Hram Svetih apostola Petra i Pavla u Konjicu

Hram Svetih apostola Petra i Pavla je srpska pravoslavna crkva koja se nalazi u naselju Borci, opština Konjic. Pripada eparhiji zahumsko-hercegovačkoj i primorskoj, a posvećena je apostolima Petru i Pavlu.

Hram Svetih apostola Petra i Pavla
hram 2017. godine
Osnovni podaci
Statusotvoren
Tipcrkva
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
Eparhijaeparhija zahumsko-hercegovačka i primorska
Posvećenapostolima Petru i Pavlu
Arhitektura
Nivo značajaNacionalni spomenik Bosne i Hercegovine
Lokacija
MestoBorci, Konjic
Država Bosna i Hercegovina
Koordinate43° 39′ 4.536″ N 17° 57′ 38.951″ E / 43.65126000° S; 17.96081972° I / 43.65126000; 17.96081972
Hram Svetih apostola Petra i Pavla na karti Bosne i Hercegovine
Hram Svetih apostola Petra i Pavla
Hram Svetih apostola Petra i Pavla
Hram Svetih apostola Petra i Pavla na karti Bosne i Hercegovine

Opis crkve uredi

Crkva je orijentisana u pravcu istok-zapad, pravougaone je osnove spoljašnjih dimenzija 7,05 h 11 m². Zavedena apsida na istočnoj strani crkve ima osnovu u obliku polukruga.[1] U istočnom zidu crkve nalazi se otvor sa polukružnim završetkom dimenzija 4,5 h 5,5 m koji povezuje apsidalni prostor sa crkvenim naosom. Na fasadi se nalaze trnovi čelične zatege, postavljene u gornjoj zoni istočnog zida crkve, na visini od oko 60 cm udaljenosti od nivoa strehe krova. U osovini spoljašnjeg zida zapadne fasade prizidan je zvonik kvadratne tlocrtne osnove dimenzija 2,9 h 2,9 m.[2]

Crkva je jednobrodna i podeljena na prostor naosa širine 5,78 h 9,4 m, oltarski prostor sa proskomiđijom, đakonikonom i časnom trpezom koji su smešteni u apsidi, kao i na galeriju preko koje se može doći stepenicama do crkvenog tornja. Jedini ulaz u crkvu je sa zapadne strane, a površina ovog dela je betonirana.[2] U severozapadnom uglu naosa nalaze se drvene stepenice kojima se pristupa galeriji, čija je podna obloga od drveta, izvedena od dasaka, dok je pod na naosu izveden od kamenih ploča.[2] Stepenište ima 13 gazišta i drvenu ogradu visine oko 100 cm, dok visina drvene ograde galerije iznosi oko 110 cm. Sa galerije se kroz naknadno probijen otvor ulazi i na prvu etažu crkvenog tornja. Osim prizemne, toranj ima još tri etaže-platforme koje su međusobno povezane drvenim lestvama.[2]

Crkveni toranj je preko četiri kamena luka oslonjen na četiri kamena stupa prizemne etaže tornja, a u funkcionalnom smislu ima prizemlje i tri etaže. U prizemnoj etaži tornja postavljena su tri polukružno zasvedena ulazna otvora. U nivou druge etaže tornja u zidu zapadne fasade je izvedena kamena rozeta, koja se sastoji od spoljašnjeg i unutrašnjeg kamenog prstena. Na nivou poslednje etaže u svakom zidu se nalazi zasvedeni otvor. Na drugoj i trećoj etaži u središtu zapadnog zida tornja postavljen je po jedan lučno zasvdeni otvor. Visina tornja od postamenta do kraja završnog venca je oko 11,65 m. Luk kupole tornja ima baroknu firmu i pokriven je limom, koji se nalazi na drvenoj potkonstrukciji. U okviru zadnje etaže tornja na čeličnoj konstrukciji nalazi se zvono izrađeno od livene bronze.[2]

