje u SAD.
Napustio je CEGB 1987. kada je shvatio da pišući može da zaradi mnogo više novca; taku mu se broj objavljenih knjiga povećao na dve godišnje.[2] Procenjuje se da je 1% svih knjiga iz žanra fikcije koje se prodaju u Britaniji napisao Pračet, mada je ovo izračunato pre uspeha knjiga Dž. K. Rouling o Hariju Poteru.
Godine 1998. dobio je Orden Britanske Imperije (Order of the British Empire) za zasluge u literaturi. U svom stilu se našalio: „Pretpostavljam da se 'zasluge u literaturi' sastoje u uzdržavanju od pisanja literature."
Decembra 2007. godine Pračet je objavio da pati od Alchajmerove bolesti.
Disksvet uredi
Serija o Disksvetu se sastoji od 41 knjige, a radi se o serijalu humorističke fantastike gde se parodiraju događaji u diskoidnom svetu koji rotira na leđima četiri velika slona koja stoje na ogromnoj kornjači, koja se zove Veliki A'Tuin i pliva kroz vasionu. Glavne teme parodije uključuju mnoge naučno-fantastične stereotipe, likove iz fantazije, ideje i aluzije na filmove Ingmara Bergmana, Australiju, Kinu, pravljenje filmova, novinsko izdavaštvo, rokenrol muziku, religiju, filozofiju (uglavnom grčku), egipatsku istoriju, trgovinske unije, monarhiju i mnogo toga drugog.
Srodna dela uredi
Zajedno sa matematičarem Ijanom Stjuartom i naučnikom Džekom Koenom, Pračet je napisao knjige Nauka Disksveta (1999) i Nauka Disksveta II: Globus (2002). Treća knjiga u seriji, Nauka Disksveta III: Darvinov časovnik, objavljena je u maju 2005. godine.
Adaptacije uredi
- Filmovi
- Boja magije, Deda Pras i Poštašavili kao dvodelni TV serijali u adaptaciji kanala Skaj 1 (Sky 1)
- Stripovi
- Boja magije, Svetlost čudesnog, Mort i Straža! Straža! su adaptirani u crtane romane.
- Pozorište
- Stiven Brigs je nekoliko Pračetovih romana adaptirao u predstave, a mnogi scenariji su objavljeni u formi knjiga. Među njima su:
- Animacija
- Sestre po metli (Wyrd Sisters) i Duševna muzika (Soul Music) su takođe adaptirane u animirane priče od strane Kosgrouv Hol Films (Cosgrove Hall Films) za Kanal 4.
- Radio
- Straža! Straža! i Sestre po metli su prerađene u serijale a The Amazing Maurice and his Educated Rodents je obrađena kao devedesetominutna predstava u režiji Radija 4, BBS.
Prva izdanja ranih knjiga o Disksvetu koja su dobro očuvana sada mnogo vrede - prvo britansko izdanje knjige Boja magije u tvrdim koricama sada vredi preko 2000 funti (4.500 primeraka je odštampano u štampariji St Martin's Press, u Americi, od čega je 506 prodato u Britaniji u izdanju kuće Kolin Smajti, i stoga su prava retkost!), dok Svetlost čudesnog vredi 1000-1500 funti.
Zainteresovani čak mogu da postanu likovi u nekoj od sledećih knjiga o Disksvetu. Obično se imena likovima koji se pojavljuju u knjigama daju po ljudima koji se za tu privilegiju nadmeću na dobrotvornim aukcijama.
Naslovne strane svih knjiga o Disksvetu koje su se prodavale u Ujedinjenom Kraljevstvu do 2001. radio je Džoš Kirbi.
Vidi takođe: Disksvet, Likovi Disksveta
Ostale Pračetove knjige uredi
- Strata (Mada je radnja ove knjige smeštena na svet u obliku diska, ovaj roman je pre parodija na knjigu Ringworld Larija Nivena (Larry Niven)) (Colin Smythe, 1981)
- The Dark Side of the Sun (Colin Smythe, 1976)
- The Carpet People (Pračetov prvi roman, znatno izmenjen i ponovo objavljen nakon što je postao slavan) (Colin Smythe, 1971)
- Trilogija dečjih knjiga (poznatih kao The Bromeliad):
- Kamionci
- Buldožerci
- Krilci
- Good Omens (u saradnji sa Nilom Gejmanom)
- The Unadulterated Cat (sa Grejom Džolifijem. Omaž pravim mačkama)
- trilogija dečjih knjiga o Džoniju Maksvelu (Johnny Maxwell), koji vidi mrtve ljude, vanzemaljce i razne druge bizarne stvari:
- Once More* *With Footnotes - kolekcija članaka, uvoda i kratkih priča u izdanju NESFA.
Ostale knjige sa Pračetovim doprinosima uredi
- Meditations on Middle-Earth (2002)
- The Leaky Establishment Dejvida Langforda (David Langford, novije reizdanje za koje je Pračet napisao predgovor.
Dela o Pračetu uredi
Pračetove knjige su, što je neobično za sam žanr, uglavnom dobijale dobre kritike. Eseji o njegovim delima sakupljeni su u knjizi, Terry Pratchett: Guilty of Literature?, autora Endru M. Batler (Andrew M. Butler), Edvarda Džejmsa (Edward James) i Fare Mendleson (Farah Mendlesohn), u izdanju Science Fiction Foundation 2000.
Internet uredi
Pračet je jedan od prvih pisaca koji su preko Interneta komunicirali sa svojim obožavateljima i bio je saradnik Juznet (Usenet) njuz grupe alt.fan.pratchett preko deset godina.
Uticaj uredi
Pračet je značajno uticao na mnoge pisce. Britanski pisac, Sem Smit često ponavlja kako mu je glavni cilj da napiše seriju knjiga po stilu sličnih onoj o Disksvetu.
Termin „pračetsko“ skovan je da bi opisao one koji pokušavaju da kopiraju Pračetov humoristički stil.
Teri Pračet ne krije spoljašnje uticaje na svoja dela; u stvari, oni su glavni izvor humora. On uzima brojne karaktere iz popularne kulture, ali uvek doda neki neočekivani aspekt. Ove aluzije su prilično realne i na sajtovima Pračetovih fanova postoje liste svih poznatih aluzija.
Zaštitni znaci uredi
Pored karakterističnog stila pisanja, Pračet je poznat po korišćenju fusnota u svojim knjigama. Na primer;
'Otkrili su da je, umesto da ga učine normalnim, lakše učiniti da halucinira da je normalan.*
'*Ovo je česta halucinacija, koju deli većina ljudi.'
Reference uredi
- ^ „Teri Pračet – Citati i izreke”. edukacija.rs. Pristupljeno 26. 1. 2019.
- ^ „Teri Pračet”. Laguna. Pristupljeno 17. 1. 2019.
Spoljašnje veze uredi
- Wikiquote - Citati Terija Pračeta
- The L-Space Web
- Discworld Monthly (besplatni mesečni informator o Teriju Pračetu, Disksvetu i ostalim romanima.)
- Bibliografija Arhivirano na sajtu Wayback Machine (10. april 2005) na SciFan
- Intervju u „Glasu javnosti“