Crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Srebrenici

Crkva Pokrova Presvete Bogorodice jednobrodna je građevina u Srebrenici, Republika Srpska. Pripada eparhiji zvorničko-tuzlanskoj, a posvećena je Pokrovu Presvete Bogorodice.

Crkva Pokrova Presvete Bogorodice
Osnovne informacije
Religijapravoslavlje
JurisdikcijaSrpska pravoslavna crkva
EparhijaEparhija zvorničko-tuzlanska
GradSrebrenica
EntitetRepublika Srpska
Država Bosna i Hercegovina
Arhitektonski opis
Tip arhitekturecrkva
Osnivanje1903.

Istorija

uredi

Gradnja crkve započeta je 1901. godine. Sazidana je od kamena, dimenzija je 25 × 12 m, pokrivena je bakrom i ima jedno zvono. Kada je gradnja završena 1903. godine, Mitropolit dabrobosanski Nikolaj Mandić osvetio je hram.

Tokom Prvog svetskog rata crkva je znatno oštećena, a obnovljena je odmah nakon rata. U Drugom svetskom ratu ustaše su spalile crkvu, ali je ubrzo nakon toga opet obnovljena. Crkva je najviše oštećena i oskrnavljena Odbrambeno-otadžbinskom ratu 1992—1995. godine. Muslimanske snage pod komandom Nasera Orića su 1992. godine zapalile zvonik i parohijski dom, dok su samu crkvu koristili kao štalu. Tom prilikom je spaljena celokupna crkvena arhiva i sve matične knjige. Obnova koja je usledila u periodu 2001—2003. godine uspela je da sanira prethodno nastalu štetu i spremi crkvu za proslavu stogodišnjice, kada ju je Episkop zvorničko-tuzlanski Vasilije ponovo osvetio.[1]

Arhitektura i unutrašnjost

uredi

Crkva nije živopisana, samo su u njoj bili oslikani ornamenti koji su uklonjeni zbog oštećenosti unutrašnjih zidova u Odbrambeno-otadžbinskom ratu 1992—1995. godine. Ikonostas je u duborezu od hrastovog drveta uradio Bane Nikolić iz Kragujevca. Ikone su izrađene u ikonopisačkoj radionici Minić u Beogradu.[1]

Crkvena okolina

uredi

Parohijski dom sagrađen 1937. godine, u kom je živeo sveštenik, spaljen je tokom rata 1992. godine, a novi je izgrađen 2004. godine. Svetosavski dom površine 60 kvadratnih metara nalazi se u porti crkve. U srebreničkoj opštini postoje brojni stećci koji se mogu naći u Osretku, Likarima, Osmačama, Kovačicama, Orahovici i Podravnju. U crkvi su se do 1992. godine nalazile i spomen-ploče stradalima u Drugom svetskom ratu, ali su one uništene tokom rata 1992—1995. godine. Nedaleko od parohijskog doma nalazi se spomen-soba stradalim u pomenutom Odbrambeno-otadžbinskom ratu.[2]

Pri crkvi je u međuratnom periodu postojalo Kolo srpskih sestara osnovano 1922. godine, koje se bavilo humanitarnim radom, a čiji je rad nakon Drugog svetskog rata zabranjen. Obnovljeno je tek 2005. godine, ali je ubrzo zamrlo, da bi se ponovo aktiviralo 2012. godine. Pri crkvi takođe postoji crkveni hor, kao i guslarska sekcija.[1]

Galerija

uredi

Reference

uredi
  1. ^ a b v „Arhijerejsko namesništvo srebreničko-podrinjsko — Parohija srebrenička”. namjesnistvosrebrenickopodrinjsko.org. Arhivirano iz originala 19. 2. 2015. g. Pristupljeno 25. 7. 2018. 
  2. ^ Željko Teofilović, Pravoslavlje u Srebrenici. Srebrenica, 2010

Spoljašnje veze

uredi