Crna Dolina

Za druge upotrebe, pogledajte Dolina (višeznačna odrednica).

Crna Dolina je naseljeno mjesto u gradu Prijedor, Republika Srpska, BiH. Prema popisu stanovništva iz 1991. u naselju je živjelo 254 stanovnika.

Crna Dolina
Administrativni podaci
Država	Bosna i Hercegovina
Entitet	Republika Srpska
Grad	Prijedor
Stanovništvo
— 2013.	254
Geografske karakteristike
Koordinate	45° 01′ 27″ S; 16° 43′ 06″ I
Vremenska zona	UTC+1 (CET), ljeti UTC+2 (CEST)
Crna Dolina Crna Dolina na karti Bosne i Hercegovine

Geografija

Nalazi se sjeverno od Prijedora, a početak sela je na 4 km od centra grada. Na istoku se graniči sa selom Veliko Palančište, a granicu predstavlja put Prijedor-Kozarska Dubica. Na sjeveru graniči sa Gornjim Jelovcem i jednim dijelom sa Jutrogoštom, dok se na zapadu naslanja na selo Brezičani. Prema jugu se nalaze Čejreci i Gornja Puharska.

Vrlo je razuđeno selo, gotovo bez seoskog centra, što je karakteristično za sela brdskog tipa. Podijeljena je u zaseoke, od kojih su nekada najveći bili Kolari, Romići, Bukale, Mrđe, Radišići, Munjize, Srdići, dok se na tromeđi sa Jelovcem i Palančištem nalazi Bukova kosa .

Ono što se može nazvati geografskim centrom sela je mjesto na kome se nalazi nekadašnji školski objekat, koji je danas pretvoren u privatnu kuću. Nakon završetka Drugog svetskog rata u Crnoj Dolini je počela sa radom osnovna škola. Ona je iz početka bila samostalna škola, ali je šezdesetih godina usled smanjenja broja učenika ova škola pripojena OŠ "Mile Rajilić" na Urijama, kao područna. Inače, to je ujedno i najniži predeo u selu, mjesto gdje se spaja nekoliko manjih dolina koje se pružaj u pravcem sjever-jug, a jedna ide i malo prema zapadu. Prema nekima, to je mjesto gdje i jeste nastalo selo Crna Dolina. Poslije se širila prema okolnim brdima.

Istorija

Pošto se naši naučnici i istoričari nisu posebno zanimali za dalju prošlost Kozare i Potkozarja, postoji vrlo malo otkrivenih, uobličenih i dokumentovanih stvari. Naime, prema turskom popisu iz 1604. godine na području tadašnjih nahija Sana i Novi, uz sela Dragotinja, Jutrogošta, Orlovac, Žilavica (danas dio Brezičana), Poorine (danas dio Palančišta), popisano je i selo Suvodolac. Blizina gore pobrojanih sela, koja i danas postoje, a i samo ime Suvodolac, navode nas na pomisao da se radi o prvobitnom imenu sela Crna Dolina. Popisani su i tadašnji stanovnici sela i treba napomenuti da svi imaju hrišćanska imena.

Isto tako treba reći da u narodu postoji nekoliko varijanti nastanka imena sela. Po jednima, neka neznana, davna kraljica, izgubila je bitku upravo u današnjoj Crnoj Dolini, pa je selo zbog svog poraza i gubitka vojske prozvala tim imenom - Crna Dolina. Potvrdu ovoj tezi daje i činjenica da jedna velika parcela u selu i dan danas nosi naziv Krvava luka. Drugi opet tvrde da je nekoliko godina za redom vladala velika suša i da ništa nije rađalo na zemlji, koja je sva bila pusta i crna, pa je otuda ime samo od sebe i nastalo. Treći kažu kako je u vrijeme kada je ovim krajevima harala kuga, dosta stanovništva pomrlo, pa je selo bilo skoro pusto, a preostali stanovnici su oblačenjem crne odjeće žalili svoje postradale bližnje. Bilo kako bilo, nijedan od navedenih primjera ne ukazuje na lijepu prošlost sela, nego su svi vezani za patnju i stradanje.

Inače prvi pomen sela u nekom zvanično dokumentu je pomen u Popisu od 16.5.1879. godine. Prema tim podacima tada je u selu živjelo 118 stanovnika u 19 domova.

Stanovništvo

Demografija
Godina	Stanovnika
1879.	118
1885.	159
1910.	237
1961.	435
1971.	261
1981.	262
1991.	254

Prezimena

Srdići — Pravoslavci, slave Nikoljdan, osim jednog kućišta koje slavi Jovanjdan Romići — Pravoslavci, slave Nikoljdan Kolari — Pravoslavci, slave Aranđelovdan Sovilji — Pravoslavci, slave Nikoljdan Milinkovići — Pravoslavci, slave Tomindan Mrđe — Pravoslavci, slave Nikoljdan Rauši — Pravoslavci, slave Tomindan Manojlovići — Pravoslavci, slave Nikoljdan Madžari — Pravoslavci, jedno kućište slavi Đurđic, a ostali Đurđevdan Šoboti — Pravoslavci, slave Mitrovdan Zavišići — Pravoslavci, slave Vasilicu Munjize — Pravoslavci, slave Jovanjdan Rodići — Pravoslavci, slave Aranđelovdan Tubini — Pravoslavci, slave Svetog Vartolomeja Grbići — Pravoslavci, slave Srđevdan Batozi — Pravoslavci, slave Tomindan Kovačevići — Pravoslavci, slave Mitrovdan Radišići — Pravoslavci, slave Aranđelovdan Mikići — Pravoslavci, slave Đurđevdan U listi nisu navedene porodice doseljene posle Drugog svetskog rata. Poznati Crnodolci Dr Rajko Srdić, lekar, pesnik i humanista Prof. Dr Nikola Radišić, profesor ginekologije na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli Prof. Dr Živko Srdić, redovni profesor na Poljoprivrednom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu Vidi još Opština Prijedor Reference Spoljašnje veze Sajt grada Prijedor