Crkveni toranj sazidan je od kamena sedre. Naos je od oltarskog prostora odvojen drvenim ikonostasom dužine 5,6 m i visine 4,2 m, a rasčlanjen je na dva profilirana venca i završnim vencem na kruni ikonostasa, koja ima talasasti završetak. U apsidalnom zidu oltarskom prostora izvedene su tri niše koje služe za obavljanje crkvenih obreda. Časno presto crkve je izrađeno od kamena i ono se nalazi u središtu apside. Južni i severni lateralni zidovi crkve imaju četiri pilastra koji su dimenzija 8 h 53 cm. Krov izad prostora naosa je dvovodan. Zidovi crkve su debljine oko 65 cm, zidani su kamenom krečnjakom i malterisani su sa unutrašnje strane crkve.[2]

Istorijat uredi

Početkom 1880. godine meštani sela Borci su se obratili Zemljskoj Vladi za Bosnu i Hercegovinu, molbom da im se odobri izgradnja manje crkve, kao i za materijalnu pomoć.[3][4][2]

Na osnovu zahteva od 12. februara 1880. godine, evidentiranog pod br. 1270, Zemaljska vlada za BiH odobrila finansijsku pomoć u iznosu od 300 florina. Sastanku Kotarskog ureda u Konjicu, održanog 17. marta 1880. godine, prisustvovali su: Ibrahim Bašagić, kotarski predstojnik, i Mato Franjić, kotarski kancelista, kao zapisničar; a od strane meštana sela Borci, Vidak Šiniković, Spasoje Sarić i Nikola Simić, seoske starešine i protojerej Dimitrije Jovanović, paroh parohije Konjic. Svrha navedenog sastanka bilo je pročitati naredbu visoke zemaljske Vlade.[3][5]

Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini 1995. godine i povlačenja srpskog stanovništva sa područja Konjica, hram Svetih Apostola Petra i Pavla je devastiran a sve bogoslužbene stvari i ikone su uništene. Trudom povratnika u ovo selo hram je osposobljen za bogoslužbenu upotrebu.[3]

Odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika od 15. marta 2006. godine, ovaj hram proglašen nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. U leto 2018. godine doneta je odluka da se hram obnovi u slavu apostola Petra i Pavla, ali i u spomen ubijenim dečacima Petru (7) i Pavlu (5) Golubović, koji su ubijeni 2. jula 1992. godine sa svojim roditeljima u Konjicu.[3] Ubistva su izvršili pripadnici Teritorijalne odbrane Konjic i Hrvatskog vijeća odbrane.[6]

Nakon pripreme projektne dokumentacije i konsultacija sa stručnjacima Federalnog zavoda za zaštitu spomenika otpočeli su radovi na obnovi ovog hrama. Rekonstrukcija je u potpunosti završena u julu 2019. godine, a na praznik Svetih Apostola Petra i Pavla obavljeno je osvećenje novoobnovljenog hrama. Svetu arhijerejsku liturgiju i obred osvećenja služio je episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije. Ktitor obnove hrama bio je tadašnji predsednik Republike Srpske, Milorad Dodik.[3]

Reference uredi

  1. ^ Jovanović, T. Dimitrije, Proslava pri osveštenju novosagrađene crkve na Borcima kod Konjica, Bosanskohercegovački istočnik, god. X, sveska XI, Sarajevo, novembra 1896, str. 424-427
  2. ^ a b v g d đ e „Crkva Sv. Petra i Pavla u Borcima” (PDF). kons.gov.ba. Pristupljeno 30. 8. 2020. [mrtva veza]
  3. ^ a b v g d „Parohija konjička”. eparhija-zahumskohercegovacka.com. Pristupljeno 30. 8. 2020. 
  4. ^ Konjic i njegova okolina u vrijeme austrougarske vladavine (1878-1918), 1990, str. 170
  5. ^ „Crkva sv. Apostola Petra i Pavla”. konjic.ba. Pristupljeno 30. 8. 2020. 
  6. ^ „Konjic: Osveštanje obnovljene crkve u Borcima posvećene ubijenim dječacima Petru i Pavlu”. trebinjedanas.com. 10. 7. 2019. 

Spoljašnje veze uredi